Gubitak glasača Josip Friščić izgubio je kontakt sa svojim tradicionalnim izbornim tijelom - seljacima - a zbog dugotrajne slizanosti s HDZ-om HSS se doživljava isključivo kao foteljaška stranka Premda je odmah po preuzimanju stranke napustio politiku ekvidistance prema HDZ-u i SDP-u svog, mjereno parlamentarnim mandatima, uspješnijeg prethodnika Zlatka Tomčića, predsjednik HSS-a Josip Friščić tom se pristupu vraća uoči predstojećih izbora. Točnije, sadašnji HSS za svoj politički modus operandi izabrao je inačicu Tomčićeve ekvidistance, pa su umjesto jednake udaljenosti prema dvjema vodećim strankama, odlučili biti im jednako blizu.

Tako se barem može iščitati iz najnovijeg Friščićeva istupa u kojem objavljuje samostalni izlazak HSS-a na izbore, uz istovremenu predbilježbu za razgovor s Kukuriku koalicijom nakon izbora. Umjesto pokušaja skidanja stigme kako je HSS foteljaška stranka, spremna na ulazak u vlast po svaku cijenu i s bilo kim, ne vodeći računa o zahtjevima i potrebama svog biračkog tijela, Friščićev istup samo je dao dodatne argumente onima koji ih vide kao trgovačku stranku. HSS je očito odlučio i na ovim izborima zadržati status najpoželjnije političke udavače, koji se može postići i sa samo nekoliko mandata.

Na bipolariziranoj političkoj sceni nekoliko mandata može značiti odlučujuću prevagu u sastavljanju vlasti, a mandatar vlade u neizvjesnim situacijama u pravilu je široke ruke u dijeljenju pozicija ministara, državnih tajnika, sinekura u javnim poduzećima. HSS s tim, evidentno je, opet računa.

U očekivanju datuma izbora koji je premijerka Jadranka Kosor obećala obznaniti do kraja ovog mjeseca, glavni koalicijski partner HSS svoj je stav već zauzeo. Na prošlotjednoj sjednici Predsjedništva HSS-a izbrušena je odluka s kojom idu na koalicijske razgovore o određivanju izbornog dana, a po kojoj se izbori imaju sazvati ujesen, najkasnije u studenome. Ne poštuje li se termin izbora oko kolinja, kako se nedavno vremenski locirao Friščić, odlučeno je kako će se HSS-ovi ministri povući iz Vlade, a stranka više neće sudjelovati u radu Sabora. HSS-ovo oštro protivljenje da izbori zađu u iduću godinu, iako bi to do veljače još uvijek bilo unutar ustavnog roka, HDZ-u bi moglo stvoriti ozbiljne probleme, s obzirom na to da mu se u zadnjoj godini mandata parlamentarna većina ozbiljno topi. Nakon prošlotjednog uhićenja varaždinskoga gradonačelnika Ivana Čehoka, upravljački potencijal vladajućih pao je na tanku i nestabilnu većinu od 81 ruke, tek četiri više od potrebnog minimuma. Mogući odlazak HSS-ovih šest ljudi iz vladajuće koalicije, kojim prijete, ne budu li se slagali s HDZ-ovom odlukom o terminu izbora, za HDZ će značiti gubitak parlamentarne većine na samom kraju mandata. Nezadovoljan predugim čekanjem na jasni HDZ-ov odgovor, “jer on nikoga neće moljakati”, Josip Friščić proteklog je vikenda objavio konačnu odluku o samostalnom izlasku njegove stranke na izbore. Oko predizborne koalicije u obje stranke dugo su se lomila koplja, no dogovor se očito nije mogao postići. U HSS-u, što se tiče izbornog nastupa, neko su se vrijeme borile dvije struje - Božidar Pankretić i Ante Markov snažno su zagovarali predizborni savez s HDZ-om, a Damir Bajs inzistirao je na samostalnom izlasku stranke pred birače. Iako inzistira na tome da stranka ima samostalni i prepoznatljiv identitet, tvrdeći da se nije utopila u HDZ-u, da nije trgovačka ni klijentelistička, Friščić ponekad ipak javno prizna kako je iluzorno očekivati da, zbog snažnog četverogodišnjeg saveza, na HSS neće dijelom utjecati loš imidž HDZ-a. HSS ima problem i s identitetom, trpeći kritike da se, prepuštajući Ministarstvo poljoprivrede HDZ-u, odrekao seljaka kao svog originalnog biračkog tijela.

Seljaci su, uostalom, pokazali da kao interesantnu političku opciju vide Glavašev HDSSB, koji je bio vrlo agilan u organizaciji seljačkih prosvjeda, što javnoj, što tajnoj, i to upravo protiv Vlade u kojoj sjedi HSS. Plan je HSS-a kititi se turističkim uspjesima ministra Bajsa, no upast će u ozbiljnu koliziju s HDZ-om koji također namjerava svojatati turističke rezultate. Da je HSS u krizi identiteta smatra i politologinja Marijana Grbeša, upozoravajući kako su i imidž i snaga HSS-a daleko od onoga prijašnjih godina, kada je bio bitna stranka s čvrstom biračkom bazom i jasnom ciljanom skupinom. HSS je bio stranka vrlo jasnog identiteta, koji se razvodnio u zadnjih nekoliko godina, ističe Marijana Grbeša i procjenjuje kako će HSS zadržati određeni postotak biračkog tijela jer je riječ o specifičnom elektoratu. “No problem je”, objašnjava, “što se nisu pretjerano trudili održati kontakt sa svojom ciljanom skupinom, pa se s vremenom ta veza rastočila. Poseban im je problem Slavonija u kojoj im je HDSSB bitno ušao u biračko tijelo, a na priči o EU mogli su držati i poljoprivrednike i ribare, ali ništa u vezi s tim nisu činili. To je velika šteta za identitet stranke koja ima ekskluzivnu poziciju, a u kontekstu ulaska u EU ima beskrajno puno prostora za kvalitetnu komunikaciju, no propustili su je.” Marijana Grbeša očekuje kako će HSS u predizbornoj prezentaciji balansirati između stranke na vlasti i opozicijske stranke. Nije htjela prognozirati HSS-ove izborne šanse, ali podsjeća da su i HSLS i HSP nekada bili respektabilne i utjecajne stranke, a danas tavore na političkoj margini. “Žalosno je što nisu iskoristili specifičnost biračkog tijela kojem se prirodno obraćaju, a neće uspjeti oživiti ni komunikaciju sa svojim biračkim tijelom i podignuti je na prijašnju razinu, pa će HSS-ov kapital ostati neiskorišten. Nisu se uspjeli isprofilirati kao zaštitnici prava seljaka i ribara, a drugu strategiju i publiku koju mogu zainteresirati - nemaju”, istaknula je, zaključujući kako su prokockali svoje dobre šanse. HSS u ovom mandatu preživljava samo na koalicijskom sporazumu s HDZ-om, i to ih je pojelo, umjesto da su za to vrijeme razvijali vlastitu snagu i vlastiti identitet, zaključuje Marijana Grbeša. U intervjuima zadnjih tjedana Friščić govori kako bi sve manje od sadašnjih šest mandata za HSS bio neuspjeh, što bi za sobom povuklo i njegovu ostavku. Kaže kako je mandate teško potvrditi, ali nadu vidi u članstvu uvećanom za trećinu u posljednje četiri godine, odnosno u desetak tisuća novih, mladih stručnjaka s iskaznicom HSS-a. S njima bi primijenio SDP-ov model “glas po glas”, po kojem bi svaki član trebao animirati još nekoliko glasača iz obitelji i kruga prijatelja u korist HSS-a. Ipak, brojke pokazuju kako je HSS zenit prošao. Na izborima 1995., u koaliciji Novi sabor, HSS je dobio deset mandata, u sklopu Porečke skupine 2000. osvojili su 16 zastupničkih mjesta, samostalni nastup 2003. donio im je 9 mandata, a predizborni savez s HSLS-om 2007. šest mjesta u parlamentu. U padu su i lokalno, pa su tako 2001. dobili osam, a 2007. tek tri župana. Ankete posljednja dva mjeseca pokazuju da se vrte oko 4 posto. HSS je već osnovao izborne stožere i imenovao nositelje u svih deset jedinica. Šansu vide u povezivanju s nezavisnim listama, a poseban interes pokazuju za zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, koji je najavio pohod na Sabor, iako se još odbija izjasniti u kojoj formi.

Bandić vjeruje kako još uvijek raspolaže dijelom političkog kapitala iz drugog kruga predsjedničkih izbora u kojem je za njega glasovalo 883 tisuće građana. Haesesovci poručuju kako su oni kao demokršćanska stranka Bandićev prirodni okoliš, no iz njegova se kruga čuje kako on više treba njima, nego oni njemu. Analitičari procjenjuju kako će se haesesovci morati dobrano oznojiti da bi u idućem sazivu uopće osvojili klub zastupnika, za što je propisan minimum od tri člana. Čak i u HSS-u se može čuti kako jedino Stipe Gabrić Jambo sa sigurnošću može očekivati ponavljanje mandata u 10 izbornih jedinica, i to ne zbog jasne i jake politike HSS-a, nego zbog toga jer je njegovo biračko tijelo interesno i egzistencijalno vezano uz njega. U slučaju izbornog debakla, osim političkog, haesesovci gube i ekonomski utjecaj, koji nije bio nimalo zanemariv jer su njihovi članovi “zapasali” jaka javna poduzeća poput Janafa, Hrvatskih voda i Hrvatskih šuma. Stoga se Friščić već javno preporučio Kukuriku koaliciji za razgovor nakon izbora, uzmanjka li im glasova za slaganje parlamentarne većine. No Zoran Milanović sigurno nije zaboravio da se Friščić danima nakon objave rezultata izbora 2007., dok je panično pokušavao sastaviti vladu, nije javljao na njegove telefonske pozive.