Objavljeno u Nacionalu br. 810, 2011-05-24

Autor: Nacionalova redakcija

Gost kolumnist

Izolacija nije opcija

Biti dijelom ujedinjenja Europe znači izbjeći zamku izolacionizma. Vjerovati da nam vlastiti resursi i potencijali mogu osigurati povoljniju poziciju u globaliziranom svijetu nego sudioništvo u europskom zajedništvu, opasna je teza koja samo pridonosi pogrešnom usmjeravanju naših resursa

Neven MimicaNeven Mimica“Kakvu korist možemo očekivati od članstva u EU? To su: politička i demokratska stabilnost i sigurnost, gospodarska konkurentnost i društvena uređenost. Biti dijelom velikog ponovnog ujedinjenja Europe znači izbjeći zamku izolacionizma. Vjerovati da nam vlastiti resursi i potencijali mogu osigurati povoljniju poziciju u povezanom i globaliziranom svijetu negoli nam to nudi sudioništvo u europskom zajedništvu, vrlo je opasna i nerealna teza, koja samo pridonosi uzaludnom trošenju i pogrešnom usmjeravanju tih naših resursa i potencijala.


EU JE zajednica vrijednosti koje nikako nisu vrijednosti radikalnih, ekstremističkih, isključivih političkih snaga. Stoga članstvo u takvoj uniji vrijednosti isključuje ili svodi na najmanju moguću mjeru društvene i političke nestabilnosti u kojoj takve radikalne snage i pojedinci nalaze i stvaraju optimalni prostor za svoje djelovanje i ostvarivanje svojih interesa. Uređeni politički i demokratski sustav u kojem funkcionira EU pruža jamstvo za uspješnu reformu pravosuđa, smanjenje i iskorjenjivanje korupcije, jačanje pravne države i vladavine prava. Osjećati se sigurnim i zaštićenim u ostvarivanju svojih prava i provođenju svoje odgovornosti, sigurno je težnja svakog slobodoumnog i dobronamjernog pojedinca. Europska unija je dokazala sposobnost stvaranja upravo takvog društvenog demokratskog ozračja koje omogućava ostvarivanje tih ciljeva. Članstvom u EU kvalificiramo se u prvu ligu političkog uvažavanja, što u još uvijek nestabilnom regionalnom okruženju osigurava dodatna jamstva za neugroženi razvitak. Stabilnost koju nudi članstvo u Europskoj uniji je trostruka – stabilnost demokratskog političkog sustava kod kuće, stabilnost u odnosima s drugim članicama Unije i stabilnost i sigurnost u odnosima s trećim državama iz okruženja. Često se čuje da ako propadne referendum o članstvu u Uniji, Hrvatska će umjesto u Europi završiti na Balkanu. No jedini je problem što će i Balkan do kraja ovoga desetljeća postati Europa, pa bi Hrvatska ostala posve sama izvan Unije. Zato je potrebno raditi ne samo na tome da Hrvatska uđe u Europu, nego i na tome da Europa uđe u Hrvatsku, u razmišljanja, ponašanja i djelovanja svakoga pojedinca, koji će na referendumu odlučivati o svojoj sudbini. EU osigurava suživot različitih identiteta svojih članica. To je Unija koja ujedinjuje i podržava različitosti, unija u kojoj ni jedan narod nije većinski i u kojoj je svaki narod manjina. To nam omogućava da u stvarima za koje smo zainteresirani i u kojima ćemo sudjelovati, imamo pravo glasa i utjecaja na donošenje odluka koje bi se inače donijele bez nas, a odnosile bi se i na nas. Članstvo u EU dovodi do toga da Hrvatska prestaje biti malo tržište. Svi oni koji proizvode u Hrvatskoj moći će računati na domaće tržište koje je sto puta veće od hrvatskoga, na koje će ulaziti bez carinskih, administrativnih i bilo kojih drugih prepreka. Kad Hrvatska ne bi bila članica Unije, vjerojatno bi EU i dalje bila naš najznačajniji trgovinski partner, ali tada bismo ovisili od volje članica Unije hoće li ili neće za Hrvatsku uvoditi nove, dodatne i nepredvidive carinske i druge prepreke.

PUNOPRAVNO ČLANSTVO u Uniji potiče nova ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, poboljšanje kreditnog i investicijskog rejtinga, rast burzovnih aktivnosti u Hrvatskoj, dotok i razvoj tehnologije, unapređivanje upravljačkih sposobnosti, olakšavanje pristupa novim tržištima. Sve se to ne bi ni izbliza događalo u varijanti maloga, zatvorenoga i samodovoljnoga tržišta. Korištenje strukturnih i razvojnih fondova EU donijet će u Hrvatsku dodatna i nepovratna razvojna sredstva u visini od 4% BDP-a ili između 1,5 i 2 milijarde eura godišnje. Sloboda tržišnoga natjecanja neće se više moći ograničavati voluntarističkim odlukama o dodjeli državnih potpora, a posebni fondovi EU-a za poljoprivredu, ekologiju, promet i drugo će sve stvarati uvjete za brži rast konkurentnosti i životnoga standarda. Pokretljivost radne snage, kapitala, roba i usluga na jedinstvenom tržištu EU, koja će se kombinirati s razvijenim i povezanim sustavom obrazovanja, znanosti i istraživanja, jamstvo je uspješnijeg korištenja resursa i stvaranja uvjeta za brži gospodarski i društveni razvitak.

FUNKCIONIRANJE GOSPODARSTVA i poslovanja u zakonodavnom okružju koje odgovara pravnom redu EU-a širi prostor sigurnosti poslovanja, smanjuje i dokida mogućnost samovoljne promjene zakonodavstva te jača poduzetničku inicijativu. Sve navedene prednosti neće se ostvariti same od sebe samo zbog toga što će Hrvatska postati članica EU. Stvarna korist od članstva bit će to viša što bude viša razina naše pripremljenosti za članstvo u svim područjima. Pogrešno je i štetno širiti uvjerenje da će članstvo u Uniji, samo po sebi, biti rješenje gospodarskih problema u Hrvatskoj. I u članstvu u EU konkurentnost nacionalnoga gospodarstva gradi se i podržava kod kuće, a ne u Bruxellesu. I u članstvu u Europskoj uniji dobra nacionalna vlada mora znati kako na najbolji način iskoristiti prednosti zajedničkih europskih politika za napredak vlastitoga gospodarstva. Što s brodogradnjom, što s poljoprivredom, što s postojećim, a što s potencijalnim novim industrijama i ulaganjima – odgovore će imati ili ih neće imati hrvatska vlada. EU ne smijemo idealizirati, ne smiju se zanemariti i podcijeniti teškoće i problemi koji također dolaze s članstvom. Međutim, ne smijemo idealizirati ni Hrvatsku ni naše sposobnosti da na temelju postojećih resursa i potencijala izgradimo zemlju koja bi bila izolirana od glavnih europskih tijekova, a koja bi osigurala životni standard i zaposlenost građana na razini Švicarske ili Norveške. Biti izvan Unije značilo bi plivati protiv struje. A čak i najbolji plivači sporije će napredovati plivajući uz struju, a one koji makar i na trenutak moraju predahnuti, struja će zaustaviti, pa i vratiti unatrag.

Neven Mimica

Vezane vijesti

Mimica s povjerenicima EK-a o neumskom koridoru

Mimica s povjerenicima EK-a o neumskom koridoru

Potpredsjednik hrvatske Vlade Neven Mimica razgovarao je u utorak u Bruxellesu s dvoje povjerenika Europske komisije o tome kako uskladiti sa… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika