Na prošlotjednom kvadrilateralnom sastanku talijanskog, mađarskog, slovenskog i hrvatskog ministra prometa najviše se razgovaralo o prometnom povezivanju cijele regije.Nakon višegodišnjih pregovora Hrvatska je ostvarila svoj cilj da preko Slovenije bude povezana sa zapadnom Europom s čak tri autoceste i tri moderne željezničke pruge. Naime, dugogodišnja međudržavna suradnja na razini ministarstava prometa obiju država uskoro će se okruniti potpisivanjem zaključnog izvješća o njihovu cestovnom povezivanju, a nedavno su počeli i pregovori o boljem željezničkom povezivanju. Na prošlotjednom kvadrilateralnom sastanku talijanskog, mađarskog, slovenskog i hrvatskog ministra prometa najviše se razgovaralo o prometnom povezivanju cijele regije: “Sastanak kvadrilaterale bio je posvećen V. koridoru od Venecije do Kijeva, koji izravno ne dotiče Hrvatsku, nego prelazi od Slovenije preko Mađarske do Kijeva. Međutim, taj koridor ima dva kraka koji su značajni za Hrvatsku, ali i susjednu BiH. To su koridori Vb, koji od Rijeke preko Zagreba vodi prema Goričanu i granici s Mađarskom, te koridor Vc koji povezuje Ploče, Mostar, Sarajevo, Osijek i dalje ide prema Mađarskoj. Na sastanku smo uspjeli uvjeriti kolege iz susjednih zemalja da oba kraka koridora V odsad imaju istu težinu kao i središnji koridor, što će za nas biti jako dobro kod svih budućih razgovora i pregovora”, kazao je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta.

Autocesta od Zagreba do Graza neće biti izgrađena još deset godina jer Slovenci planiraju početak gradnje svog dijela tek 2012. Italija i Hrvatska vrše pritisak na Sloveniju da pristane na cestovno povezivanje lijevog kraka istarskog ipsilona s TrstomU stankama sastanka Kalmeta je uspio sa slovenskim kolegom Jakobom Presečnikom dogovoriti zasebni međudržavni sastanak koji će se, prema najavama, održati sredinom veljače u Otočcu ob Krki. Sastanak dvojice ministara i konačno usvajanje i provedba međudržavnog dogovora za Hrvatsku će značiti izravno povezivanje sa zapadnom Europom preko Slovenije, i to s tri cestovna i tri željeznička pravca.

Slovenski državni tajnik u Ministarstvu okoliša, prostornog uređenja i energije Jože Novak već je nekoliko puta u slovenskim i hrvatskim medijima istaknuo da su pregovori o prometnim rješenjima obiju zemalja lišeni politike, odnosno da zadnju riječ u dogovorima ima struka. U pregovorima koje su vodili stručnjaci iz obiju zemalja okupljeni u Radnu skupinu za prostorno usklađivanje prometnih veza između Hrvatske i Slovenije najlakše se riješio prvi cestovni pravac koji povezuje Zagreb s Ljubljanom. U nepune dvije godine dva glavna grada bit će povezana modernom autocestom koja svojim najvećim dijelom prolazi kroz Sloveniju. Dok je s hrvatske strane autocesta već izgrađena do graničnog prijelaza Bregana, sa slovenske strane je dogovoren ubrzani završetak gradnje. Naime, do potpunog završetka autoceste na slovenskoj strani ostalo je još 80 kilometara, od kojih će četrdesetak biti izgrađeno još ove godine, a ostatak do kraja iduće. Donacijom iz sustava CARDS nedavno je proširen granični prijelaz Obrežje – Bregana koji je za cilj imao pripremu Slovenije za stroži schengenski režim, ali i za ubrzanje protoka teretnog kamionskog tranzita po 10. koridoru koji od Salzburga preko Ljubljane, Zagreba, Beograda i Skoplja vodi do Soluna. Drugi prometni pravac je autocesta koja preko Macelja i Maribora povezuje Zagreb s Grazom. S hrvatske strane autocestu Zagreb – Macelj u travnju počinje graditi njemačka tvrtka “Walter Bau” i rok za završetak radova na zahtjevnoj trasi koja uključuje izgradnju čak 11 tunela je početak 2007. Međutim, Sloveniji je ovaj cestovni pravac oduvijek bio izvan strateškog interesa jer bi njime na štetu same Slovenije bila poboljšana prometna povezanost Hrvatske i Austrije. Nakon pet godina pregovaranja sa Slovenijom, Hrvatska je sredinom 2003. uspjela uvjeriti susjednu stranu u nužnost izgradnje ove autoceste, u čemu su diplomatskim “naporima” Hrvatskoj pomogli i austrijski kolege. Rezultat ovog utjecaja na Sloveniju bilo je uvrštenje plana autoceste Maribor – Ptuj – Gruškovje u prijedlog Rezolucije o Nacionalnom programu izgradnje autocesta u Republici Sloveniji koji je slovenskom parlamentu poslan na usvajanje još u srpnju 2003., a zanimljivo je da do danas nije izglasan. Drugi nepovoljni aspekt ovog cestovnog pravca su vremenski rokovi izgradnje u kojima se početak radova na tim dionicama predviđa tek za 2012. Tako će, ako Hrvatska uz pomoć zapadnoeuropskih zemalja ne privoli Sloveniju na bržu izgradnju ove autoceste, tisuće Hrvata do Šentilja još deset godina putovati po staroj cesti.

Treći cestovni pravac povezuje Rijeku s Trstom i oko njega su obje strane godinama pokušavale naći kompromisno rješenje. Na kraju je prihvaćen slovenski prijedlog racionalizacije cestovnog povezivanja po kojem će Hrvatska do kraja ove godine izgraditi dionicu od Rijeke do graničnog čvora Rupa – Jelšane, dok će Slovenci na toj trasi nastaviti autocestu do Ilirske Bistrice na kojoj će se trasa račvati: jedan će krak preko Divača voditi do Sežane i završiti u Trstu, a drugi će krak biti povezan s Postojnom i Ljubljanom i biti veza Istre i Kvarnera s Austrijom i zapadnom Europom. Stručnim skupinama Hrvatske i Slovenije preostaje još rješavanje otvorenog pitanja povezivanja lijevog kraka istarskog ipsilona s Trstom. Naime, Slovenija već godinama oteže dogovor o ovom cestovnom pravcu, a takav stav prošle je godine otvoreno i vrlo oštro kritizirao predsjednik talijanske regije Furlanija – Julijska krajina Ricardo Illy, koji se zalaže za povezivanje Italije sa Slovenijom preko ovog ekonomičnog cestovnog pravca. “Nikako ne odustajemo od izravne veze s Trstom i svakako ćemo zajedno s Italijom utjecati na Sloveniju”, objašnjava ministar Kalmeta i dodaje: “Slovenija osim vlastitih interesa mora gledati i globalne.”

I dok se pregovori o cestovnom povezivanju Hrvatske i Slovenije privode kraju, oni o željezničkom povezivanju, prema priznanju obiju strana, gotovo da i nisu počeli. Tri su glavne točke o kojima će uskoro raspravljati Kalmeta i Presečnik: povezivanje brzih pruga V. i X. koridora, povezivanje Rijeke i Trsta te izgradnja potpuno nove pruge na relaciji Zagreb – Beč. Koridor X. željeznički povezuje Salzburg, Ljubljanu, Zagreb, Beograd, Skoplje i Solun te uključuje udovoljavanje europskim standardima koji propisuju da se navedene pruge trebaju modernizirati i osposobiti za razvijanje brzine do 160 kilometara na sat te izgradnju drugog kolosijeka na dijelovima pruga gdje još nisu sagrađeni. Kako je riječ o stvaranju jedinstvenog europskog željezničkog sustava, na ovom koridoru nema spornih detalja, a zanimljivo je da je pruga od Novske do granice sa Srbijom već osposobljena za brzine do 160 kilometara na sat. V. koridor uključuje povezivanje Venecije, Trsta, Ljubljane, Budimpešte i Lavova brzom prugom, a hrvatska je strana uspjela ishoditi da taj pravac vodi preko Zagreba, premda je Slovenija imala mogućnost usmjerenja pruge mimo Zagreba i izravno prema Mađarskoj po slovenskoj strani. Dakako, za taj je ustupak Hrvatska obećala da neće ustrajati na izravnom povezivanju Trsta i Rijeke, nego će se nova željeznička pruga vezati na novoplaniranu željezničku prugu Trst – Ljubljana. Najzanimljiviji željeznički pravac svakako je ideja o izgradnji nove željezničke pruge koja bi od Zagreba preko Krapine i Pragerskog u Sloveniji vodila do Maribora i završavala u Beču, čime bi se postojeća veza od Zagreba do Maribora preko Zidanog mosta skratila sedamdesetak kilometara. Slovenska strana se o ovoj ideji vrlo nevoljko izjašnjava, jer je očito da brže i bolje željezničko povezivanje Hrvatske i Austrije nije u skladu sa slovenskim nacionalnom interesom. Međutim, hrvatska strana je u ovom pitanju u boljoj pregovaračkoj poziciji: “Alternativa postojećoj željezničkoj vezi Zagreba i Beča, a koja se trenutačno ne koristi, postojeća je veza preko Mađarske smjerom Zagreb – Koprivnica – Sozombathely – Sopron – Wiener Neustadt – Beč. Ova veza se ne koristi zbog lošeg stanja pruge na jednom dijelom u Mađarskoj. Inače, veza preko Mađarske je u pogledu dužine povoljnija od postojeće veze preko Slovenije i Austrije”, piše u službenom priopćenju Hrvatskih željeznica. Postojanje alternativnog rješenja za bolje povezivanje Hrvatske i Austrije potvrdila nam je i glasnogovornica austrijskog ministarstva prometa Christine Lackner. “Mađarski željeznički prijevoznik GYSEV nedavno je obnovio prugu na potezu Sopron – Sozombathely, što znači da će ubrzo biti ostvarene sve pretpostavke za brže povezivanje hrvatske i austrijske metropole”, objašnjava Lackner i dodaje: “Nemojte zaboraviti da Austrija ima 33 posto udjela u mađarskom GYSEV-u.”

Kalmeta se sa suradnicima u ministarstvu već užurbano priprema za skori radni sastanak sa slovenskim kolegom Presečnikom. Sa slovenske strane je u protekla dva mjeseca bilo nagađanja da će promjena vlasti u Hrvatskoj usporiti ili promijeniti pregovore o prometnom povezivanju dviju zemalja, no Kalmeta to oštro opovrgava: “Tijekom primopredaje bivši ministar mi je vrlo vjerno i realno prenio situaciju u ministarstvu. Isto tako, vjerujem da je kolegi Žuvaniću bilo teško uskladiti čvrste pregovaračke stavove prema drugim stranama zbog odnosa unutar koalicijskih partnera, koji se očitovao i u ministarstvu. Toga sad nema”, zaključio je Kalmeta.