Objavljeno u Nacionalu br. 438, 2004-04-06

Autor: Nikola Plančić, Plamenko Cvitić

EKSKLUZIVNO: JADRANKO PRLIĆ

Moja sudbina ovisi o ocjeni karaktera rata u BiH

Dva dana prije odlaska u pritvor haaškog suda zajedno s još petoricom Hrvata optuženih za ratni zločin u BiH, Jadranko Prlić, bivši predsjednik vlade Herceg Bosne, pristao je na intervju u kojem iznosi stav o optužnici te očekivanja u procesu koji će se u Haagu voditi protiv njega

Jadranko Prlić u ponedjeljak, 5. travnja, dobrovoljno je sproveden u istražni pritvor Haaškog tribunala.Jadranko Prlić u ponedjeljak, 5. travnja, dobrovoljno je sproveden u istražni pritvor Haaškog tribunala.Nakon uručenja optužnice, bivši predsjednik vlade “Hrvatske Republike Herceg Bosne” Jadranko Prlić u ponedjeljak, 5. travnja, dobrovoljno je sproveden u istražni pritvor Haaškog tribunala. Tijekom posljednjih 48 sati na slobodi iskoristio je priliku da se možda posljednji put obrati javnosti, pristavši na ekskluzivni intervju sa željom da objasni svoje stavove o optužnici i procesu koji će se protiv njega voditi u Haagu.

Dokazat ću da je izgradnja sustava Heceg Bosne bila konkretan proces borbe protiv separatističkih aspiracija kod jednog dijela Hrvata Smatram da mojim optuženjem pravda nije zadovoljena, i da je optužen pogrešan čovjekNACIONAL: Kako ste reagirali na sadržaj optužnice? – Kada sam je pročitao bio sam zaprepašten da se uopće sve to može napisati o meni. Nakon drugog čitanja, shvatio sam da je na optužnici vrlo dugo rađeno, odnosno da je vrlo ozbiljna. U javnosti čujem različite reakcije, ali mi se čini da one ne sagledavaju potpuni sadržaj optužnice. Spreman sam se suočiti sa svim što optužnica sadrži, no kad sam ja u pitanju i kad je u pitanju rad vlade kojoj sam bio na čelu, smatram da su svi navodi optužnice apsurdni.

NACIONAL: Jeste li prije razmišljali o mogućnosti da ćete primiti optužnicu Haaškog tribunala? – Od završetka hrvatsko-bošnjačkog sukoba bilo je mnogo različitih napisa koji su proteklih godina možda kreirali raspoloženje u tom pogledu. U vrijeme kada sam bio zamjenik premijera BiH, ministar obrane, a zatim više od pet godina ministar vanjskih poslova, nikad tim glasinama nisam pridavao veliki značaj smatrajući da se ne mogu staviti u taj kontekst. Ne samo da sam osuđivao, nego sam više puta i javno, zajedno s vladom i na sve druge načine tražio da se zločini sprječavaju i kazne, da se ne smije dozvoliti ništa što bi bacilo sumnju na viteški karakter naše borbe. Mogu samo ponoviti ono što sam rekao na prvoj proslavi Bajrama u Mostaru: da se kao čovjek i kao Hrvat mogu samo ispričati za ono što su neki Hrvati učinili nekim Bošnjacima. No smatram da mojom optužbom pravda nije zadovoljena i da je optužen pogrešan čovjek. Naime, imao sam sasvim drugačiji cilj od onoga koji sugerira tekst optužnice. Zbog tog cilja sam uostalom i ušao u sve to u kolovozu 1992. Prva sam osoba koja je još 1990. javno rekla da BiH može biti nezavisna država. Kasnije, na početku rata, tvrdio sam da treba graditi simetrične odnose i prema Srbiji i prema Hrvatskoj.

NACIONAL: Jeste li ikad izdali zapovijed ili donijeli odluku vezanu uz ratne operacije? – Ne. Nisam ni mogao dati zapovijed jer sam bio na čelu kolektivnog organa koji se nazivao privremeni organ izvršne vlasti a on nije imao nikakvih vojnih ovlasti.

NACIONAL: Tko je onda bio protiv cjelovite BiH? – Tijekom 1990. nisam čuo da o cijepanju Bosne uopće itko razmišlja a nisu se ni vodili razgovori o raspadu Jugoslavije. Međutim, kasnija događanja su pokazala da te ideje postoje. Muslimani i Hrvati bili su za neovisnost Bosne, Srbi su bili protiv, premda takve razlike u stajalištima nije bilo dok sam ja vodio vladu. Smatram da se proces u BiH mogao voditi na način da ta zemlja bude prihvatljiva svim njenim građanima i svim njenim narodima, ali su se okolnosti promijenile zbog svega onog što se zna i što se ne zna. Želim reći da je izgradnja sustava Heceg Bosne u kojem sam sudjelovao u suštini bila konkretan proces borbe protiv separatističkih aspiracija kod jednog dijela Hrvata i to sam spreman dokazati.

NACIONAL: Koji je vaš stav o Haaškom tribunalu? – Vlada Herceg Bosne je među prvima1993. dala potporu ideji osnivanja Tribunala, a to smo činili u više navrata i kasnije. Smatram da je Tribunal legitimna, legalna i nužna institucija koja služi da se poduzmu koraci prema jačanju stabilnosti i uspostavi osjećaja pravde, bez čega nema procesa pomirenja u regiji. Uvjeren sam da će ugledu Tribunala doprinijeti odbacivanje optužnice protiv mene. Naime, držim da je Tribunal preozbiljna stvar i da se na kraju moraju donijeti odluke koje će ustanoviti pravu istinu.

NACIONAL: Ipak, taj isti Tribunal donosi optužnicu s kojom se ne slažete. – Ta optužnica je jednostrana i preambiciozna. Ona ustrajava na takvom shvaćanju moje odgovornosti što otvara mogućnost da konkretni izvršitelji nikad neće biti kažnjeni, kroz nastojanja da se Tribunal isključivo bavi ljudima na formalno najvišim pozicijama, bez obzira na stvarni stupanj njihove odgovornosti. Da budem sasvim jasan: smatram da i hrvatska vlada ali i vlada BiH, bez obzira na različite poglede, trebaju nastojati da se dođe do prave istine koja će poslužiti kao osnova za učenje nedavne povijesti.

NACIONAL: U dijelu u kojem se navodi udruženi zločinački poduhvat optužnica protiv vas uvodi novo viđenje kolektivne krivnje i odgovornosti. – Uopće ne želim govoriti o kategoriji kolektivne krivnje. Zločine su počinili pojedinci, a ne narodi ili grupe. Postoji samo individualna odgovornost. Jasno mi je da mnogih ljudi više nema i da im se ne može suditi. Što se tiče moje optužnice, vrlo je teško govoriti o tome. Svaka rečenica u njoj ima svoju specifičnu težinu, ali imat ću vremena za pripremu da bih pojasnio svoj stav o pojedinim dijelovima optužnice. Što se tiče tvrdnje o zločinačkom poduhvatu, jasno je da se kroz ovu optužnicu želi doći do jednog presedana u međunarodnom pravu koji bi onda poslužio za neke buduće slučajeve. No optužnica je izuzetno ozbiljna i ne može tako jednostavno odbacivati što se ovih dana čuje u medijima. Iznenadilo me tako globalno postavljanje odgovornosti koje se može širiti na desetine tisuća ljudi. Krivica mora biti individualizirana. U tom kontekstu ne vidim ni jednu točku po kojoj bih mogao biti odgovoran, jer ni s jednim počinjenim zločinom nemam nikakve veze.

NACIONAL: Kako se onda namjeravate braniti u Haagu? – Ne znam kako izgleda čitava procedura jer se još nisam upoznao ni s postupkom. Prvi put u životu ulazim u sud i zatvor. Vjerujem da će tužiteljstvo morati iznijeti neke faktične dokaze pa ću u skladu s tim pripremati svoju obranu. Na intervju za vaš list sam pristao jer želim izbjeći da se s optužnicom manipulira i politizira u skladu s dnevno-političkim potrebama. Takve tvrdnje treba odbaciti u startu. Nadalje, smatram da je moj rad bio najkonkretniji doprinos izgradnji BiH na principu jednakopravnosti njenih naroda, ali i omogućavanju državnosti Hrvatske.

NACIONAL: Kakva je bila uloga Hrvatske zajednice i “Hrvatske Republike Herceg Bosne” u periodu koji se navodi u optužnici? – Ne mogu govoriti o prvim idejama jer sam tek kasnije došao, ali mogu govoriti kako sam ja to shvaćao, što sam osobno radio i što se radilo na sjednicama vlade na kojima sam predsjedavao. Nitko nikad nije otvarao mogućnost da se radi nešto što nije u skladu s međunarodnim pravom. Nitko nikad na sjednicama vlade ni na bilo kakvom drugom skupu nije spomenuo ideju odvajanja. Sve što smo radili bio je pokušaj organiziranja normalnog života. Prva vanjsku granicu BiH uspostavila je upravo Herceg Bosna. Htjeli smo modernim i ekonomsko-političkim sustavom izgrađivati mir, što se kroz neka rješenja međunarodne zajednice tek sada primjenjuje u cijeloj BiH.

NACIONAL: Što danas mislite o hrvatsko-bošnjačkom sukobu? – To je jedan nesretan sukob žrtava. To je sukob u kojem su za mene ostale mnoge sive zone. O tim stvarima ne znam dovoljno da bih mogao govoriti. Da su Hrvati htjeli rat s Bošnjacima ? Muslimanima, taj bi rat počeo mnogo prije, još 1992., dok su Hrvati bili apsolutno jači. Jučer sam rekao ljudima koji su optuženi kao i ja: ne mogu reći ni jednu inkriminirajuću stvar za bilo koga od vas jer je ne znam.

NACIONAL: Jeste li znali za postojanje zatočeničkih centara poput Heliodroma i Dretelja? – Vlada Herceg Bosne nikad nije donijela odluku ni o otvaranju ni o zatvaranju nikakvih zatočeničkih centara, niti je za to imala formalne mogućnosti. Uredbom o tim centrima bile su jasno predviđene odgovornosti. Kad sam saznao za postojanje centara, poduzete su sve mjere koje smo mogli učiniti. Intervenirao sam i kod svih ljudi koji su mogli utjecati na događaje, o čemu ovom prilikom ne želim šire govoriti.

NACIONAL: Što se dogodilo kad ste se obratili predsjedniku Franji Tuđmanu i Mati Graniću? – Na inicijativu Granića iz Zagreba je stigla ekipa koja je pomogla da se stvari počinju sređivati i da se takve stvari više ne događaju.

NACIONAL: Kako komentirate optužbe o etničkom čišćenju? – Vlada je činila ono što je mogla u tom trenutku. Donijeli smo odluku o zabrani prometa nekretnina, nije se moglo promijeniti prebivalište kako se ne bi ozakonile migracije. Ovi primjeri pokazuju da su civilni organi vlasti radili ono što je bilo moguće. Netko će misliti da je bilo moguće i više.

NACIONAL: Hoćete li zatražiti puštanje na slobodu do početka procesa? – Da. Tražit ću da vlade u Zagrebu i Sarajevu daju jamstva da me Tribunal pusti na slobodu do početka suđenja, što će mi dati priliku da se na odgovarajući način pripremim za obranu. Optužnica je sigurno bila pripremana više godina tako da ću imati puno posla u pripremanju obrane.

NACIONAL: A što ako se tužiteljstvo usprotivi vašem puštanju na slobodu, navodeći primjere nekih drugih optuženika koji ne surađuju s Tribunalom? – Ne želim se uspoređivati s drugim. Mislim da postoje svi elementi koji dopuštaju moju privremenu slobodu do početka suđenja. Odlazim u Haag kao častan čovjek, koji je uvijek bio spreman suočiti se s odgovornošću. Jamčim za samoga sebe a i vlade jamče za mene. Reći ću: optužili ste me i došao sam. Mislim da nema razloga da do početka suđenja ne budem na slobodi.

NACIONAL: Nije vas strah od mogućeg nerazumijevanja Suda? – Bez obzira što je Haaški sud osnovan političkom voljom, on je pravna institucija. Ljudi koji sjede u tom Sudu imaju svoj ugled i čast i ne vjerujem da će netko od njih zbog ikakve politizacije to dovesti u pitanje. Naime, ne možemo donositi isključive prosudbe o tom Sudu samo na temelju optužnica. Optužnice su jedan aspekt i one su pokušaj tužiteljstva da se dokaže nešto, ali odnos tužitelja i obrane zapravo stvara mogućnost Sudu da donese odgovarajuću odluku. Vjerujem da će Sud biti pravedan i objektivan.

NACIONAL: Kakvu pomoć očekujete u razdoblju koje je pred vama? – Mojim braniteljima i meni treba samo omogućiti uvid u dokumentaciju i razgovor s ljudima koji će pomoći da zaista rekonstruiramo događaje. Zahvaljujem vladi na dosadašnjoj potpori koja će se, nadam se, i dalje nastaviti. Svjestan sam činjenice da će velikim dijelom konačna presuda Suda ovisiti i o globalnoj ocjeni karaktera rata. Vjerujem da će Sud u ravnopravan položaj staviti i tužiteljstvo i obranu. Uvjeren sam da ću dokazati da je najveći dio establishmenta u Hrvatskoj bio za cjelovitost BiH te da je sustav Herceg Bosne koji sam izgradio bio najpošteniji pristup prilikom stvaranja moguće zajedničke države.

NACIONAL: Što ako vam Sud ponudi neku vrstu nagodbe? – Ne mogu reći da je određeni zločin počinio ovaj ili onaj, već samo mogu govoriti o kontekstu u kojem se nešto događalo. Stvari su mnogo ozbiljnije. Ako sam kriv, neka me kazne, a ako nisam, neka me puste na slobodu. Ne pristajem na nikakve kompromise.

NACIONAL: Ovo je možda vaša posljednja prilika da se izravno obratite javnosti. Što poručujete? – Građanima Hrvatske i BiH, ali i regije u cjelini, želim reći da mi mogu kao i uvijek vjerovati i da ih neću iznevjeriti. Treba se boriti protiv kolektivne odgovornosti jer se ovim postupkom piše najveći dio povijesti ovih prostora i zato taj proces smatram vrlo važnim. U tom smislu pozivam sve da se suoče s prošlošću koju smo imali, da se ponose njenim najvećim dijelom, ali i da osude ono što je bilo zločinačko, da se naša djeca ne bi morali stidjeti i nositi teret kolektivne krivice. Ako cijenu tog dokazivanja moram platiti ovim postupkom, spreman sam ići do kraja da se utvrdi prava istina. Želim da obiteljima poginulih pružimo istinu i da se pokaže pravda. Ne smijemo dopustiti da našoj djeci jednog dana itko govori kako žive u državama koje su izrasle na zločinu. To jednostavno nije istina.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika