Luka Miličić, predsjednik Uprave Dalekovoda navodno već duže vremena traži strateškog ulagača Iako je poznato kako Dalekovod već duže vremena posluje s teškoćama, nakon tvrdnji koje je u prošlotjednom intervjuu Večernjeg lista iznio čelni čovjek Hrvatske agencije za nadzor financijskog tržišta (HANFA) Ante Samodol, čini se kako je stanje u toj, još donedavno, jednoj od najupsješnijih hrvatskih kompanija i lošije nego što se prethodno mislilo. Naime, govoreći o poslovanju hrvatskih mirovinskih fondova i upitan smatra li neopravdanim neke njihove poteze u slučaju najavljene dokapitalizacije Dalekovoda, u koji bi mirovinski fondovi uložili 100 milijuna kuna, Samodol je rekao: "Nije nam nepoznat slučaj da je bilo nekih IPO-ova u kojima su sudjelovali mirovinski fondovi u kupnji vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papiraizdavatelja koji su klijenti banaka osnivača društava za upravljanje, te koji tako refinanciraju svoje kredite pa otplaćuju kredite bankama na temelju ulaganja mirovinskih fondova. Drugim riječima rizik prelazi na mirovinske fondove, a banke se rješavaju rizika. I to se događa, no ta ulaganja mirovinskih fondova u granicama su dopuštenog ulaganja propisana zakonom i zato mi kao regulator ne možemo puno, iako nam je sve jasno".

Na taj način Samodol je faktički optužio banke da su preko mirovinskih fondova kojima upravljaju Dalekovodu izdale novac budućih umirovljenika, kako bi kompanija njime otplatila kredite koje su joj te banke izdale. Iako je i sam Samodol rekao kako se radi o praksi koja je dozvoljena važećim zakonima, ukoliko su točne, ove informacije mogu se smatrati novom potvrdom iznimno teške situacije u kojoj se nalazi Dalekovod. Ta kompanija još do prije dvije godine bilježila je kontinuirani rast prihoda i poslovanja, uvelike na račun velikih državnih infrastrukturnih projekata, no izbijanjem recesije našla se u dosta teškoj situaciji. Tako se iz financijskih izvještaja Dalekovoda može iščitati kako kompanija trenutno ima ukupne obveze od 1,04 milijarde kuna, znatno više od temeljnog kapitala tvrtke koji iznosi 704 milijuna kuna i dvije trećine ukupnih godišnjih prihoda tvrtke koji iznose oko 1,56 milijardi kuna. Posebno je zabrinjavajuće to što otprilike 600 milijuna kuna tih dugova otpada na kratkoročne obveze, uglavnom po izdatim kreditima domaćih banaka.

S obzirom na neslužbene informacije o tome kako Dalekovod ima i još nekoliko stotina milijuna kuna nedosjelih ili nezabilježenih neplaćenih obveza prema dobavljačima, ispada kako bi ukupni dug kompanije mogao dosegnuti svotu od 2 milijarde kuna. Takve obveze golemo su opterećenje za kompaniju, naročito u situaciji kad novih velikih poslova na domaćem tržištu nema na vidiku, a s obzirom da su glavni kreditori kompanije najveće domaće banke, Samodolove tvrdnje nisu bez osnova, s obzirom da bi 100 milijuna kuna dobivenih dokapitalizacijom u najvećoj mjeri trebalo biti potrošeno upravo za podmirivanje dospjelih kredita. Ipak, problem za Dalekovod je činjenica da će 100 milijuna kuna dobivenih dokapitalizacijom tek privremeno stabilizirati financijsko stanje u kompaniji. Naime, kako mirovinski fondovi zbog sigurnosti ulaganja imaju zakosnku obvezu da disperziraju svoja ulaganja, pa će s plasiranih 100 milijuna kuna dosegnuti svoj maksimum u Dalekovodu. Zbog toga je izvjesno kako će dugoročno Dalekovod morati naći jačeg strateškog ulagača. U domaćim financijskim krugovima već mjesecim se spekulira kako je Dalekovod u potrazi za strateškim ulagačem, a inicijalna namjera čelnih ljudi kompanije bila je da se dokapitalizacija umjesto na Zagrebačkoj, obavi na burzi u Varšavi. Preme informacijama koje je Nacional dobio iz dva neovisna izvora, Dalekovodovi ulagači trebali su biti poljski mirovinski fondovi, a glavni posrednik cijelog aranžmana bila je talijanska Unicredit banka, vlasnik Zagrebačke banke, ali i vrlo jake banke u Poljskoj. S obzirom da poljski mirovinski fondovi imaju vrlo stroga ograničenja o ulaganju u dionice stranih poduzeća, jedan od uvjeta za transakciju je bilo i uvrštenje dionice Dalekovoda na burzu u Varšavi.

Ante Samodol, čelni čovjek Hrvatske agencije za nadzor financijskog tržišta neizravno je kritizirao najavljenu dokapitalizaciju Dalekovoda Neslužbene najave o takvim planovima mogle su se čuti i od čelnika Dalekovoda početkom godine, no nakon toga cijela priča je stala, da bi kompanija na koncu najavila kako će dokapitalizaciju obaviti na domaćem tržištu kapitala. Iako Dalekovod nikad nije službeno objavio razloge odustajanja od izlaska na varšavsku burzu, u domaćim financijskim krugovima spekuliralo se kako je cijela priča stala kad je kompanija zatražila od Hanfe potvrdu dioničakog prospekta, dokumenta koji potencijalnim ulagačima daje ključne informacije o poslovanju kompanije, a koji je preduvjet za uvrštenje neke dionice na burzu. Iako je Dalekovod nove dionice nemjeravao izdati na varšavskoj burzi, za potvrdu valjanosti prospekta bio je nadležan regulator iz kompanijine matične države, dakle Hanfa, koja je navodno provjeravajući navode iz prospekta došla do saznanja o nekim nepravilnostma u vlasničkoj strukturi kompanije i pokrenula istragu. Kako se radi o neslužbenim informacijama, teško je utvrditi da li i u kojoj mjeri odgovaraju stvarnom razvoju događaja, no Samodolova izjava u Večernjem listu u tom se kontekstu može smatrati indikativnom. Ipak, neovisno o tome, izvjesno je kako će Dalekovod, ukoliko želi opstati, tijekom narednih mjeseci morati provesti značajno restrukturiranje. Prvi bi se na udaru mogao naći projekt SkyOffice, luksuzni kompleks sastavljen od dva poslovna tornja koji je Dalekovod gradio u suradnji s Zagreb Montažom. Taj projekt putem leasinga financirala je Zagrebačka banka, a zanimljivo je kako je temelj za financiranje bila pismo namjere budućeg glavnog najmoprimca zgrade - Hrvatske poštankse banke, koji je potpisao bivši čelni čovjek banke Josip Protega.

Kako je HPB u međuvremenu zapao u probleme, a Protega završio u zatvoru, teško je vjerovati da banka i dalje ima interes za najam prostora u Dalekovodom tornju. S druge strane i sama kompanija odustala je od namjere da se useli u novoizgrađenu zgradu, pa se intenzivno radi na pronalasku novog najmoprimca ili kupca. Ne dogodi li se to uskoro, Zagrebačka banka mogla bi preuzeti zgradu, a slična sudbina dugoročn prijeti i cijeloj kompaniji. Nakon provedbe najavljene dokapitalizacije, banke će što samostalno, što preko mirovinskih fondova držati oko 25 posto Dalekovoda, a s obzirom na golema potraživanja, realno je očekivati da se niti jedna značajnija odluka u tvrtki više neće moći provesti bez njihove suglasnosti