Jedini kandidat ? kao i u druge dvije najjače hrvatske stranke HDZ-u i SDP-u, gdje su to Ivo Sanader i Ivica Račan - u HNS-u je aktualna predsjednica Vesna Pusić.Hrvatska narodna stranka održat će 22. svibnja stranačku konvenciju na kojoj neće biti nedoumica oko imena predsjednika. Jedini kandidat ? kao i u druge dvije najjače hrvatske stranke HDZ-u i SDP-u, gdje su to Ivo Sanader i Ivica Račan – u HNS-u je aktualna predsjednica Vesna Pusić. Pod njezinim vodstvom narodnjaci su postali treća stranka u državi, a uspije li ideja o izbornoj suradnji s Librom i LS-om, u doglednoj bi budućnosti mogli ugroziti i Socijaldemokratsku partiju na mjestu predvodnika oporbe.

'Pozitivno sam iznenađena jer su Sanader i HDZ za 180 stupnjeva promijenili svoja stajališta što im nije padalo na pamet zastupati 2001., 2002. pa i još 2003. godine'U intervjuu za Nacional Vesna Pusić ocjenjuje politiku Sanaderove vlade, govori o projektima HNS-a i odnosima s SDP-om koji su napeti uslijed sukoba sa zagrebačkim dogradonačelnikom Milanom Bandićem.

NACIONAL: Kako doživljavate paradoks da Hrvatsku u EU uvode HDZ i Ivo Sanader, koji su sljednici stranke koja je gotovo čitavo desetljeće vodila izolacionističku politiku? – Pozitivno sam iznenađena jer su i Sanader i HDZ za 180 stupnjeva promijenili svoja poznata stajališta što im nije padalo na pamet zastupati 2001., 2002. pa i 2003. godine. Takva brza i potpuna politička transformacija u Hrvatskoj još nije viđena. Ali ne treba zaboraviti da je u odnosu prema Europskoj uniji ovo samo logični nastavak kvalitetnog posla i rezultata prijašnje vlade i predsjednika Mesića, isto kao što je logično nastaviti projekt izgradnje autocesta i druge kvalitetne poslove ranijeg kabineta. Iako sam iznenađena takvom transformacijom, drago mi je zbog toga jer smatram da ulazak u EU predstavlja vitalni interes Republike Hrvatske i trajni, dugoročni interes svih nas koji ovdje živimo i namjeravamo živjeti.

NACIONAL: Osjećate li satisfakciju gledajući kako mirno i bez buke u Haag odlaze nekadašnji generali, a kad ste vi i bivša vlada pokušavali napraviti istu stvar, organizirane su demonstracije na kojima se prijetilo oružanom pobunom? – Kad su oni koji su nekada destabilizirali institucije države i pokušavali na sve načine spriječiti legalnu proceduru preuzeli pozicije vlasti, u opoziciji nije ostao nitko ozbiljan koji bi zbog svojih stranačkih interesa i želje da sam dođe na vlast bio spreman rušiti institucije i proceduru. Nakon što su došli na vlast, osim što su promijenili ponašanje, Sanader i vrh HDZ-a apsolutno su promijenili svoje stajalište s obzirom na tri bitne teme koje su u prošlosti proglašavane nečuvenima. Prvi je odnos prema EU: kad smo mi govorili da Europa predstavlja jedinu budućnost Hrvatske i ratificirali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, hadezeovci su tvrdili da je to odustajanje od nacionalnog suvereniteta i izlazili iz parlamenta. Druga tema je suradnja s Haaškim tribunalom. Uvijek smo smatrali da je suradnja s Tribunalom najracionalniji i najmanje nepravedan način raščišćavanja s neposrednim posljedicama rata na ovim prostorima. Usprkos demonstracijama koje je HDZ protiv toga prije samo nekoliko godina organizirao i najgorim uvredama i prijetnjama kojima nam se obraćao, sada je očito u potpunosti preuzeo naše stajalište. Treća tema je odnos prema manjinama, u prvom redu Srbima, i povratku izbjeglih hrvatskih Srba. Na ove tri teme HDZ je svoje stavove promijenio 180 stupnjeva. Stoga je logično da osjećam satisfakciju jer možete biti u pravu koliko god hoćete, ali ako ste u manjini, ne možete obaviti funkciju zbog koje ste u politici. Tek kad vaši stavovi za koje znate da su ispravni postanu općeprihvaćeni, znate da ste pridonijeli civilizacijskom pomaku u vlastitoj zemlji. Sljedeći korak je pitanje sposobnosti formuliranja modela razvoja Hrvatske, a onda i sposobnosti njegove realizacije.

NACIONAL: Koji je glavni problem današnje Hrvatske? – Ogromne nejednakosti u razvoju pojedinih dijelova Hrvatske pa onda i nedopustive razlike u izgledima za pristojan život i uspjeh koji ovise isključivo o slučajnosti rođenja na određenom mjestu u Hrvatskoj. Dominira centralizirani model razvoja, kao neka vrsta prilagođene Reaganove trickle down ekonomije utemeljene na geografiji umjesto na socijalnoj stratifikaciji, gdje jača jedan centar koji bi poslije trebao povući i razvitak ostalih dijelova zemlje. Druga je varijanta model razvoja s ujednačenim šansama što zagovara HNS. Danas je Hrvatska dovedena u nemoguću poziciju gdje je razlika u bruto društvenom proizvodu po stanovniku između najjače i najslabije županije 1000 dolara prema 19.000 dolara, a na razini mikroregija još i veća. To stvara takvu razliku u kvaliteti života kao da se radi o dvije potpuno različite zemlje unutar jedne države s 4,5 milijuna stanovnika. Iz dosadašnje HDZ-ove politike nije moguće shvatiti kakvu ekonomsku politiku namjeravaju provoditi, osim da su odlučili proračunskim deficitom financirati potrošnju a ne razvoj. Za HNS je jedini put kojim Hrvatska treba ići smanjivanje razlika u razvoju između njenih dijelova, a svojim radom u prošlom mandatu pokazali smo da znamo neke iznimno siromašne krajeve dovesti do bitnog ekonomskog pomaka. Po istom tom modelu država treba stimulirati privatno poduzetništvo koje će povući razvoj nekih regija kako bi se disproporcija smanjila od 1 prema 19 na, primjerice, 1 prema 6. Osim toga treba provesti poreznu reformu koja bi osigurala ostanak većeg dijela poreza u lokalnoj sredini, a ne da se sve slijeva u centralnu državu. O ovim se temama gotovo uopće ne priča, ali one su veoma važne jer o njihovoj realizaciji ovisi kako će Hrvatska izgledati za nekoliko godina.

NACIONAL: Postoji li mogućnost da HNS koalira s današnjim HDZ-om? – Ne, to nije moguće. Političke stranke su politički projekti, a naš politički projekt je vrlo različit čak i kad HDZ preuzme neke naše stavove. Drago nam je, naravno, kad preuzmu neke naše stavove jer je to dobro za ovu zemlju i znači da u nekim segmentima idu u pravom smjeru, ali postoji puno toga u čemu se i dalje bitno razlikujemo. Vjerujem da ulazimo u razdoblje u kojem će važno pitanje biti kompetencija, dakle sposobnost da se osmisle i realiziraju ključni projekti. U tome se HNS bitno razlikuje od HDZ-a koji se do sada nije pojavio ni s jednom svojom idejom, nije napravio ništa, niti u Vladi imate ljude koji se razumiju u ono čime se bave ili ulijevaju povjerenje da bi nešto mogli smisliti ili napraviti. Europska orijentacija i prihvaćanje temeljnih pretpostavki građanske države nisu nove ideje u hrvatskoj politici. Novo je samo to što ih je sada i HDZ preuzeo. To je novo samo u smislu onog novinarskog pravila da nije novost kad pas ugrize čovjeka nego kad čovjek ugrize psa. Uzmite ekonomiju kao primjer. Potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang, koji je zadužen za ovaj važni resor, liječnik je, da se zadržim na toj kvalifikaciji, dok ministra gospodarstva Branka Vukelića nema nigdje. Ni uz najbolju volju ne možete razabrati što ta gospoda misle da bi se tu trebalo događati, iako je u praksi sve očitije što se stvarno događa. Prema tome, HNS je kao politički projekt alternativa HDZ-u s vrlo različitim pristupom politici i u budućnosti će se građani ove zemlje opredjeljivati između tih projekata.

NACIONAL: To je u skladu s vašim najavama o HNS-u kao predvodniku lijevog centra. Međutim, čini se da vam je zbog afera u stranci posljednjih mjeseci pao rejting i dalje ste daleko od tog cilja? – Naš je rejting prilično stabilan – iako je u jednom trenutku pao ispod devet posto, sad je opet između devet i deset posto. Svjesni smo da ga trebamo popraviti, ali posljednjih nekoliko mjeseci smo iskoristili da na svim razinama provjetrimo vlastitu stranku. Svaka stranka to mora povremeno napraviti ako želi formirati kvalitetniji tim koji može voditi državu. Normalno da smo politički konkurenti SDP-u jer je u pluralizmu normalno nadmetanje medu strankama u njihovim programima i sposobnostima ljudi zaduženih za njihovu realizaciju. Ali u perspektivi SDP je naš koalicijski partner i međusobna suradnja naših stranaka je nužna.

NACIONAL: Na primjeru Zagreba to se ne bi reklo. Kako ćete reagirati ako Bandićev SDP ostane pri ultimatumu za smjenom Srećka Ferenčaka kao uvjetom da glasaju za odstup Mislava Žagara? – To je nevješta dimna zavjesa kojom se pokušava proizvesti konflikt. Situacija u Zagrebu je specifična jer unutar SDP-a postoji problem koji oni moraju riješiti. Ni jedna stranka nije imuna na tu vrstu problema, i mi smo ga imali, ali stvar je u tome da stranka mora imati snage i odlučnosti i biti spremna riješiti takav problem iako to nije ugodno ni lako napraviti. Inače se na ključnim mjestima nađu ljudi koji prave probleme, kao u Zagrebu gdje su na vlasti SDP i HNS koji mogu dobro zajednički funkcionirati, a dovedeni su u bezizlaznu poziciju čak i kada imaju uspješno realizirane zajedničke projekte. Sličan smo problem mi u HNS-u riješili i mislim da ga i SDP treba riješiti u svojim redovima. Što se tiče zahtjeva za Ferenčakovom smjenom, time se pokušava skrenuti pažnja s postojećih kaznenih prijava vezanih za slučaj “Zagrepčanke” na sferu osobnih animoziteta. Glupo je bilo uopće započinjati temu da će SDP podržati smjenu Žagara ako se istovremeno smijeni i Ferenčak. To bi značilo da oni Žagara drže SDP-ovim kadrom. Kakve Ferenčak ima veze s bilo čime od toga potpuno je nejasno, osim što je prilično stručan i dosljedan u svom poslu.

NACIONAL: Ne omogućava li vaš prijedlog Zakona o lokalnoj samoupravi koji predviđa direktan izbor gradonačelnika afirmaciju Milana Bandića i političara sličnog profila? – Sve takve ljude o kojima vi danas govorite nije stvorio direktan izbor za gradonačelnika već upravo obratno, oni su rezultat postojećeg stranačkog sustava. Ti ljudi su se nametnuli kroz svoje stranke i zavladali njima, a onda preuzeli i kontrolu u vlastitim sredinama. Kad imate neposredne izbore, puno je veća mogućnost građana da odstrane takve pojedince bez obzira na to što unutar njihovih stranaka ne postoji snaga da se napravi ista stvar. Njihov status tada ne ovisi o odnosima unutar stranaka nego samo o stavu birača. Naravno da ni sustav neposrednih izbora nije savršen, i vjerojatno će se i u njemu tu i tamo probiti avanturisti i sumnjivi populisti različitih vrsta, ali tu ipak postoji kontrola javnosti i neće biti dosta samo zavladati vlastitom političkom strankom.

NACIONAL: Koliko to odgovara HNS-u koji je tek treća ili četvrta stranka u državi? – Mi smo po svim pokazateljima treća stranka, iako se neki na to jako teško navikavaju. Postoje različite procjene koliko to paše HNS-u, ali naš motiv je bio pronaći nešto što dovodi do političkog razvoja Hrvatske. Odgovor je u privlačenju kvalitetnih i uglednih pojedinaca u politiku, iako će u velikim gradovima i tada najjače stranke biti u prednosti.

NACIONAL: Znači li to da se ne plašite stvaranja dvostranačja gdje će HDZ i SDP imati veliku većinu mandata, a HNS i ostale stranke postati marginalne? – U Hrvatskoj je uvijek postojao prostor između 25 i 30 posto glasača građanskog centra. Pitanje je samo jesmo li u stanju privući njihove glasove, a na tu temu razgovaramo i s Librom i LS-om, kao i nekim regionalnim strankama. Uspiju li se ove stranke okupiti i artikulirati vlastitu političku poziciju, možemo postići dobar rezultat. HNS je prvi zastupao pojedine teme koje danas zagovara čak i HDZ, a sada se zalažemo za ciljno usmjerenu politiku, dakle politiku koja mora pokazati rezultat. Na kraju mandata političari moraju pokazati da su pomogli ostvarenju bolje socijalne skrbi, kvalitetnijeg sveučilišta, novih vrtića i škola ili povećane stope gospodarskog rasta. U Hrvatskoj se izbori doživljavaju kao jednodnevne fešte koje nemaju nikakve veze s time kako ćete živjeti iduće četiri godine. Inzistirat ćemo na tome da ljudi s vremenom počnu procjenjivati političke timove na temelju toga što su napravili.

NACIONAL: Može li na smanjenje HNS-ova rejtinga utjecati odluka Stjepana Mesića koji se odlučio boriti za drugi predsjednički mandat kao predstavnik svih građana, a ne vaše stranke? – Nisam to doživjela kao bilo kakav problem. Predsjednik Mesić i ja smo prije o tome razgovarali i na temelju svega što je napravio u prvom mandatu zaslužuje biti kandidat svih. Mesić je bitno pridonio napretku i ugledu zemlje pa i sadašnjoj međunarodnoj poziciji Hrvatske i pozitivnom stavu EU. Osim toga riješio je neke krajnje riskantne situacije kao što je umirovljenje generala koji su napisali ono famozno pismo javnosti. Takve situacije danas nam izgledaju poput davne prošlosti, ali od tada je proteklo samo nekoliko godina. Što se tiče HNS-a, Stjepan Mesić je naš kandidat i mi ćemo ga podržati na predstojećim izborima.

NACIONAL: Kako ste se osjećali gledajući prije nekoliko dana ulazak 10 novih zemalja u Europsku uniju? – Drago mi je zbog njih i čestitam im, ali osjećam i određenu dozu gorčine što Hrvatska nije među njima. Ja sam još od 1989. uvjerena da je Hrvatska od svih tranzicijskih država imala najbolje šanse priključiti se EU. Rat nas je zaustavio, međutim, da smo nakon njegova završetka, od 1995. pa i od 1998., vodili drukčiju politiku, mogli smo i mi biti dio grupe zemalja koje su prošle subote pristupile Uniji. Na žalost nismo, što me ne demotivira nego samo dodatno motivira da što prije obavimo posao koji je pred nama.

NACIONAL: Rejting HNS-a rastao je zahvaljujući jasnim stajalištima o pitanjima vezanim uz građansko društvo. Niste li u zadnje vrijeme malo retirirali, recimo niste se previše protivili crkveno-konzervativnim zahtjevima za zabranu rada nedjeljom? – HNS je i prije i poslije odluke Ustavnog suda imao isti stav. Tvrdili smo da je nedopustivo da država na takav način intervenira u tržište. Efikasni inspekcijski nadzor mora osigurati dodatna plaćanja radnicima koji rade nedjeljom i u tome treba biti rigorozan. Ali osim kontrole ispunjavanja radničkih prava, sve dalje nije posao države.

NACIONAL: Što mislite o crkvenim intervencijama u poslove države? – Crkva kao i svaka civilna organizacija ima pravo na svoje mišljenje i javno iznošenje svojih stavova. Ali pokušaj interveniranja u državnu politiku je apsolutno neprihvatljiv.