Objavljeno u Nacionalu br. 813, 2011-06-14

Autor: Nina Ožegović

Hi-tech arhitektura oživljava velebnu zagrebačku palaču

Hrvatski povijesni muzej uskoro dobiva novu zgradu: palaču bivše tvornice duhana, a u njenom dvorištu bit će izgrađen moderni poslovni toranj Adris grupe

ARHITEKT IVICA
PLAVEC, jedan
od četvero autora
projekta adaptacije
bivše Tvornice duhana
Zagreb u Hrvatski
povijesni muzejARHITEKT IVICA PLAVEC, jedan od četvero autora projekta adaptacije bivše Tvornice duhana Zagreb u Hrvatski povijesni muzejNakon 170 godina guranja u neadekvatnom i premalom objektu u Matoševoj 9 na zagrebačkome Gornjem gradu, Hrvatski povijesni muzej konačno će dobiti dostojanstvene prostorije. Novi muzej bit će smješten u prekrasnoj neorenesansnoj palači bivše Tvornice duhana Zagreb, koja se nalazi u zapadnom, donjogradskom bloku, koji zatvaraju Jagićeva, Hochmanova i Klaićeva ulica, a trenutačno je u devastiranom stanju i potrebna joj je kompletna adaptacija. Autori projekta adaptacije su ugledni zagrebački arhitekti Ivica Tkalec, Emir Kahrović, Žanet Zdenković Gold i Ivan Zdenković, koji su se založili za tzv. defenzivni pristup što podrazumijeva minimalne intervencije u originalnom zdanju, obnova počinje već na jesen, a predviđa se da će kompletna investicija rekonstrukcije stajati oko deset milijuna eura. Novi hrvatski povijesni muzej prostirat će se na deset tisuća četvornih metara na četiri etaže, što će omogućiti da se napokon vide i oni eksponati koji su do sada bili skriveni u depoima.


Naime, posljednjih 50 godina muzej je imao samo 240 kvadrata izložbenog prostora, a u svom fundusu čuva više od 200 tisuća raznovrsnih eksponata, koji su raspoređeni u 15 zbirki, od Zbirke zastava i odora pa do Zbirke vatrenog oružja i predmeta iz svakodnevnog života. Novi prostor u Klaićevoj 13, gdje će biti ulaz, imat će čak 30 puta veći izložbeni prostor - oko osam tisuća četvornih metara, što bi trebalo biti dovoljno i za najveće izloške poput kočija. U prizemlju će biti info-punkt, blagajna, suvenirnica i kafić, na prvom katu izložbeni prostori za stalni postav i povremene izložbe, polivalentna dvorana, pedagoška radionica te studiji za čuvanje rijetke građe, a na drugom, uz stalni postav, i trezori muzejske građe. U potkrovlju, zapravo najneuglednijem dijelu palače, smjestit će se kustosi i uprava, zatim knjižnica, dokumentacija te restauratorske i preparatorske radionice. “Svi zahvati bit će minimalistički kako bi se što više sačuvalo izvorno stanje palače, koja je najbolje očuvani objekt industrijske baštine u Zagrebu te zaštićeno kulturno dobro”, objasnio je Ivica Plavec, jedan od autora projekta, koji je i profesor na Arhitektonskom fakultetu te dobitnik brojnih nagrada, među njima priznanja Bernardo Bernardi za uređenje interijera, zatim Piranesi i Udruženja hrvatskih arhitekata, a uz to ima vlastiti biro Poligon.

Ispričao je kako u Hrvatskoj na vrlo atraktivnim lokacijama postoji mnogo kulturnih spomenika industrijske baštine, koji zbog društveno-ekonomskih promjena i nebrige društva te ekonomskih razloga najčešće propadaju. U Europi je industrijska arhitektura veliki hit, osobito u baltičkim zemljama, i u nekadašnjim tvorničkim postrojenjima smještaju se muzeji i ostale kulturne institucije. U Hrvatskoj za sada još nema dovoljno sluha za obnovu industrijske baštine. Stare tvornice radije se ruše ili čekaju neka bolja vremena, a na njihovu mjestu u skladu s konzumerističkom kulturom podižu se trgovački centri. Doduše, u zadnje vrijeme pojavilo se nekoliko inicijativa, poput Galerije Lauba, smještene u nekadašnjem TKZ-u, koje upućuju na to da se i u Hrvatskoj počelo razmišljati o smještanju muzeja i galerija u prostore bivših industrijskih objekata kao o novom modelu spašavanja takvih objekata. “Zgradu je izgradio Rupert Melkus 1881. na prostoru koji je u to vrijeme koristila vojska, a oblikovao ju je s dva krila - sjevernim i istočnim”, nastavio je arhitekt Plavec, koji upravo završava doktorsku disertaciju pod mentorstvom arhitekta Branka Kincla, a u sklopu Klik doma bavi se projektiranjem i izgradnjom originalnih modularnih, montažnih kuća. Početkom ‘70-ih godina prošlog stoljeća arhitekt Franjo Bahovec nadogradio je administrativni toranj u središtu dvorišta i tom prilikom prilično devastirao renesansnu palaču. Zatim se Tvornica duhana Zagreb prije četiri godine odlučila preseliti u Kanfanar u Istru, te je renesansnu palaču prodala Ministarstvu kulture za 9.800.000 eura, koje je taj velebni, ali neiskorišteni prostor namijenilo smještaju Hrvatskog povijesnog muzeja.

NOVA UPRAVNA
ZGRADA
ADRIS GRUPE
bit će prozračna,
a kompozicija
jednostavna, sa
zimskim vrtovima
i terasama punim
zelenila koji će
zaposlenicima služiti
za sastanke i odmorNOVA UPRAVNA ZGRADA ADRIS GRUPE bit će prozračna, a kompozicija jednostavna, sa zimskim vrtovima i terasama punim zelenila koji će zaposlenicima služiti za sastanke i odmorBudući da su upravu željeli ostaviti u Zagrebu, nisu prodali neugledni toranj, nego su odlučili na njegovu mjestu podići novu, modernu upravnu zgradu Adris grupe, koju je također projektirao arhitekt Ivica Plavec sa suradnicima - Žanet Kahrović Gold i Ivanom Zdenkovićem. “Nova poslovna zgrada Adrisa prostirat će se na više od dvije tisuće četvornih metara i imat će osam etaža, od toga dvije podzemne gdje će biti smješteno parkiralište s 280 parkirnih mjesta za zaposlenike tvrtke, ali i buduće posjetitelje ‘kuće povijesti’”, objasnio je arhitekt Plavec. “S obzirom na to da Adris grupa inzistira na izvrsnosti i povezanosti sa zajednicom, htjeli smo i u dizajnu njihove nove upravne zgrade prezentirati taj moto poslovanja tvrtke. Kompozicija zgrade je jednostavna, a prozračnost i lepršavost konstrukcije postigli smo slaganjem i izmicanjem kocki i kvadara u prostoru, što je pak omogućilo nastanak brojnih zimskih i otvorenih vrtova i terasa sa zelenilom a to je bitno za susrete i odmor zaposlenika. Dizajnirali smo i vrlo ugodne i prozračne radne prostore. Ideja je bila da zgrada ne bude zbijena i da ima raznovrsne društvene sadržaje tako će u prizemlju biti kafići, restorani, banka i ljekarna, a Ininu benzinsku crpku smo redizajnirali i uklopili u staklenu zgradu”, zaključio je Plavec, dodavši da će radovi na Adrisovoj upravnoj zgradi početi već potkraj lipnja, a kako saznajemo planirani budžet iznosi 30 milijuna eura. Objašnjavajući pristup adaptaciji Tvornice duhana Zagreb, arhitekt Plavec je objasnio da nisu imali velikih mogućnosti za mijenjanje jer im to njezin status spomenika industrijske baštine nije dopuštao. “Nismo smjeli gotovo ništa rušiti niti nadograđivati nego smo morali u postojećoj situaciji na najbolji način riješiti muzejske funkcije”, rekao je Plavec dodavši da je projekt realiziran u suradnji s Hrvatskim povijesnim muzejom i njegovom ravnateljicom Ankicom Pandžić, koja im je dala projektni zadatak, od broja depoa, multifunkcionalnih dvorana i radionica, te veličine izložbenog prostora, do približne dimenzije karantene za posebnu muzejsku građu. “Jedino smo intervenirali na južnom zabatu istočnog krila tvornice duhana, koji ionako nikad nije bio dovršen, te smo ga ostaklili i tako u dizajnu prilagodili novoj upravnoj zgradi Adris grupe. Time muzej stječe komunikaciju s ulicom i posjetiteljima, a istodobno se ostvaruje prisutnost muzeja u Jukićevoj ulici.” Arhitekt Plavec je dodao da će sve nakon obnove biti vraćeno u prvobitno stanje. “Na krovnim kupolama zamijenit ćemo ploče od eternita, cementno-vlaknastog materijala, istim takvima, ali novima”, kaže. “U potkrovlju, gdje će biti smješteni kustosi, ostaklili smo prozore, koji će biti u ravnini krova, a lijepo pročelje zgrade u Klaićevoj ulici bit će samo obnovljeno u skladu s konzervatorskim pravilima, jedino ćemo skinuti stare ruinirane prozore i na njihova mjesta ugraditi replike.”

Objasnio je da će se pod u prizemlju, u lapidariju, spustiti za 60 centimetara jer su postojeći svodovi preniski za muzej, pa će se tako dobiti potrebna visina bez ikakvog rušenja i nadograđivanja. Također, muzej će dobiti i dva podrumska depoa. Na prvom i drugom katu ostavit će stupove od lijevanog željeza, no konstrukcija prostora ostat će cjelovita, jer je ona, po njegovu mišljenju, najveća vrijednost industrijske arhitekture, mnogo veća nego kod najamnih zgrada u Donjem gradu. “Jedina veća intervencija u bivšoj tvornici odnosi se na uklanjanje nepotrebnih pregradnih zidova čime se dobiva širina i veća protočnost”, kaže Plavec. “Također, morali smo intervenirati na ulazu u muzej: srušili smo dio stepeništa koje se nalazilo između prizemlja i prvog kata te pregradne zidove kako bismo postigli da ulazni foaje djeluje reprezentativnije u skladu sa zahtjevima muzejskog zdanja. Zatim ćemo izgraditi novo stepenište i montirati liftove, a koristit ćemo što transparentnije materijele poput stakla i čelika.

PROSTOR ZA
DRUŽENJE
Između Povijesnog
muzeja i nove
upravne zgrade
Adris grupe nastat
će novi ugodan trgPROSTOR ZA DRUŽENJE Između Povijesnog muzeja i nove upravne zgrade Adris grupe nastat će novi ugodan trgNaime, željeli smo postići kontrast između prošlosti i sadašnjosti, odnosno teških, masivnih materijala kao što su beton i cigla od čega su se gradila industrijska postrojenja, i novih građevina 21. stoljeća.” Posebnu pozornost posvetili su dizajnu trga između Adrisove zgrade i Hrvatskog povijesnog muzeja, jer će to postati mjesto susreta biznismena i najčešćih posjetitelja muzeja - djece, te krajnje modernom i funkcionalnom sustavu grijanja, hlađenja i očuvanja posebne mikroklime. Odlučili su se, primjerice, za sustav ventilokonvektora, što je već svuda u svijetu muzejski standard, te za druge najsuvremenije metode zaštite, od protupožarne do zaštite od toplinskog zračenja i buke, kao što je ostakljenje prozora i vrata dvoslojnim IZO staklima s low-E premazom, zatim prekrivanje svih otvora specijalnim UV-folijama, te ugrađivanje specijalnog paketa klimakomora, koje rade na toplu vodu.

Vezane vijesti

Pariško nebo zaparat će neboderi

Pariško nebo zaparat će neboderi

Pariz je arhitektonski jedinstven po svojim haussmanskim zgradama, Eiffelovu tornju, palačama i naherenim nizovima kuća. Takav se turistički odlično… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika