petak, 13. travnja, Državno odvjetništvo uputilo je Odjelu za gospodarski kriminalitet opsežnu prijavu protiv Milana Bandića.Po nalogu Državnog odvjetništva policija pokreće kriminalističku istragu nad Milanom Bandićem zbog sumnje da je kupnjom zemljišta koje ionako pripada Gradu oštetio Grad Zagreb za više od 15 milijuna eura. U petak, 13. travnja, Državno odvjetništvo uputilo je Odjelu za gospodarski kriminalitet opsežnu prijavu protiv Milana Bandića. Istraga Državnog odvjetništva o kontroverznoj prodaji zemljišta Mesne industrije “Zagrepčanka” posljednjih se dana u potpunosti usmjerila na ulogu Milana Bandića u sumnjivoj aferi koja će građane Zagreba stajati više desetaka milijuna kuna. Nacionalov dobro obaviješten izvor otkriva da bi bivši zagrebački gradonačelnik mogao biti kazneno gonjen po čak tri točke aktualnog Kaznenog zakona, od kojih najteže predviđaju kaznu zatvora i do deset godina.

Nedavnim nepravomoćnim rješenjem Gruntovnice Općinskog suda u Zagrebu, po kojem se zemljište “Zagrepčanke” uknjižuje u korist vinkovačke tvornice stočne hrane “Krma d.d. ”, u javnost je izbio pravni spor koji traje punih deset godina. Naime, tužbom u upravnom postupku protiv Hrvatskog fonda za privatizaciju, Grad Zagreb je u listopadu 1994. krenuo u pravnu bitku za dokazivanje vlasništva nad zemljištem “Zagrepčanke” u Heinzelovoj 66. U pretvorbi “Zagrepčanke” te je godine Fond za privatizaciju česticu s 33 zgrade površine 97.425 četvornih metara i trafostanicu na površini od 121 četvornog metra pripisao toj tvrtki, premda ga je “Zagrepčanka” godinama samo unajmljivala od grada. Izvorno vlasništvo nad navedenim zemljištem Grad Zagreb je dokazivao dokumentima koji sežu i do 1927. i u kojima se navodi da je riječ o gradskoj klaonici i stočnom sajmu, pa je u pravničkim krugovima vladalo mišljenje da je riječ o gruboj omašci koja se jednostavno mora ispraviti pravnim putem.

Budući da je “Zagrepčanka” Gradu dugovala goleme iznose neplaćene najamnine, za vrijeme trajanja procesa Grad Zagreb se osigurao od mogućeg gubitka upisivanjem zabilješke spora, odnosno tzv. plombe u zemljišne knjige, čime bi i nakon eventualnog gubitka u parnici Grad polagao pravo na navedeno zemljište. Zbog dugova “Zagrepčanke” prema ostalim tvrtkama tijekom godina se broj plombi popeo na 44, dok je druga po redu bila “Krma” iz Vinkovaca. Međutim, bez obzira na sudski spor o vlasništvu nad zemljištem, početkom 2001. tadašnji zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i stečajni upravitelj “Zagrepčanke” Marko Milković dogovorili su da Grad kupi navedeno zemljište za tadašnjih 30 milijuna njemačkih maraka, a Bandić je taj potez zbog atraktivnosti lokacije u Heinzelovoj ulici javno nazivao “poslom stoljeća”.

Nakon što je ideju o kupoprodaji zemljišta iznio na dvije sjednice Gradskog poglavarstva, Milan Bandić je 25. travnja 2001. potpisao kupoprodajni ugovor kojim Grad Zagreb daje 30 milijuna njemačkih maraka za zemljište koje mu ionako pripada. Nacionalovi izvori otkrivaju tri najvažnija detalja koji će Državnom odvjetništvu poslužiti kao osnova za dokazivanje Bandićeve uloge u čitavom slučaju: u trećem članku ugovora navodi se da “KUPAC posebno potvrđuje da je upoznat sa zemljišnoknjižnim stanjem svih upisa koji se odnose na nekretnine koje su predmet prodaje”, a i tada je, kao i danas, bilo posve jasno da zemljišnoknjižno stanje te čestice nije nimalo čisto te da takvu nekretninu nije uputno kupovati.

Drugi važan detalj krije se u članku 10. koji navodi da se “KUPAC obvezuje odmah po zaključenju ugovora povući tužbu uz odricanje od tužbenog zahtjeva u parnici koja se vodi pred Općinskim sudom u Zagrebu pod brojem P-5683/98”, čime je zapravo brisana prva plomba i po redoslijedu prvenstva omogućen upis “Krme” u zemljišne knjige. Nadalje, Bandić se pri potpisivanju tog ugovora ogriješio o pravilnike koji propisuju načine izrade svakog ugovora koji potpisuje Grad, u kojima stoji da ugovor prije potpisivanja moraju odobriti i supotpisati nadležni gradski uredi, prije svega Ured za imovinsko-pravne odnose.

Međutim, na navedenom kupoprodajnom ugovoru nalaze se samo Bandićev i Milkovićev potpis, uz dodatno mišljenje Državnog pravobraniteljstva Grada Zagreba, koje je samo izdalo mišljenje o pravnoj valjanosti ugovora, a jasno je da u ovom slučaju nije upitna pravna valjanost, nego implikacije koje proizlaze iz samog ugovora. Iz svih navedenih razloga, Nacionalovi izvori potvrđuju da bi bivši zagrebački gradonačelnik mogao biti optužen po čak tri članka Kaznenog zakona. Riječ je o članku 337. koji govori o zloporabi položaja i ovlasti, gdje se izrijekom navodi: “Službena ili odgovorna osoba koja s ciljem da sebi ili drugome pribavi kakvu neimovinsku korist ili da drugome prouzroči kakvu štetu iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist, a počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve koristi, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.”

Članak 338. KZ-a kaže pak: “Službena ili odgovorna osoba u tijelima državne vlasti i jedinicama lokalne samouprave i uprave koja radi pribavljanja imovinske koristi iskoristi položaj ili ovlast pogodovanjem u natječaju, davanju, preuzimanju ili ugovaranju poslova, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, a članak 339. koji govori o nesavjesnom radu u službi navodi da će se “službena ili odgovorna osoba koja kršenjem zakona ili drugih propisa, propuštanjem dužnog nadzora ili na drugi način očito nesavjesno postupa u obavljanju službe, pa time prouzroči težu povredu prava drugoga ili znatnu imovinsku štetu, kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine”.

Kako ističu Nacionalovi izvori, otkako je Općinski sud donio nepravomoćno rješenje da se “Krma d.d.” može upisati u vlasničke knjige za navedenu lokaciju i nekretnine, Milan Bandić pokušava vlastitu krivnju prebaciti na svoje kolege u poglavarstvu, posebice na današnju pročelnicu gradskog Ureda za imovinsko-pravne odnose Dragicu Krpan, kojoj se navodno čak prijeti smjenom. Međutim, pravni stručnjaci upozoravaju da ona u vrijeme potpisivanja ugovora nije bila na funkciji po kojoj bi danas mogla biti odgovorna za potpisivanje štetnog ugovora. Štoviše, neimenovani izvori iz zagrebačkog gradskog poglavarstva upozoravaju da su još tijekom 2001. mnogi upozoravali Bandića da navedeni ugovor može imati ozbiljne implikacije i štetu koja može nastati. Tadašnji zamjenik gradonačelnika Darinko Kosor i danas ističe da se na sjednicama Gradskog poglavarstva protivio kupnji navedenog zemljišta, a kad je shvatio da Bandića ništa ne može pokolebati u odluci o kupnji, pokušavao je u ugovor dodati članak koji bi zaštitio Grad: “Predlagao sam da se u kupoprodajni ugovor doda odredba po kojoj bi Grad izvršio uplatu tek nakon što ‘Zagrepčanka’ očisti i sredi zemljišne knjige”, kazao je Darinko Kosor Nacionalovu novinaru. Na jednoj sjednici Poglavarstva Kosorov je prijedlog uvršten u službeni zaključak, no na jednoj od sljedećih sjednica Bandić ga je bez objašnjenja izbrisao iz zaključka. Tijekom prošlog mjeseca objavljena je i vijest da je Grad Zagreb za naknadu od 750.000 kuna angažirao odvjetnika Almira Dervišbegovića koji bi trebao očistiti zemljišne knjige i osporiti “Krmin” upis u zemljišne knjige, no to je, kako danas ističu imovinsko-pravni stručnjaci, pravno gotovo nemoguće. Iz svega priloženog danas je jasno da je potpisivanjem kupoprodajnog ugovora sa “Zagrepčankom” Milan Bandić Gradu donio velike gubitke: osim 30 milijuna njemačkih maraka i 750.000 kuna Grad Zagreb je izgubio zemljište koje bi mu ionako pripalo po završetku postupka.

Osim izjave “Ako Grad Zagreb izgubi samo jednu lipu zbog ‘Zagrepčanke’, iselit ću se iz grada”, tijekom proteklog tjedna Milan Bandić u medijima je krivnju za čitav slučaj pokušao svaliti na gradski Ured za imovinsko-pravne poslove, navodeći da će se odgovornost nadležnih ureda preispitati kad čitav slučaj završi. Nacionalovi izvori potvrđuju da su mnogi u Gradskom poglavarstvu šokirani Bandićevim bezočnim pokušajem svaljivanja krivice na druge, a pročelnica gradskog Ureda za imovinsko-pravne odnose Dragica Krpan Nacionalu je dostavila izjavu kojom želi reagirati na učestale optužbe i prozivanja za odgovornost. Izjavu prenosimo u cijelosti.

Imovinsko-pravni poslovi su pravno iznimno složeni i zahtijevaju visokostručne profesionalne i iskusne kadrove, kojih se u obavljanju svog posla i pridržavaju, a kojima u Uredu za imovinsko-pravne poslove rukovodim. To znači isključivo poštivanje zakona i drugih propisa neovisno o utjecaju drugih struktura.