Agrokor Ivice Todorića prodao je – zasad tajnom – kupcu iz Mađarske prostor bivše Ciglane Zagreb, zajedno sa svojim najvećim maloprodajnim objektom u Hrvatskoj - Konzumom Črnomerec. Područje Ciglane iznimno je atraktivno: smješteno je uz tramvajsko okretište Črnomerec, dobro je povezano sa središtem grada, a na njemu se prema urbanističkim propozicijama može graditi 800-1000 stanova, te još sto tisuća četvornih metara ureda, hotela i trgovina. Ukupno, to je više od 200 tisuća četvornih metara stambenog i komercijalnog prostora. Uz tu investiciju, najavljena je i izgradnja elitnog naselja na susjednom Müllerovu bregu, u koje će investirati Danko Končar, poduzetnik koji optužuje Vinku Cetinski da ga je pokrala, odvjetnici Ante Nobilo i Milan Carić, koji su se i prije bavili kupovinom i preprodajom zemljišta, te Carićev sin Marko. Izvjesno je da će zapadni dio Zagreba dobiti elitni kvart i novo središte.

IAKO SU NAM i iz Agrokora i odvjetničkog ureda koji predstavlja trenutačno neimenovanog mađarskog kupca potvrdili transakciju, cijenu nisu htjeli otkriti. Na zemljište Ciglane su prije dva mjeseca upisane dvije hipoteke Zagrebačke banke u ukupnom iznosu od gotovo 36 milijuna eura, iz čega se može zaključiti da je transakcija zaključena kreditom Zabe. Iako je za kupljenih 104.000 četvornih metara zemljišta to cijena od oko 365 eura po četvornome metru, što je već samo po sebi relativno visoka cijena, potvrđeno nam je da je kredit tek dio plaćene cijene. Na visoku cijenu je utjecalo i to što je u okviru prodanog zemljišta Konzum koji se prostire na osam tisuća četvornih metara. Agrokor bi ubuduće novim vlasnicima trebao plaćati za zakup Konzuma. Dakle, opet je, u skladu s dosadašnjom praksom, koncern Ivice Todorića napravio svojevrsni model “prodaj i unajmi”, kao i prije s logističkim centrom na Žitnjaku koji je prodao W. P. Careyju ili sa šest trgovina Konzuma, čime si je u tom trenutku priskrbio gotovinu za poslovanje.

PRODAJA NEKRETNINA Agrokora potaknula je nagađanja da je koncern napravio transakciju kako bi osigurao novac za preuzimanje Mercatora i poboljšao svoju likvidnost. U Agrokoru pak nisu htjeli komentirati tu tvrdnju, niti potvrditi njenu točnost ili netočnost. “Istina je da smo prodali ukupne udjele u spomenutoj tvrtki, Ciglani Zagreb, i to zato što se nikada nismo bavili poslom razvoja nekretnina. Ključni razlog što smo ranije kupili tvrtku bio je dugoročno osiguravanje buduće pozicije na lokaciji za obavljanje našeg maloprodajnog biznisa”, poručili su iz odnosa s javnošću Agrokora. Ciglanu su kupili krajem 2008., a cijena koju je Agrokor platio nije objavljena jer to drže poslovnom tajnom.

NOVI VLASNICI CIGLANE su hrvatske tvrtke Milend nekretnine i SK-Japet, kojima je na čelu zagrebački odvjetnik Mladen Gajski, a daljnje istraživanje vlasništva dovelo nas je do adrese u Budimpešti: kao vlasnik mađarskih tvrtki Milend i Jorlend, koje su vlasnici hrvatskog Milenda i SKJapeta, navodi se Janos Peter Bartha, odvjetnik koji se bavi i investicijskim bankarstvom. Mladena Gajskog svojedobno se povezivalo sa zastupanjem Miroslava Kutle, a bio je uključen u dva spora najvećeg domaćeg tajkuna. Jedan su optužbe za Gradski podrum koje su završile osuđujućom presudom za Kutlu, a drugi je zastupanje Kutle u sporu s EPH oko vlasničkih udjela. Mladen Gajski kaže da takvo povezivanje nije najtočnije jer je u oba slučaja bio tek ispomoć kolegi Mladenu Dragičeviću koji je zastupao Kutlu. “Kutle ne stoji iza ove kupovine”, kaže Gajski. “Zamoljen sam da kao odvjetnik obavim pravni dio posla u preuzimanju zemljišta za mađarske investitore, ali izgradnju i daljnji razvoj lokacije neću niti voditi.” U kratkom i ugodnom telefonskom razgovoru investitore koji su odlučili uložiti u gradnju stanova, ureda i hotela nije želio otkriti ni Janos Peter Bartha, spomenuti odvjetnik iz Budimpešte. “Milend i Jorlend su tvrtke koje su u vlasništvu grupe mađarskih investitora koji kontinuirano investiraju u slične projekte u Mađarskoj i državama srednje i istočne Europe”, objasnio je Bartha. Kaže kako su se za kupovinu odlučili zbog atraktivne lokacije, mogućnosti izgradnje, ali i razvoja dugoročnog partnerskog odnosa “s jednom od najjačih hrvatskih tvrtki”. Pri tom partnerstvu se očito misli na Agrokor i vlasništvo nad Konzumom na Črnomercu. Također, dodaje, za kupovinu su se odlučili jer smatraju da je Hrvatska na nepovratnom putu prema Europskoj uniji, što će “pozitivno utjecati na hrvatsko tržište nekretnina u srednjoročnom razdoblju”. Laičkim rječnikom rečeno: ono zemljište u Hrvatskoj što se danas može kupiti povoljno, nakon našeg ulaska u EU vrijedit će višestruko više. Bartha dodaje da je prerano govoriti koliko će i kojih sadržaja biti izgrađeno na zemljištu jer u ovom trenutku rade dodatne analize isplativosti ulaganja. “Specifični detalji projekta razvijaju se u suradnji s nekim od najvećih ulagača u nekretnine u Europi, što će dodatno pozitivno utjecati na atraktivnost projekta.” Procjenu visine investicije i rokove početka i završetka gradnje Bartha, kaže, u ovom trenutku ne može otkriti. Da bi zaista veliki investitor mogao biti iza odvjetničkog ureda potvrđuje i informacija da je kreditiranje preko Zagrebačke banke dogovarano izvan Hrvatske, izravno s vodstvom Unicredita.

OSIM JEDNE ZGRADE koju štiti Zavod za zaštitu spomenika i morat će se koristiti za javnu namjenu, sjeverno od Ciglane je i ornitološki park s dva mala jezera koji po urbanističkim propozicijama trebaju biti očuvani i uređeni. Park graniči i s područjem na kojem se predviđa druga velika investicija - Müllerovim bregom, smještenim sjeverno od Konzuma na Črnomercu. Prije četiri godine Bandić je prenamijenio to zemljište od 28 ha iz parkovne i sportske namjene u stambenoposlovnu. Iako su se investitori i vlasnici zemljišta mijenjali, odvjetnik Anto Nobilo potvrdio je da su sada ostala samo četiri investitora. Uz njega, tu su Kermas, tvrtka u vlasništvu Danka Končara kojeg Nobilo inače zastupa, te odvjetnik Milan Carić i njegov sin Marko. Carić i Nobilo su već sudjelovali zajedno u kupoprodajama nekretnina, ali nikada nisu investirali. “To je istina, ali projekt Müllerova brega ima veliki potencijal i u njega ćemo zaista investirati”, kaže Nobilo. Po sadašnjem planu, na tom se zemljištu može graditi 1335 stanova i osam poslovnih nebodera, što je iznimno gusta izgrađenost. Nobilo ipak kaže da je koncept tako guste gradnje promašen i da upravo rade preinake planova koje predviđaju znatno manju izgradnju - 80 vila, svaka s okućnicom od 1700 četvornih metara. Tek manji dio bi bili stanovi u zgradama do pet katova. Uz Konzum bi gradili i školu i sportske sadržaje. “Želimo stvoriti elitno naselje, da i Zagreb dobije kvart kakav je Dedinje Beogradu”, u polušali je rekao Nobilo.

NI ON NE ZNA KOLIKO će trebati investirati, ali kaže da je projekt još na “dugom štapu” jer samo za komunalnu i prometnu infrastrukturu treba uložiti 100 milijuna kuna. “Drago nam je ako dolazi jak investitor na Ciglanu jer bismo mogli podijeliti troškove infrastrukture”, optimističan je Nobilo