Nacionalovi izvori tvrde kako pozivnica više nije kao do sad nužno vezana za neki od budućih summita NATO-a, se koja u pravilu organiziraju svake dvije godine.Prošlotjedni višednevni posjet visokog izaslanstva NATO-a na čelu s zamjenikom pomoćnika glavnog tajnika za političke poslove Robertom F. Simmonsom otklonio je bilo kakvu mogućnost da Hrvatska dobije pozivnicu za pristup Sjevernoatlantskom savezu tijekom lipanjskog summita NATO-a u Istanbulu. Simmons nije ni jednom riječi spomenuo takvu mogućnost a to ne namjerava učiniti ni glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer prigodom posjeta Hrvatskoj u svibnju ove godine, doznaje Nacional iz vladinih izvora. Naprotiv, na lipanjskom summitu neće biti nikakve posebne rezolucije niti pozivnice a Hrvatska će vjerojatno pozivnicu u NATO, zajedno s Makedonijom i Albanijom, dobiti u drugoj polovici 2005. To će se dogoditi na jednom od ministarskih sastanaka i zbog toga se neće čekati sljedeći summit NATO-a, što je dobra vijest za Hrvatsku.

MORH mora prestati održavati i financirati zastarjelu rusku tehniku, odnosno otpisati je ili prodati Stoga je za očekivati da bi i Hrvatska vojska u sklopu mirovnog kontingenta mogla biti pozvana u Irak u drugoj polovici ove godine Za razliku od dosadašnjih pripadnika HV-a u Afganistanu, prilikom slanja 5. rotacije u Afganistan će otići vojnici bez borbenog iskustva Nacionalovi izvori tvrde kako pozivnica više nije kao do sad nužno vezana za neki od budućih summita NATO-a, se koja u pravilu organiziraju svake dvije godine. Naime, ona se može uručiti i tijekom održavanja brojnih ministarskih sastanaka tijekom 2005. Tome u prilog govori informacija po kojoj će države s pozivnicom u NATO – između ostalih Slovenija, Estonije, Litva, Latvija, Slovačka – postati punopravne članice na ministarskom sastanku u travnju 2004., a ne na summitu u Istanbulu koncem lipnja. Neuručivanje pozivnice Hrvatskoj ove godine nije rezultat nesklonosti Bruxellesa ili pozicioniranje Hrvatske u jugoistočni blok zemalja, već realni odraz stanja u hrvatskim obrambenim strukturama, prije svega unutar hrvatskih oružanih snaga. One hitno moraju pokrenuti proces smanjenja broja korpusa i brigada i riješiti ogromne nefunkcionalne i neučinkovite pričuve. Takvo stanje dodatno pogoršava neispunjenje najvažnijeg političkog uvjeta a to je izručenje generala Ante Gotovine haškom sudu, potvrdilo je Nacionalu nekoliko izvora u vladi koji su proteklih nekoliko tjedana intenzivno kontaktirali s najvišim dužnosnicima NATO-a.

Prošlotjedni razgovori između hrvatskog i NATO izaslanstva bili su isključivo fokusirani na analizu hrvatskih partnerskih ciljeva i obaveza koje proizlaze iz godišnjeg akcijskog plana za članstvo (MAP). Pored toga, NATO izaslanstvu predan je i dokument Obrambena politika 2004. ?2005.” a iz njega je vidljivo da je ministar obrane Berislav Rončević nastavio smjerom koje je zacrtala njegova prethodnica Željka Antunović, što su u NATO-u pozitivno ocijenili kao kontinuitet politike reformi. Hrvatska je došla do trenutka kada je nužno revidirati postojeće stanje u oružanim snagama i dostignuti stupanj reformi, uzimajući u obzir nove međunarodne okolnosti te jasno izraženu potrebu i nacionalni interes za kolektivnom sigurnošću unutar NATO-a. Zbog svega toga, do kraja godine izradit će se Strategijski pregled obrane a za približavanje članstvu nužna je intenzivnija međuministarska suradnja unutar hrvatske vlade. To su bili i zahtjevi glavnog tajnika NATO-a Jaapa Hoopa Scheffera, upućeni hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu prilikom prošlomjesečnog susreta u Bruxellesu.

Razgovori s NATO-ovim stručnim izaslanstvom prošlog su tjedna bili lišeni suvišnih hvalospjeva a dužnosnici Saveza izašli su pred hrvatske partnere s posve konkretnim primjedbama i problemima koje stoje na putu priključenja Hrvatske Sjevernoatlantskom savezu i dostizanju potrebnih standarda. Hrvatsko obrambeno ministarstvo mora hitno konkretizirati svoje ciljeve, prije svega donijeti novi i kvalitativno puno efikasniji ustroj oružanih snaga, za razliku od sadašnjeg teritorijalno tromog i statičnog modela strukture po korpusima. Osim toga, potrebno je prestati održavati i financirati zastarjelu rusku tehniku, odnosno treba je otpisati ili prodati.

Premda je još prošlih godina istican problem ogromne vojne pričuve od stotinjak tisuća vojnika, koji apsolutno nemaju nikakvu obuku niti funkciju u budućim oružanim snagama, do danas još uvijek nije pronađen model rješavanja toga problema. Traži se konačan stav o profesionalizaciji Hrvatske vojske. Sadašnji ustroj na teritorijalnom principu, gdje se u sastavu korpusa nalazi čak od 8 do14 brigada, je neodrživ, uzme li se u obzir ustrojavanje NATO snaga za brze reakcije. Toga su svjesni i najviši zapovjednici HV-a, jer je sadašnji ogroman ustroj zapravo socijalan, organiziran da bi dojučerašnja ratna generacija zadržala privilegije i činove. Trenutni ustroj HV-a je suviše vezan za teritorij a manje na mobilnost i pokretljivost snaga, naoružanje je zastarjelo a zapovjedna struktura šuplja. Brzina preustroja oružanih snaga ovisit će o odluci vrhovnog zapovjednika i predsjednika Stjepana Mesića a na inicijativu Glavnog stožera i predsjednikova savjetnika za vojna pitanja generala Petra Stipetića, koji moraju izaći s novim konceptom.

NATO će u budućnosti trebati mobilnije, dobro opremljene manje snage, što sadašnji hrvatski ustroj ne omogućava. Od hrvatskog izaslanstva traženo je objašnjenje kad će vojni proračun biti bolje strukturiran kako bi započela modernizacija i što se planira u ovoj godini, osobito zbog toga što je već značajan broj viška zaposlenih otpušten. U razgovorima s hrvatskim dužnosnicima izaslanstvo NATO-a upozorilo je MORH na negativno mišljenje hrvatske javnosti o ulozi oružanih snaga u međunarodnim mirovnim operacijama, za što smatra dobrim dijelom odgovornu i Vladu. Ona bi morala poraditi na tome da javnost shvati činjenicu da uloga oružanih snaga nije samo očuvanje nacionalne, nego i šire stabilnosti i sigurnosti u svijetu kojem danas prijete terorizam i oružje za masovno uništenje. Ovakvo upozorenje dolazi u trenutku kada je u NATO-u postignut konsenzus da svoje postrojbe pošalje u Irak odmah nakon izbora nove iračke vlade i donošenja nove rezolucije UN-a o mirovnoj misiji u Iraku sredinom ove godine. Stoga treba očekivati da bi i HV u sklopu mirovnog kontingenta mogla biti pozvana u Irak u drugoj polovici ove godine.

NATO-ovi stručnjaci su vrlo pozitivno ocijenili doprinos Hrvatske mirovnoj misiji u Afganistanu i izrazili zanimanje za pripreme drugih postrojbi HV-a za potrebe misija. Hrvatska se na prošlogodišnjem predstavljanju akcijskog plana za članstvo u NATO savezu (MAP) pred članicama Saveza u Bruxellesu obvezala da će, do stjecanja punopravnog članstva, kao aktivni partner staviti na raspolaganje Savezu približno 800 vojnika za mirovne misije i to: 4 voda vojne policije, 2 voda za specijalna djelovanja, 3 satnije lakog pješaštva, jedan vod ABKO-a, jedan inženjerijski vod za razminiranje, dvije medicinske ekipe i jednu helikoptersku transportnu posadu. Nacionalovi sugovornici ističu problem koji bi se mogao dogoditi prilikom slanja 5. rotacije kontingenta vojne policije u Afganistan. Tada bi u Afganistan krenuli hrvatski vojnici bez borbenog iskustva, za razliku od dosadašnjih pripadnika vojne policije u Afganistanu koji su dugi niz godina djelovali u ratnim uvjetima, što je ključno za misije takvog rizika. Provesti šest mjeseci u afganistanskim uvjetima i pod stalnom opasnošću terorističkih napada teško je i vojnicima s borbenim iskustvom a pogotovo stresno moglo bi biti onima koji dolaze bez njega.

Važne informacije koje su hrvatski dužnosnici dobili u razgovorima sa stručnim timom NATO-a prošlog tjedna poslužit će za ono što je ključno učiniti u administrativnom dijelu provedbi reformi: donošenje Strategijskog pregleda obrane. Taj će pregled biti gotov 2004. i njime će se ponovno razmotriti strategijsko okruženje, prijetnje i rizici s kojima se Hrvatska treba suočiti. Tim će pregledom doći do redefiniranja sadašnjeg ustroja oružanih snaga, odnosno prelaska s individualnog koncepta obrane na kolektivnu obranu u sklopu NATO-a a time i do značajnog smanjenja korpusa kopnene vojske. U njemu će detaljno biti obrađeno i pitanje pričuve odnosno tip snaga: profesionalni, ročni ili kombinirani. Osim toga, jedan od najznačajnijih pitanja za MORH i na kojem vrlo često inzistiraju u NATO-o je konačno uvođenje Sustava za planiranje, programiranje i financiranje na nacionalnoj razini, koji bi se trebao primjenjivati od 2005. Njime će se MORH vrlo strogo, analitički i argumentirano obratiti Vladi i Saboru svaki put kad se budu tražila proračunska sredstva. NATO je zabrinut koliko će zapravo svi u Vladi i Saboru razumjeti takav sustav i koliko će cijeniti njegovu objektivnost, strogost i prioritete. Nadalje, slično kao na primjeru Slovenije koja je zračnu bazu Cerklje namijenila prijemu, prolasku i vježbama s NATO snagama, tako će i Hrvatska 2005. morati odrediti područja na koje će NATO članice moći nesmetano dolaziti pri obavljanju vojnih zadaća.