Objavljeno u Nacionalu br. 453, 2004-07-20

Autor: Plamenko Cvitić

ZAVRŠETAK TELEKOMUNIKACIJSKE AFERE

Dramatična noć u kojoj je slomljen žestok otpor trećoj GSM mreži

Ministar Božidar Kalmeta, Dražen Breglec i Željko Debanić sjednicu na kojoj je 13. srpnja usvojena natječajna dokumentacija za trećeg GSM operatera sazvali su u tajnosti

Za uspješno rješenje afere koja traje još od ljeta 2002. zaslužni su ministar Božidar Kalmeta, državni tajnik Kalmetina ministarstva Dražen Breglec i čelni čovjek Vijeća za telekomunikacije Željko Debanić.Za uspješno rješenje afere koja traje još od ljeta 2002. zaslužni su ministar Božidar Kalmeta, državni tajnik Kalmetina ministarstva Dražen Breglec i čelni čovjek Vijeća za telekomunikacije Željko Debanić.Nakon više od dvije godine političko-birokratske telekomunikacijske afere, Hrvatska će ipak dobiti trećeg GSM operatera. Osnova za njegov ulazak, raspisivanje natječaja u domaćem i stranom tisku, više se ni na koji način ne može spriječiti tako da će dugo očekivani tender za najboljeg ponuđača već ovog tjedna ugledati svjetlo dana. Za uspješno rješenje afere koja traje još od ljeta 2002. zaslužni su ministar Božidar Kalmeta, državni tajnik Kalmetina ministarstva Dražen Breglec i čelni čovjek Vijeća za telekomunikacije Željko Debanić. Kako je poznato, prošlotjedna sjednica Vijeća za telekomunikacije bila je otvorena za javnost pa je većina hrvatskih medija zabilježila jednoglasno izglasavanje odluke o raspisivanju natječaja koji će napokon razbiti duopol postojećih operatera HT-a i VIPneta.

Raspisivanje natječaja za trećeg mobilnog operatera rezultat je riskantne akcije Kalmete, Debanića i Bregleca Dok nisu stigli u Kalmetino ministarstvo na sastanak, članovi Vijeća za telekomunikacije nisu znali zbog čega su pozvani Međutim, samo su rijetki znali da se na toj sjednici, održanoj u srijedu, 14. srpnja, iza prividno vrlo mirnog sastanka skriva mreža sukobljenih interesa, opstrukcija i svađa članova Vijeća, zbog koje su Kalmeta, Breglec i Debanić nekoliko dana prije javne sjednice krenuli u ozbiljnu borbu i napokon s teškom mukom postigli dugoočekivani cilj. A priča o uvođenju trećeg GSM operatera u Hrvatsku počela je još u ljeto 2002., kad je tadašnja koalicijska vlast predvođena Ivicom Račanom zaključila da na hrvatskom tržištu ima mjesta i za trećeg davatelja usluga u pokretnoj telekomunikacijskoj mreži. Za izradu potrebnih pravilnika do 1. listopada 2002. Vlada je tada zadužila pomoćnika ministra za sektor telekomunikacija Antu Dodiga, koji je ubrzo smijenjen zbog učestalog nepoštovanja zakonskih propisa, ali i mrlje u karijeri jer je još u doba vladavine HDZ-a s Ivićem Pašalićem sudjelovao u politički dirigiranim dodjelama radijskih i televizijskih koncesija. Na njegovu funkciju Račanova je Vlada uskoro imenovala bivšu predsjednicu uprave VIPneta Tatjanu Holjevac, za koju su mnogi već tada iskazivali sumnju da će kao državna dužnosnica biti subjektivna, odnosno da će promicati interese tvrtke kojoj je do srpnja 2002. bila na čelu. Krajem 2002. i početkom 2003. postalo je očito da se rad na raspisivanju natječaja za trećeg operatera ne miče s mrtve točke, čemu su pridonijeli i visoki državni dužnosnici Račanove vlade Goran Granić, Slavko Linić i Roland Žuvanić, koji se i danas, po mišljenju boljih poznavatelja hrvatskih političkih prilika, vrlo neuvjerljivo brane da nisu opstruirali razbijanje duopola postojećih operatera HT-a i VIPneta.

U proljeće 2003. Ministarstvo pomorstva, prometa i veza javno je predstavilo studiju konzultantske kuće “Arthur D. Little”, čija je glavna teza bila da na hrvatskom tržištu nema mjesta za trećeg mobilnog operatera. Uvidjevši da natječaj neće biti raspisan ako se na neki način ne isprovocira reakcija Račanove vlade, predsjednik Vijeća za telekomunikacije Željko Debanić u svibnju 2003. odlučio se na vrlo smion korak: u međunarodnom poslovnom časopisu Financial Times objavio je oglas u kojem je pozvao zainteresirane strane operatere i potencijalne ulagače da se u roku od tri mjeseca jave Vijeću sa svojim pismima namjere. Oglas u Financial Timesu pokazao je da na međunarodnom telekomunikacijskom tržištu postoji vrlo velik interes za ulazak na hrvatsko tržište, pa je tijekom ljeta prošle godine Debanić održao nekoliko ozbiljnih sastanaka sa zainteresiranim stranim tvrtkama, koje su redom postavljale samo jedno pitanje: kad će hrvatske vlasti raspisati natječaj?

Odgovor na to pitanje bilo je nemoguće dobiti od ikoga iz Račanove vlade, ali su se tadašnji zamjenik premijera Goran Granić, potpredsjednik Vlade Slavko Linić, ministar prometa i veza Roland Žuvanić i Žuvanićeva pomoćnica Tatjana Holjevac svom silinom obrušili na Debanića kritizirajući ga zbog samostalnog čina objave oglasa u Financial Timesu, pritom nevješto okrivljujući baš njega za kašnjenje s raspisivanjem natječaja. Shvaćajući da čelni čovjek Vijeća za telekomunikacije ima ozbiljne namjere provesti svoj posao do kraja i raspisati natječaj, Granić, Linić, Žuvanić i Tatjana Holjevac snažnim su lobiranjem odlučili spriječiti takav razvoj događaja pa je Vlada na sjednici 6. studenog 2003. donijela uredbu kojom je Vijeću za telekomunikacije izrijekom zabranila da samostalno, bez njezine suglasnosti, raspiše natječaj za dodjelu koncesije za trećeg mobilnog operatera. Obrazlažući tu kontroverznu odluku, tadašnji ministar Roland Žuvanić objasnio je da bi suglasnost za raspisivanje natječaja Vijeću ipak trebala dati nova vlada, što je mnogima zazvučalo kao neuvjerljiv pokušaj opravdanja za očitu opstrukciju.

Parlamentarni izbori i formiranje nove vlade donijeli su još nekoliko mjeseci čekanja, pa su se tek u proljeće ove godine pojavili prvi glasovi da bi natječaj za trećeg operatera ubrzo mogao biti raspisan. Tako je početkom travnja ministarstvo Božidara Kalmete održalo javno predstavljanje studije konzultantske kuće “Roland Berger” čiji je zaključak bio da mjesta za trećeg operatera u Hrvatskoj ipak ima, premda je stupanj penetracije, odnosno tržišnog zasićenja porastao na preko 60 posto. Poznavatelji telekomunikacijskog tržišta i tad su upozoravali da se natječaj mora raspisati što prije, jer kad penetracija prijeđe 70 posto, tržište postaje prezasićeno i teško je naći ozbiljnog ulagača koji bi se upustio u tako riskantan poslovni potez. Uspoređujući dvije potpuno oprečne studije, Nacional je još u travnju ove godine upozorio na opstrukciju raspisivanja natječaja za koju su mnogi krivili postojeće operatere HT i VIPnet te njihove lobiste u vrhu vlasti: premda su akteri hrvatske politike uvjereni da je Žuvanićeva, a danas i Kalmetina pomoćnica Tatjana Holjevac naručila spornu studiju kuće “Arthur D. Little” te da je izradu te studije platio VIPnet, tvrtka kojoj je ona bila na čelu, hrvatskoj javnosti to do danas nije objašnjeno. Budući da su se u travnju ove godine i Ministarstvo pomorstva i veza i VIPnet oglasili službenim priopćenjima u kojima su demantirali ikakvu povezanost s naručivanjem i plaćanjem te studije, a zdrav razum isključuje mogućnost da je strana konzultantska kuća “Arthur D. Little” stručnu studiju na stotinjak stranica izradila potpuno besplatno, tajni nalogodavac hrvatskoj je javnosti ostao nepoznat, čime je i dalje otvoreno polje za nagađanja u kontroverznoj priči o ulasku trećeg operatera u Hrvatsku.

Na predstavljanju Bergerove studije Kalmetin državni tajnik Dražen Breglec optimistično je najavio da će natječaj za trećeg operatera biti objavljen u roku od trideset dana. Međutim, optimističnost državnog tajnika ne bi bila tako velika da je znao da među članovima Vijeća za telekomunikacije, tijela koje je bilo dužno sastaviti natječajnu dokumentaciju, vladaju neugodni odnosi prepuni svađa i lobiranja, kojima je zajednički nazivnik bio otezanje i opstrukcija raspisivanja natječaja. Vijeće za telekomunikacije sastoji se od sedam članova: osim predsjedavajućeg Željka Debanića, sačinjavaju ga još i zamjenica predsjednika Dina Šimunić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu te članovi Dinko Begušić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Splitu, Darko Dvornik iz tvrtke Siemens, Josip Kasum iz Hidrografskog instituta u Splitu te Dubravko Sabolić iz Hrvatske elektroprivrede, a sedmi član Nikola Popović nedavno je razriješen dužnosti zbog prelaska u Agenciju za tržišno natjecanje.

Većina članova Vijeća na neki je način povezana s postojećim operaterima mobilne telefonije, kojima raspisivanje natječaja za trećeg operatera nikako nije u interesu, bilo da je riječ o suradnji u nabavi opreme, kao što je to primjer u slučaju Darka Dvornika, ili naručivanju znanstvenih studija i projekata na zagrebačkom i splitskom FER-u, gdje rade Dina Šimunić i Dinko Begušić. Malo tko neće posumnjati u objektivnost odlučivanja u slučaju Dubravka Sabolića, ako se u obzir uzme činjenica da je doktorat pripremao baš kod svoje kolegice u Vijeću Dine Šimunić. Budući da je tijekom travnja i svibnja propalo nekoliko sastanaka Vijeća jer veći broj članova nije dolazilo na sjednice pa nije bilo kvoruma, Željko Debanić članove je zamolio da pismenim putem dostave primjedbe na natječajnu dokumentaciju koju je pripremio s članovima koji su se odazivali na sastanke i stručnim službama. Kako nije bilo odgovora, Debanić je krajem svibnja u Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka poslao dokumentaciju predlažući preostalim članovima Vijeća da moguće primjedbe i dopune upute izravno na resorno ministarstvo. Međutim, putem nekih hrvatskih medija uskoro je uslijedio napad pomoćnice ministra Tatjane Holjevac, u kojem je krivnja za kašnjenje natječaja svaljena na “samovolju predsjednika Vijeća Željka Debanića, koji je bez konzultacija s preostalim članovima Vijeća sastavio natječajnu dokumentaciju”.

Zaključivši da je zbog opstrukcije i nespremnosti na suradnju s postojećim članovima Vijeća za telekomunikacije nemoguće postići dogovor i raspisati natječaj, ministar Božidar Kalmeta krajem lipnja zaključio je da je najbolje rješenje nastalog problema to da na sjednici Vlade hitno uputi prijedlog za imenovanje članova nove Agencije za telekomunikacije, čijim se konstituiranjem automatski gase Vijeće za telekomunikacije i Zavod za telekomunikacije, vjerujući da će novo tijelo s potpuno novim sastavom mnogo lakše raspisati natječaj za trećeg GSM operatera. Međutim, ta je ideja imala jedan velik problem: brzinu. Vladino imenovanje članova, potvrđivanje u Saboru i konstituiranje potpuno novog tijela u najboljoj bi varijanti trajalo nekoliko mjeseci, a Kalmeta je bio svjestan činjenice da je svakim danom tržišno zasićenje sve veće i da bi se vrlo lako mogao ostvariti najgori mogući scenarij – da natječaj bude raspisan tek krajem ove godine, pa da se na njega ne prijavi nijedan ponuđač. Ministar Božidar Kalmeta i državni tajnik Dražen Breglec stoga su odlučili primijeniti vrlo riskantno i delikatno rješenje. U dogovoru s predsjednikom Vijeća Željkom Debanićem, u strogoj je tajnosti sazvan sastanak Vijeća za utorak, 13. srpnja, i to u prostorijama Kalmetina ministarstva. Potpuna tajnost i skrivanje pravih razloga bilo je potrebno da bi se izbjegla mogućnost da neki članovi Vijeća namjerno ne dođu na sjednicu, kao i mogući utjecaj drugih zainteresiranih strana.

Kad su članovi Vijeća u jutarnjim satima 13. srpnja pristigli na sastanak u Ministarstvo, čelni čovjek Vijeća Željko Debanić i državni tajnik Dražen Breglec objasnili su im koja je prava svrha tog okupljanja: davanje primjedbi i dopuna na postojeću natječajnu dokumentaciju i izglasavanje raspisivanja natječaja. Budući da su članovi Vijeća odmah počeli s otezanjem i odugovlačenjem, u čemu su prednjačili Dina Šimunić i Dinko Begušić, državni tajnik Dražen Breglec objasnio im je da nitko neće izaći iz prostorije u kojoj su se okupili dok se ne usuglase oko teksta natječajne dokumentacije. Nakon toga uslijedilo je višesatno čitanje teksta dokumentacije od riječi do riječi, a članovi su mogli dodavati svoje prijedloge i primjedbe. Sjednica Vijeća tako je završila tek u jedan sat nakon ponoći, kad su državni tajnik Dražen Breglec i predsjednik Vijeća Željko Debanić zaključili da su iscrpljene sve primjedbe te je prijedlog natječajne dokumentacije stavljen na glasovanje. Budući da ni jedan član nije mogao reći da njegove dopune nisu uzete u obzir, svi su bili prisiljeni dignuti ruku kad je Debanić stavio prijedlog na glasovanje, tako da je dokumentacija konačno usvojena jednoglasno. Nakon usvajanja, Dinko Begušić iskoristio je posljednji pokušaj odugovlačenja predlažući da se tekst dokumentacije pošalje još u jedno tijelo, u Zavod za telekomunikacije, tvrdeći da bi bilo dobro da i ono da svoje stručno mišljenje. Na Begušićevu veliku žalost, državni tajnik Breglec objasnio je da to ne dolazi u obzir, jer za to nema zakonske osnove, nego će članovi Vijeća otići odspavati nekoliko sati, a potom će pred novinarima i cijelom hrvatskom javnošću održati sjednicu na kojoj će izglasovati raspisivanje natječaja.

Neumoljivošću i brzim tajmingom Breglec je slomio i zadnje pokušaje otpora da Hrvatska dobije trećeg GSM operatera. Samo nekoliko sati nakon što su usvojili tekst natječajne dokumentacije, članovi Vijeća su u srijedu, 14. srpnja, odvedeni na sjednicu otvorenu za javnost, no i tamo se pojavio državni tajnik Dražen Breglec, kontrolirajući ponašanje članova Vijeća i ne dopuštajući bilo kakvu opstrukciju odluke u zadnji tren. Nakon što je jednoglasno usvojena odluka o raspisivanju natječaja, u 12 sati i trideset minuta, napokon su odahnuli svi sudionici jedne od najkontroverznijih afera novije hrvatske političko-ekonomske povijesti. Ovakvim rješenjem, za koje su zaslužni Kalmeta, Breglec i Debanić, u hrvatski će se državni proračun sliti 516 milijuna kuna koncesijske naknade, sva tri operatera u iduće će dvije godine morati uložiti više od milijardu eura, otvorit će se nova radna mjesta, a hrvatski će građani telefonirati i po 50 posto nižim cijenama.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika