Objavljeno u Nacionalu br. 457, 2004-08-17

Autor: Berislav Jelinić

MUKE PO NOBILU

Ante Nobilo na udaru Haaga i Državnog odvjetništva

Pošto je Nacional u prošlom broju objavio dokumente koji izravno sugeriraju da je Ante Nobilo prokazao Mesića kao zaštićenog haaškog svjedoka, probleme bi odvjetniku Tihomira Blaškića mogla prouzročiti i istraga Državnog odvjetništva o skrivačima dokumenata Blaškićeve obrane

Nobilo će se tijekom istrage suočiti s neugodnim pitanjima i u vezi svjedočenja predsjednika MesićaNobilo će se tijekom istrage suočiti s neugodnim pitanjima i u vezi svjedočenja predsjednika MesićaPošto je Tihomir Blaškić riješio svoje probleme, jer mu je zatvorska kazna s 45 smanjena na 9 godina pa je izašao iz zatvora, s velikim problemima uskoro bi se mogao suočiti njegov odvjetnik Ante Nobilo. Jedan dio problema moglo bi mu prouzročiti Državno odvjetništvo na čelu s Mladenom Bajićem, koje istražuje tko je skrivao oslobađajuće dokumente za Blaškića. Drugi dio problema imat će zbog toga što se, zahvaljujući i dokumentima koje je Nacional nedavno objavio, sada definitivno pokazalo da je on prokazao Stipu Mesića kao zaštićenog svjedoka u Haagu u slučaju Blaškić. Dokumenti u posjedu Nacionala najizravnije sugeriraju da je Nobilo Mesića dvostruko prokazao Markici Rebiću, bivšem pomoćniku ministra obrane i Tuđmanovom savjetniku za nacionalnu sigurnost. Njemu je dostavio i Mesićev iskaz koji je ovaj dao haaškim istražiteljima u Zagrebu prije odlazak u Haag, kao i transkript njegova svjedočenja u Haagu. Treći dio problema Nobilu bi mogao prouzročiti Haaški sud koji je već prije nekoliko mjeseci proveo internu istraga čiji rezultati upućuju da je upravo Nobilo novinarima dao važan tajni dokument o slučaju Blaškić.

Mladen Bajić uvjeren je da je lako dokazivo da su opstrukcijom Blaškićeve obrane povrijeđena prava druge osobe što je trajno kazneno djeloNacional iz krugova bliskih Državnom odvjetništvu saznaje da će se zataškavanje oslobađajućih dokumenata za Blaškića istražiti do kraja. Bajić, glavni državni odvjetnik, smatra da se potpuna istina mora doznati bez obzira je li ili nije u tom predmetu nastupila zastara. Državno odvjetništvo iz dva razloga vjeruje da u tom predmetu nije nastupila zastara: s jedne strane smatra kako će lako dokazati da su opstrukcijom obrane povrijeđena prava druge osobe, što je trajno kazneno djelo, a s druge napominje da apsolutna zastara u slučaju zloporabe ovlasti nastupa tek nakon 10 godina. Nobilo je javno za opstrukciju obrane optužio Rebića. Međutim, on u intervjuima Večernjem i Novom listu tvrdi da je Nobilo imao sve dokumente, što je ponovio i Nacionalu: “Nobilo ne govori istinu kada kaže da nije imao svu dokumentaciju. Na početku mu nismo dali dokumentaciju koja bi štetila Blaškiću u obrani. No i to smo mu dostavili nakon intervencije Miroslava Šeparovića, koji je 1998. postao šef HIS-a. Postoji i dokument od 14. srpnja 1998. u kojem sam izvijestio Šeparovića o svim dokumentima koje je dobio Nobilo, kao i o onima koje smo mu dali na njegovu intervenciju. Smiješno je danas Nobila slušati kada mene okrivljuje za skrivanje dokumenata, a on ih je sve dobio još 1996. Među njima su bila i dva izvješća SIS-a iz Mostara, koji su točno govorili o direktnim izvršiteljima zločina u Ahmićima. Na osnovu tih dokumenata Đurđa Šušak je napravila izvješće SIS-a koje je Bagić pronašao u Uredu predsjednika. Dakle, već 1996. Nobilo zna za Paška Ljubičića i ostale, ali onda mu nije odgovoralo da se o tome priča i iznosi na sud. Mi nismo skrivali te ljude, već su oni promjenili identitet još u BiH i doselili se u Hrvatsku gdje su na temelju dokumenata s novim identitetom bez ikakve veze i pomoći državnoga vrha dobili domovnice i putovnice. Nobilo je počeo mijenjati taktiku obrane 1998. i optuživati me da ga moji ljudi prate i da se od njega skrivaju dokumenti.

On u intervjuu Večernjem listu prošle subote govori o sastanku kod Šeparovića. Bilo bi pošteno da je priznao kako je taj sastanak za njega završio porazno. Naime, nakon njegovih objeda na moj račun kod Šeparovića, tada šefa HIS-a, organiziran je početkom srpnja 1998. sastanak kako bi rasčistili odnose i vidjeli tko od koga što skriva. Na sastanku smo bili Nobilo, Šeparović, Stipan Udiljak i ja. Udiljak je vodio cijeli slučaj Blaškić za čiju je obranu Hrvatska do 2000. potrošila 38 milijuna dolara. Nobilov honorar u moje vrijeme je bio 45.000 maraka mjesečno plus svi troškovi. A troškovi su mu bili minimlani zato jer je MORH snosio sve troškove za njegove suradnike. Treba napomenuti i da je Nobilo nesolidno radio posao i da je glavni u cijeloj ekipi zapravo bio američki odvjetnik Rusell Haymann. Tražio sam na početku sastanka da se njegov sadržaj snima i da se napravi zapisnik. Bilo je vrlo lako dokazati da Nobilo ne govori istinu, jer smo imali sve reverse za dokumente koje smo mu dali. Također je pokušao muljati kako ga pratimo, no na kraju mi se pod pritiskom argumenata morao ispred sviju ispričati. Sve što sam ja imao od dokumenata, a to su bili dokumenti SIS-a, dobio je i Nobilo. Zašto to nije rekao u intervjuu? Na njegovu žalost, on se uvukao u cijeli niz konstrukcija i laži. Zbog čega mu je to trebalo, morate pitati njega. Vrlo rado ću odgovoriti na sva pitanja ako me pozove državni odvjetnik Bajić. Htio bih da on provede temeljitu istragu i da se vidi tko u ovoj priči laže i za čije interese. Mogu reći, kad me već Nobilo vuče za jezik, da nam je upravo on odmah dostavio Mesićevo svjedočenje haaškim istražiteljima u Zagrebu i njegovo svjedočenje kao zaštićenog svjedoka Haaškom sudu koje je uslijedilo nakon toga. Nobilo nam je donio svaku stranicu svjedočenja a potpisao ga je Stipe Mesić”.

Nobilo će se tijekom istrage suočiti s neugodnim pitanjima i u vezi svjedočenja predsjednika Mesića. U prošlom broju Nacional je objavio dokument koji potvrđuje Rebićeve tvrdnje o Nobilovoj ulozi u otkrivanju Mesićeva svjedočenja. Riječ je o dokumentu SIS-a od 6. svibnja 1997. koji govori da je Nobilo dostavio toj službi iskaz koji je Mesić kao zaštićeni svjedok dao haaškom sudu. Tim činom Nobilo je prekršio zakon i ogriješio se u pravila Haaškoga tribunala, jer je otkrio identitet zaštićenoga svjedoka. Treći problem za Nobila mogao bi se pojaviti u Haagu. Naime, Nacional je iz dobro upućenih pravničkih krugova doznao da je Nobilo već bio metom interne istrage haaškog suda zbog odavanja tajnih dokumenata iz Blaškićevog spisa. Do istrage je došlo zbog toga jer se urednik jednog hrvatskog tjednika tijekom 2003. pohvalio dužnosnicima Ureda predsjednika da posjeduje transkript razgovora između predsjednika Tuđmana i nekolicine generala zanimljiv za slučaj Blaškić, ali i koji dokazuje da Ured predsjednika mimo Vlade šalje dokumente u Haag. Djelatnicima Ureda predsjednika najavio je i objavu priče i pokazao im sporne dokumente.

Osim transkripta, među dokumentima nalazio se i papir o njihovoj primopredaji između Haaškog suda i Ureda predsjednika, koji seže u 2000. Kako je Uredbu o preuzimanju arhive Ureda predsjednika Vlada donijela poslije, datum o primopredaji tih dokumenata pokazuje da novinski tekst koji bi napao Mesića za neovlaštenu distribuciju dokumenata iz svoje arhive ne bi bio utemeljen. Upravo to su uredniku tog tjednika rekli dužnosnici Ureda predsjednika koji su s tim dokumentima bili suočeni, pa na koncu nikada nije objavljen. Vidjevši da se među tim dokumentima nalazi i kopija njihove primopredaje između Haaškog suda i Ureda predsjednika, i da se njome pokušava manipulirati na štetu predsjednika Mesića, Ured predsjednika pozvao je Thomasa Osoria, glavnog čovjeka haaške tužiteljice Carle Del Ponte za Hrvatsku, te mu rekao da su dokumenti došli do novinara i na koji način je to bilo moguće. Osorio je najavio da će Haaški sud pokrenuti istragu. Krugovi bliski Uredu predsjednika Nacionalu su izjavili da su im iz Haaga nakon dva tjedna javili kako je istraga pokazala da je te dokumente novinama dostavio Nobilo. On nije snosio nikakve posljedice za svoje djelo samo zbog toga jer Haaški sud nije htio kompromitirati i u nedogled odgoditi završetak Blaškićeva slučaja, što bi morao učiniti da je zabranio Nobilu rad u Haagu. S novim odvjetnikom postupak Blaškiću bi se otegao unedogled, a to Haag nije želio. Sada se otvara mogućnost pokretanja postupka protiv Nobila i zbog tog djela. Unatoč nedvojbenim Nobilovim zaslugama za dramatično smanjenje kazne Blaškiću, sve navedene okolnosti sugeriraju da je u jednoj fazi tog postupka imao vrlo nejasnu ulogu. Istraga Državnog odvjetništva mogla bi tu njegovu ulogu posve rasvijetliti. Možda je i zbog toga Nobilo više puta javno tvrdio da je istraga bespredmetna, jer je već nastupila zastara, a s čime se Državno odvjetništvo ne slaže.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika