Proteklih godina činilo se da je upravo Josip Slade promijenio taj trend i počeo vraćati povjerenje u domaći menadžment na čelu financijskih institucija u većinskom državnom vlasništvu.Sredinom prošlog tjedna Nacional je dobio opsežnu dokumentaciju interne kontrole Hrvatske poštanske banke (HPB) koja sugerira da je uprava te banke, kojoj je na čelu Josip Slade, proteklih godina počinila više nezakonitih radnji. Proteklog desetljeća HPP je uglavnom služila kao financijski servis pojedincima i tvrtkama bliskim HDZ-u, koji je takvom svojom politikom tada državu doveo na rub bankrota. Istodobno je krajem prošlog desetljeća HDZ-ova vlast provela umalo kompletnu privatizaciju bankarskog tržišta. To je stabiliziralo bankarstvo u Hrvatskoj, jer je ista HDZ-ova vlast na rub propasti dovela brojne banke i potom ih obilato sanirala novcem hrvatskih građana. Istodobno su novi vlasnici hrvatskih banaka počeli voditi financijsku politiku koja uglavnom razvija gospodarstva zemalja novih vlasnika hrvatskih banaka i iz zemlje izvlači enormne profite.

AMBICIJE 'Za koju godinu Hrvatska poštanska banka mogla bi postati treća banka po snazi u Hrvatskoj' PODACI U POLICIJI 'Podaci o nabavi informatičke opreme u HPB-u poslani su policiji, ali protiv mene nije nikada pokrenut nikakav postupak'U takvom ozračju HPB je praktično ostala posljednja značajnija banka u hrvatskom vlasništvu. Zato je dio bivše koalicijske vlade pokušao stabilizirati HPP i od nje stvoriti zametak respektabilne financijske institucije koja će kreditnom politikom početi osjetnije stimulirati hrvatski gospodarski razvoj. Tu ideju su potiho konstantno opstruirali različiti financijski lobiji bliski njenoj konkurenciji. Oni su neslužbeno podsjećali na to da su domaće banke pod vodstvom domaćeg menadžmenta uglavnom propadale. Proteklih godina činilo se da je upravo Josip Slade promijenio taj trend i počeo vraćati povjerenje u domaći menadžment na čelu financijskih institucija u većinskom državnom vlasništvu.

Međutim, dokumenti koje je Nacional primio naoko sugeriraju da Slade uopće nije smio biti izabran za šefa HPB-a, te da je u poslovanju činio brojne nezakonitosti. Interna kontrola sumnjičila ga je da je u vrijeme svog imenovanja na čelo HPB-a bio u upravi štedionice Zlatni vrutak i radio u svojoj revizorskoj tvrtki, što je nespojivo s obnašanjem njegove aktualne funkcije. Uz to, da je nepropisno sklopio ugovor o svom menadžerskom osiguranju, da je odgovoran za nepravilnu nabavu informatičke opreme za banku, ali i za mnoge druge sitne nepravilnosti. Sladi zamjeraju i to što je državnu sanaciju banke pretvorio u svoju upravljačku zaslugu.

U razgovoru za Nacional Slade je argumentirano demantirao te optužbe i iznio svoje viđenje budućeg poslovanja i perspektive Hrvatske poštanske banke.

NACIONAL: Je li istina da ste u vrijeme imenovanja na sadašnju funkciju bili u sukobu interesa, jer ste istodobno bili član uprave štedionice Zlatni vrutak, ali i osnivač i vlasnik revizorske tvrtke Eku revizija? – U to se vrijeme nije nudilo mjesto u banci kao politička funkcija, niti sam ja tražio uhljebljenje. Tražio se bankar koji će spasiti Poštansku banku, zadnju hrvatsku banku. Vjerujem da sam to u ove četiri godine uspio učiniti. Za to nije bila ključna podobnost, nego bankarska sposobnost. Odmah pošto sam bio imenovan na današnju funkciju prestao sam biti direktor u tvrtki Eku revizija upravo zbog toga što nisam mogao istodobno raditi na dva mjesta. Činjenica je da sam do imenovanja na sadašnju funkciju radio taj posao. Te datumske podudarnosti nisam mogao izbjeći jer mi nisu dopustili da prvo nekoliko tjedana proučavam stanje u banci, nego su od mene tražili da banku preuzmem gotovo preko noći. Da su mi dali rok koji sam tražio da razmislim, banka bi vjerojatno već bila propala. No ja sam tražio taj rok i da bih završio revizorske poslove koje sam tada radio. U to vrijeme moja je Eku revizija bila ozbiljna tvrtka s nizom poslova koje sam htio završiti pa onda prijeći na novu dužnost. Primjerice, radila je na stečaju Županjske banke. Što se tiče imputiranja da sam istodobno s imenovanjem na čelo HPB-a bio član Uprave štedionice Zlatni vrutak, treba istaknuti dvije stvari. Ti se podaci mogu lako provjeriti u Hrvatskoj narodnoj banci, a usto ja tu funkciju zapravo nikada nisam obnašao, niti sam ondje bio formalno zaposlen. Može se provjeriti i to da nikada nisam dobio ni kune naknade za funkciju koju sam ondje nominalno obnašao kako bi ta tvrtka mogla ispunjavati uvjete za rad. No i taj odnos sam raskinuo odmah po dolasku u HPB. Zato smatram da su te primjedbe posve neutemeljene.

NACIONAL: Je li istina da zajedno s još jednim članom Uprave imate sklopljenu policu životnog osiguranja kod tvrtke Allianz s osiguranom svotom većom od 250 tisuća maraka, što je mnogo više od dopuštenog po standardima banke? – To su čiste insinuacije, jer visina police osiguranja nije propisana nikakvim internim aktom. Štoviše, ja sam dobio ugovor u kojem je u jednom članku stajalo na kakvu policu životnog osiguranja ima pravo predsjednik uprave banke. Polica je sklopljena posve u skladu s tim člankom, a trajala je jednu godinu. Potom smo policu dodatno korigirali, kako bi ona bolje odgovarala banci. Konkretniji ne mogu biti, jer bih otkrio poslovnu tajnu banke. Osim toga, moja polica osiguranja simbolična je u odnosu na police kakve imaju bankari mojega ranga. Budući da ja nisam stručnjak na tom području, tu su mi policu analizirala četvorica stručnjaka prije nego što sam je potpisao.

NACIONAL: Zašto ste dijelu menadžmenta banke isplaćivali plaće preko tvrtke Kopun & Kopun ako HPB ima vlastitu službu za obračun plaća? – To je odluka koja možda za jednu banku nije logična, ali je u našem slučaju ispravna, jer sam ja dolaskom u Poštansku banku zatekao informatički sustav koji nije garantirao zaštitu tajnosti podataka o plaćama zaposlenika banke. To je dio zaposlenika koristio i neovlašteno se informirao o plaćama svojih kolega, što nije bilo dobro za ukupno poslovanje u banci. S obzirom na to da sam bio u poziciji da sam biram svoje suradnike, sa svakim svojim direktorom pojedinačno sam pregovarao i nudio im različite poslovne uvjete, pokušavajući za banku isposlovati najbolje uvjete, odnosno što nižu plaću. U uvjetima koje sam zatekao svaki bi direktor mogao znati koliko su mu kolege plaćene, pa bi danas banka imala vjerojatno znatno veće izdatke po osnovi plaća menadžmenta. Zato smo radi zaštite podataka obračun plaća prenijeli na tvrtku Kopun & Kopun, koja svoj posao radi korektno. Onoga trenutka kada nam naš informatički sustav bude omogućavao zaštitu tih podataka, taj ćemo poslovni aranžman prekinuti.

NACIONAL: Zamjeraju vam i navodne nepravilnosti pri nabavi informatičke opreme za banku, koja je ishodište najvećih problema za poslovanje banke. Je li doista bilo proceduralnih pogrešaka pri nabavi te opreme i zašto ste se odlučili opremu nabavljati od tvrtke iz Ekvadora? – Ni mi nismo sretni zato što smo morali poništiti dva javna natječaja za nabavu te opreme, ali kandidati nisu ispunjavali zahtjeve iz natječaja. Tu smo izgubili oko godinu dana, što se osjeća u poslovanju banke i usporava njen razvoj. Međutim, mi smo se tu opremali segmentarno i nismo na tom području stali. Dosad smo riješili niz problema na tom području i danas banka funkcionira mnogo bolje nego prije. No morat ćemo dodatno unaprijediti naše usluge na tom području. Negdje ćemo ponavljati natječaje, a negdje ćemo od Vlade pokušati dobiti odobrenje za izravne pogodbe, jer je riječ o specifičnim potrebama. Što se tiče tvrtke iz Ekvadora, njezin softver koristila je i Croatia banka i odličan je. Tu tvrtku zapravo vodi jedan Englez, koji je u Ekvadoru samo radi jeftine radne snage. No od nje smo također odustali jer nije ispunjavala sve potrebne uvjete. Bilo je i drugih nemoralnih pritisaka tijekom natječaja i anonimnih pritužbi. Sve je to djelovalo negativno na cijeli proces, ali nije nas obeshrabrilo. No većina pritužbi koje spominjete tiče se vremena od prije skoro dvije godine. Poznato mi je da su ti materijali poslani i policiji prije dosta vremena. Nikada zbog tih primjedbi protiv mene nije pokrenut nikakav postupak, ali je indikativno da se ti materijali ponovno pokušavaju plasirati u tisak.

NACIONAL: Zašto to mislite? – Zato što nekome u Hrvatskoj očito smeta što smo od financijske institucije na rubu propasti napravili ozbiljnu, stabilnu i profitabilnu banku. Kao i naša nastojanja da Poštanska banka ostane u hrvatskom vlasništvu. Mi želimo da HPB postane jezgra oko koje će nastati još jača hrvatska banka. Hoće li vlasti prihvatiti naša stajališta ostavit ćemo njima na izbor. Smatram da ova banka ima još dosta prostora za razvoj. Za koju godinu mogla bi postati treća banka po snazi u Hrvatskoj. Mi se kao banka možemo ravnopravno natjecati s drugim bankama u Hrvatskoj, koje su nažalost u stranom vlasništvu.

NACIONAL: Zašto kažete da su druge banke u Hrvatskoj nažalost u stranom vlasništvu? Nisu li u pravu oni koji tvrde da su strani vlasnici donijeli našem bankarskom sustavu stabilnost? – U ovom trenutku je previše banaka u Hrvatskoj ostalo izvan utjecaja hrvatskih investitora i hrvatskih građana. No moram naglasiti da nije toliko bitno vlasništvo nad bankom, nego uprava koja je vodi. U svijetu postoji jako mnogo uspješnih državnih banaka i tvrtki, poput Renaulta, Volkswagena i drugih uglednih banaka. Zašto Croatia osiguranje ne bi moglo biti vrhunsko osiguravajuće društvo ako je u većinskom državnom vlasništvu? Ako ima dobru upravu, ono ima jednake preduvjete kao i privatna konkurencija za uspjeh na tržištu. Isto vrijedi i za banke. Mi smo odavno govorili kako smo mi državna, a ne politička banka. Ako tako poslujemo, imamo mnogo razloga da s optimizmom gledamo na budućnost.

NACIONAL: Kakve su danas perspektive Poštanske banke? – Perspektive su vrlo dobre. I ovu ćemo godinu završiti s dobitkom oko 85 milijuna kuna. Još smo polovicu od te svote izdvojili u pričuve i naši su rizični plasmani osigurani. Ove godine naš je prinos na kapital veći od 14 posto. Naš prinos na aktivu iznosi 1,6 posto, što nas stavlja u rang visoko profitabilnih banaka.

NACIONAL: Neki vam zamjeraju što zapravo kao poslovni uspjeh ističete i jamstva Vlade, koja je na različite načine sanirala banku i brojne dubioze podobnih pojedinaca i tvrtki iz vremena bivše vladavine HDZ-a. U kojoj su mjeri za konsolidaciju banke zaslužna upravo jamstva Vlade, a ne u prvom redu potezi uprave? – Ja sam rad u HPB-u shvatio kao realizaciju profesionalnog projekta. Moje su profesionalne ambicije bile usmjerene na to da sve parametre poslovanja banke svedem u normalne granice. Nisam pretjerano gledao kojim sredstvima i kako je to napravljeno. Nisam ni previše analizirao političke konotacije nekih poteza bivše vlade. Kao šef banke gledao sam kako se banka u okviru zakonskih mogućnosti može izvući iz teške pozicije u kojoj je bila kada sam je preuzeo. Na sreću, u tomu smo i uspjeli. Bez pomoći Vlade banka se ne bi mogla izvući, ali to se pokazalo kao dobar potez. Sve što je država uložila u sanaciju danas bi mogla vratiti, jer je HPB mnogo vrednija od onoga što je država u nju uložila. Naš jamstveni kapital doseći će oko 620 milijuna kuna. Minimalno toliko, a vjerojatno i mnogo više, netko bi morao državi platiti ako bi htio kupiti banku. Osim toga, banka je u prošle tri godine pokrila sve svoje povijesne gubitke. Od ovogodišnjeg dobitka pokrit ćemo preostalih 70-ak milijuna kuna gubitaka, tako da će ostati nešto i za moguće isplate dividendi.

NACIONAL: Na temelju čega vjerujete da bi Poštanska banka mogla postati treća banka po snazi i tržišnom udjelu u Hrvatskoj? – Poštanska banka povezana s Hrvatskom poštom, Croatia osiguranjem i FINA-om može stvoriti vrlo respektabilnu financijsku instituciju. Hrvatska pošta ima više od tisuću ureda s više od 2 tisuće šaltera, koji za nas danas obavljaju gotovinski platni promet. To se međusobnim dogovorom lako može pretvoriti u punktove i poslovnice, koje će biti razasute po cijeloj Hrvatskoj i koje će sigurno u kratkom roku donijeti i nove depozite, a bit će i značajan distributivni lanac za nove proizvode banke. Croatia osiguranje također treba jaku banku kao strateškog partnera. Lanac koji sam spomenuo mogao bi značajno poboljšati i prodaju polica Croatia osiguranja. I FINA ima značajne kapacitete koji se mogu s time povezati i obavljati platni promet na cijelom hrvatskom teritoriju. Tako se može dodatno povećati nacionalna kultura financijskog poslovanja. Jedna takva banka mogla bi poslovati i na otocima i drugim pasivnim krajevima gdje cilj poslovanja nije samo ostvarivanje dobiti, nego i pružanje usluga tamošnjem stanovništvu. To bi pak omogućilo više razvojnih šansi za naše pasivne krajeve na način koji bi postojeća privatna konkurencija teško mogla ili htjela slijediti. Jedan takav projekt imao bi višestruke pozitivne učinke za Hrvatsku. To sigurno neće svima biti po volji, ali nitko me ne može razuvjeriti da bi to bilo u interesu Hrvatske.

NACIONAL: Imate li kakve povratne informacije od novih vlasti? Zagovara li nova vlast stvaranje jake nacionalne banke? – Ministarstvo vanjskih poslova preko naše banke vrši devizni platni promet. Radimo i za još neke državne institucije. Međutim, država želi biti tržišno orijentirana. To se može i treba razumjeti. No mislim da bi se država trebala prestati bojati svog vlastitog vlasništva. Ni vlasnici drugih banaka se ne boje reći da su to njihove banke i da imaju vlastite interese. Ne znam zašto hrvatska država ne bi svima jasno rekla da ima interes da njena Poštanska banka dobro posluje i pomogne joj prebacivanjem svojih poslova iz drugih banaka. Efekte tog poslovanja mogla bi tako učinkovito uzeti u svoju korist. Ne vidim razloga da se dobit koju kroz te poslove ostvaruju banke u stranom vlasništvu nastavi odlijevati izvan zemlje. U tijeku je formiranje novog nadzornog odbora Poštanske banke, a saziva se i skupština banke. Nadam se dobroj suradnji, jer je obostrani interes da Poštanska banka bude uspješna i da svi od toga imamo koristi.