Objavljeno u Nacionalu br. 452, 2004-07-13

Autor: Mislav Šimatović, Izabela Ivčić

SLAMKA SPASA ZA HRVATSKI TURIZAM

Markov predlaže beskamatne pozajmice za pripremu sezone

Predsjednik saborskog odbora za turizam Ante Markov dovršava prijedlog zakona koji će, ukoliko bude usvojen, omogućiti jeftiniju proizvodnju hrane i pića za turizam i pripremu turističke sezone, što bi u konačnici trebalo podići poljoprivredu i pojeftiniti turistički proizvod

Markov ovih dana privodi kraju pisanje prijedloga zakona o poticanju proizvodnje za plasman u turizmu, čime postaje prvi političar koji je postao svjestan da se pomoću turizma mogu savršeno tržišno plasirati poljoprivredni i prehrambeni proizvodi.Markov ovih dana privodi kraju pisanje prijedloga zakona o poticanju proizvodnje za plasman u turizmu, čime postaje prvi političar koji je postao svjestan da se pomoću turizma mogu savršeno tržišno plasirati poljoprivredni i prehrambeni proizvodi.Sve je očitije da hrvatski turizam tone u krizu: smanjenje broja turista na Jadranu samo je vrh ledene sante, a predsjednik Odbora za turizam Hrvatskoga sabora, visoki dužnosnik Hrvatske seljačke stranke Ante Markov, dovršava prijedlog zakona koji bi pripomogao da se turizam iskoristi kao idealno sredstvo za jeftin izvoz. Markov ovih dana privodi kraju pisanje prijedloga zakona o poticanju proizvodnje za plasman u turizmu, čime postaje prvi političar koji je postao svjestan da se pomoću turizma mogu savršeno tržišno plasirati poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, koji jedino na takav način kao masovne kupce mogu pridobiti državljane zemalja Europske unije. Svrha je njegova zakona da potakne turističke djelatnike, ugostitelje i njihove dobavljače da se opskrbljuju prehrambenim proizvodima iz Hrvatske. Markov u zakonu predviđa “kratkoročne beskamatne pozajmice za nabavu roba u pripremi turističke sezone” i “kreditiranje ugovorene proizvodnje namijenjene turističkoj potrošnji uz stopu do 2 posto kamata godišnje”. Pozajmice u maksimalnom iznosu od 5 milijuna kuna koje, kao i kredite, daje Hrvatska banka za obnovu i razvitak, trebale bi biti vraćene nakon svršetka turističke sezone. Visna pozajmice iznimno može biti i veća ako su posrijedi tvrtke s više od 50 zaposlenika. Ovako povoljnim kreditima trebalo bi financirati do 70 posto troškova proizvodnje robe ugovorene za turističku potrošnju, što bi, prema Markovljevoj procjeni, već u prvoj godini primjene zakona gotovo trećinu hrvatske poljoprivrede podiglo na noge.

Pozajmice bez kamata u maksimalnom iznosu od 5 milijuna kuna turističkim bi tvrtkama davala Hrvatska banka za obnovu i razvitak Poražavajuća je činjenica, veli Markov, da hrvatska poljoprivreda sudjeluje sa samo 5 posto u ukupnim turističkim prihodima Prema računici Ante Markova provođenje zakona o turističkim poticajima zaposlilo bi dodatnih 40 tisuća ljudiMarkov tvrdi da na prehrambene proizvode otpada gotovo trećina ukupnog deviznog priljeva u turizmu. Porazno je, veli Markov, da hrvatska poljoprivreda sudjeluje sa samo 5 posto u turističkim prihodima. U slučaju da taj zakon zaživi, taj bi udjel, kao i u nekim mediteranskim zemljama, mogao biti i 80 posto, što bi znatno povećalo domaću proizvodnju, smanjilo konkurentnost hrane iz uvoza, zaposlilo dodatnih 40.000 ljudi i znatno uvećalo ukupnu zaradu od turizma. Osim toga, tvrtke bi u pripremi za sezonu prolazile jeftinije jer bi se manje zaduživale kod banaka, što bi se naposljetku moglo odraziti i na konačnu cijenu koju plaćaju turisti. To je posebno važno jer turizam je ipak tržište na kojem više proda onaj tko je jeftiniji.

Nije poznato kad je Anti Markovu sinula ova ideja, no mnogi će se pitati zašto ju nije prezentirao dok je njegova stranka participirala u vlasti. To više što je model na koji se on poziva u turističkoj industriji poznat odavno, a hrvatska ga konkurencija na Mediteranu već godinama obilno iskorištava. Markov zakon predlaže u trenutku kad je sve očitije da se hrvatski turizam hrva s dubokom krizom. Bez obzira na objektivne okolnosti koje se očituju u recesiji na zapadnim tržištima i šoku u zemljama srednje Europe nakon nedavnog ulaska u Europsku uniju, loša ljetna sezona na Jadranu rezultat je u prvom redu nebrige svih dosadašnjih hrvatskih vlada za turizam koji se godinama razvija stihijski, bez jasne vizije. Zaključak je to gotovo svih neovisnih stručnjaka i turističkih djelatnika s kojima je Nacional razgovarao prošlog tjedna. Da je riječ o alarmantnom stanju, pokazuju ponajprije službeni podaci o broju registriranih gostiju u lipnju i prvoj polovici srpnja. Samo je prošlog mjeseca na hrvatskom Jadranu boravilo 7 posto manje gostiju nego lani u istom razdoblju, ostvarivši 8 posto manje noćenja. Zabrinjavaju i pokazatelji turoperatora prema kojima je booking za kolovoz trenutačno 20 posto lošiji nego lani. Gotovo sve jadranske regije postižu lošije rezultate nego prošle godine, a prednjači najrazvijenija turistička županija Istra s 10-postotnim pobačajem. Iznimka je Dubrovnik, koji veći broj gostiju ove godine zahvaljuje samo divovskim krstašima koji ovoga ljeta češće uplovljavaju u dubrovačku luku, dovodeći svaki po tisuću stranaca. No mnogi se slažu da od njih nema velike financijske koristi jer, osim boravišne takse koju su dužni platiti, takvi gosti ne troše puno novca izvan broda.

Na paniku među onima koji izravno ovise od turizma upozorava potez istarskih čelnika koji su, uvidjevši da je interes Zapadnih Europljana za Jadran u padu, u posljednji trenutak u dodatnu promociju uložili 300.000 eura. Na sličan su potez bili prisiljeni i u slovenskom Kompasu, turoperatoru koji već godinama na Jadran dovodi najviše Slovenaca. Jedan od vodećih ljudi Kompasa, Vital Eiselt, za Nacional je izjavio da su zbog pada interesa za Hrvatsku u promociju ove godine uložili 20 posto više novžca. Slabiji odaziv Slovenaca rezultat je, kaže Eiselt, pojačanog interesa za znatno jeftinije mediteranske zemlje poput Bugarske, Turske i Tunisa. No dok su na slovenskom tržištu uspjeli zadržati booking na razini lanjskoga, Kompas u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj aranžmane za Hrvatsku prodaje manje nego lani.

Hrvatsku posebno zabrinjava to što je smanjeni broj noćenja rezultat slabijeg dolaska stranaca. Očito je nakon nekoliko uzastopnih godina, u kojima je Hrvatska proglašavana hit destinacijom na Mediteranu, nastupilo vrijeme pada interesa u zemljama koje su za hrvatski turizam najvažnija tržišta. Na Jadranu je ovog ljeta manje Nijemaca, Slovenaca, Talijana, Austrijanaca, Čeha i Slovaka, koji, pritisnuti padom standarda, za ljetovanje odabiru jeftinije turističke aranžmane i izvanpansionske cijene u Bugarskoj, Turskoj, Grčkoj, Tunisu i Egiptu. Za razliku od Hrvatske, vlade su u tim zemlje na vrijeme shvatile da će recesija na najemitivnijim europskim turističkim tržištima znatno utjecati na pad prihoda od turizma. Zbog toga su smišljeno spustile cijene turističkih usluga, osobito organiziranih turističkih avionskih letova, kako bi privukle trenutačno osiromašene Europljane iz Unije da ipak dio svoje ušteđevine potroše u njihovim restoranima, dućanima i hotelima. Zanimljiv je podatak da je iz Slovačke, koja bi Hrvatskoj trabala biti vrlo zanimljiva, od početka ljetne sezone svaki tjedan dosad polijetalo 30-ak čartera prema Bugarskoj.

Hrvatska u vezi s tim ne poduzima gotovo ništa već više od deset godina. Rezultat je poluprazan Jadran i, što je najvažnije, smanjena zarada od turizma koji bi, osim džepova turističkih djelatnika, devizama trebao obilno puniti i državnu blagajnu. Da se turizam ne smije tretirati kao gospodarska djelatnost nego kao tržišni poligon koji omogućava jeftin izvoz hrane, pića, usluga i ostalih dobara, neovisni stručnjaci upozoravaju već godinama. No dosad ni jedna hrvatska vlast to nije shvatila.

Nakon što je Račanova vlada ukinula PDV na na agencijski organiziran dolazak stranaca, prihvaćanje prijedloga Ante Markova bilo bi tek drugi konkretan korak države prema ozbiljnom organiziranju i iskorištavanju turističkog potencijala.

HGK podržava Markova
Ante Markov za svoju je inicijativu uvođenja zakonski reguliranih poticaja proizvodnje namijenjene turističkoj potrošnji dobio i pdršku predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića. I resorni ministar Božidar Kalmeta, čuvši za tu ideju, bio je oduševljen. Posve logično, mada bi poticanje turističkih tvrtki da se u nabavi proizvoda potrebnih za turističku potrošnju okrenu domaćim proizvođačima trebao biti njegov posao. No Kalmeta, očito razapet između brojnih resora za koje je zadužen, nema ni vremena ni znanja adekvatno se brinuti o turizmu. Rezultati se vide već ove godine.

Bivša ministrica turizma Pave Župan-Rusković ne smatra da je ova sezona katastrofalna. O Dubrovniku kaže da ga je teško uspoređivati s ostalim dalmatinskim regijama jer on nije tipično turističko odredište i ovamo dolaze gosti koji su, osim klasičnog odmora, u potrazi i za kulturnim događanjima. Glavnim razlogom slabije posjećenosti hrvatske obale od očekivane smatra promjenu strategije prema kvalitetnom turizmu. Zbog toga se, veli, iz godine u godinu mijenja profil gostiju koji stižu na Jadran, ali se Hrvatska našla u svojevrsnom zrakopraznom prostoru ? oni koji su prije dolazili ovamo, naviknuti na niže cijene, više si ne mogu priuštiti ljetovanje u Hrvatskoj, a oni koji imaju novca i mogu platiti, još nisu dovoljno obaviješteni o ponudi i tek ih treba nagovoriti da dođu. Smatra da je to proces koji će potrajati još godinama i da država ne može preko noći učiniti čuda jer će svatko prije povjerovati dojmovima prijatelja negoli televizijskoj reklami.
Na pitanje može li se ministar Kalmeta predano posvetiti turizmu nakon inkorporiranja nadležnog ministartsva u Ministartstvo turizma, zaštite okoliša i cestogradnje, Pave Župan-Rusković odgovara: ”Žalim Kalmetu jer iz vlastitog iskustva znam koliko sam radila kad sam bila odgovorna samo za jedan resor i sigurna sam da on ne stigne prisustvovati svim važnim događanjima u vezi s promocijom hrvatskog turizma. Turizam je vrlo osjetljiva djelatnost na koju utječu mnoge nepredvidljive okolnosti i traži promptnu reakciju na promjene, a svaka se nefleksibilnost kažnjava. Zbog toga smatram da hrvatski turizam zaslužuje vlastito ministarstvo i stručnu osobu na njegovu čelu.”

Vezane vijesti

14% više novozaposlenih u turizmu u odnosu na 2011.

14% više novozaposlenih u turizmu u odnosu na 2011.

Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od siječnja do svibnja ove godine broj novozaposlenih u turističkim djelatnostima činio je udio od… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika