Na čelu nove menadžment kompanije nalazi se Miroslav Dragičević.U Hrvatskoj odnedavno posluje nova hotelska menadžment kompanija pod nazivom Valamar. Riječ je o novom imenu i konceptu nekadašnje tvrtke Riviera hoteli i ljetovališta koja je 2001. godine osnovana kao turistička menadžment kompanija unutar vlasničkog portfelja dvaju investicijskih fondova, Dom Holdinga i SN Holdinga, s ciljem ostvarivanja sinergijskih efekata na vlasničkom portfelju tih fondova. Nova menadžment kompanija Valamar tako odnedavno obuhvaća hotelske i ostale smještajne kapacitete unutar tvrtki Riviera Holding d.d. iz Poreča, Rabac d.d. iz Rapca, Zlatni otok d.d. iz Krka, Vrboska d.d. iz Vrboske na Hvaru te Dubrovnik-Babin Kuk d.d. iz Dubrovnika. Valamar tako postaje glavni upravljač značajnog udjela unutar hotelske industrije Hrvatske – 14.200 smještajnih jedinica raspoređeno je u 25 hotela sa 4 depadanse, 8 apartmanskih kompleksa i 8 kampova. Na čelu nove menadžment kompanije nalazi se Miroslav Dragičević. Nakon dugogodišnjeg iskustva na direktorskoj poziciji Instituta za turizam, Dragičević je u turističkoj branši poznat po osnivanju konzultantske kuće Horwath Consulting Zagreb, kao i po vođenju projekta prve hrvatske hotelske menadžment kompanije Croatian Hotels & Resorts (CHR) osnovane 1995. u suradnji sa Zagrebačkom bankom. Predsjednik Uprave Valamara za Nacional je opisao planove i ciljeve novoosnovane kompanije.

VLASNIČKA STRUKTURA Vlasnici lanca su Dom i SN fondovi, Horwath consulting i ekspertna tvrtka Kohl & partners HOTEL 'PRESIDENT' 'Hotel 'President' u Dubrovniku s pet zvjezdica mogli bismo ponuditi etabliranom lancu poput Hiltona'NACIONAL: Kako je došlo do ideje osnivanja kompanije Valamar? – Sama ideja o formiranju hrvatske hotelske menadžment kompanije traje već duže vrijeme. Bio je jedan takav pokušaj 1995. kad smo mi iz Horwath consultinga sa Zagrebačkom bankom pokušali stvoriti prvu takvu kompaniju, CHR, no to je naišlo na određeno nerazumijevanje s obzirom na sukob interesa u hrvatskom turizmu i hotelijerstvu. Očito je tada ta ideja bila preuranjena, a problem se riješio kupnjom CHR-a od kompanije Sol Melia koja je na taj način ušla na hrvatsko tržište. Ideja se temeljila na činjenici da je većina mediteranskih zemalja već odavno ušla u proces stvaranja i okrupnjavanja svoje hotelske ponude pod nazivom određenih brandova koji su se širili i jačali pregovaračku poziciju tih zemalja u odnosu na globalno tržište. U tom smislu postoje brojne takve kompanije, primjerice Sol Melia, Iberostar, Grecotel i mnogo novih u Turskoj. Oni imaju nekoliko ciljeva, ponajprije standardizacijom upravljanja proizvesti sinergiju na prihodovnoj i troškovnoj strani, a isto tako posredstvom brandinga s okusom i mirisom zemalja iz kojih dolaze podignu tržišnu poziciju destinacije iz koje potječu. To je proces koji u svijetu traje već dvadesetak godina, a znamo da Hrvatska iz specifičnih razloga nije od 1985. imala snage ni mogućnosti da uspostavi poziciju na svjetskom tržištu hotelijerstva. Stoga je ova grupa vlasnika oko Dom fonda i SN fonda odlučila svoj investicijski interes fokusirati u hotelijerstvo. S obzirom na to da grupa ima ozbiljnu ambiciju da to restruktuira i tržišno repozicionira, za tako nešto joj treba menadžment kompanija koja će ne samo operativno odraditi nego i pojačati tržišnu i marketinšku vrijednost na emitivnim tržištima.

NACIONAL: Koji je konkretan cilj Valamara? – Ideja Valamara je da se iz svijeta tranzicije uđe u svijet konkurencije. Ovaj projekt s elementima traženja ugrađivanja hrvatskog identiteta nije lagan, ne može se napraviti preko noći. Hrvati još uvijek imaju problema s identitetom, uglavnom znamo što nismo, a ne znamo što jesmo. Premlada smo država da bi danas znali točno i jasno što smo. Puno diskutiramo o tim stvarima, ali očito treba sazrijeti hrvatska nacionalna svijest a posebno se naša intelektualna elita mora malo više time pozabaviti. Na nama je da vidimo što bi to bili ključni elementi komuniciranja identiteta u smislu graditeljske ikonografije, ponude hrane i pića, koncepta animacije i slično. S druge strane, planiramo uvesti brojne promjene u portfelju koji broji četrdeset različitih objekata za čije upravljanje je Valamar odgovoran već od sezone 2005. Osim kvalitativnih promjena u većini objekata, od 2006. osposobit ćemo i druge hotelske objekte u Hrvatskoj. Postoje i planovi da se, osim na hrvatskoj obali, širimo i prema unutrašnjosti Hrvatske, ali i po čitavom prostoru jugoistočne Europe.

NACIONAL: Na koji način namjeravate puniti postojeće smještajne kapacitete? – Većina naših objekata po međunarodnim standardima ima tri ili četiri zvjezdice. Objekti s tri zvjezdice bit će namijenjeni široj odmorišnoj publici Europe, a objekti sa četiri zvjezdice bit će namijenjeni širem spektru poslovnog tržišta, odmorišnog tržišta i tržišta wellnessa i zdravlja. Cilj nam je neke objekte preurediti u cjelogodišnje. Pri širenju na veliko europsko tržište ići ćemo na segmente više platežne moći, istodobno želimo smanjiti i ovisnost o pojedinim tržištima i tržišnim segmentima, jer samo tako možemo na dulji rok osigurati održivost. Kao i kod svake druge hotelske menadžment kompanije, cilj uprave je smanjiti ovisnost o bilo kome i bilo čemu. Nadalje, namjeravamo ići prema Internet biznisu i online bookingu, i u tome želimo u sljedećih pet, šest godina napraviti najveći prodor. Danas je to kanal prodaje koji najbrže raste – u svijetu je 40-50 posto biznisa online bookirano na globalnom hotelskom tržištu.

NACIONAL: Mogu li objekti kojima Valamar upravlja biti konkurentni na europskom ili svjetskom tržištu? – Ako naš hotel ima četiri zvjezdice, onda ćemo ga uspoređivati sa sličnim hotelima na globalnom nivou, sličnog ili istog proizvoda na Mediteranu. Ako jedan hotel sa četiri zvjezdice na međunarodnom planu danas radi od 30 do 35 tisuća eura po sobi godišnje, to znači i da će se Valamar mjeriti ako će pratiti taj benchmarking standard. Naša je ambicija ući u konkurentsku borbu sa sličnim brandovima, to je cilj naše kompanije i po tome će se mjeriti naša uspješnost. Pritom želim istaknuti da nije riječ o uspostavljanju nacionalnog lanca, već nacionalnog branda, i mi nećemo cijeli portfelj kojim raspolažemo prekrstiti u Valamar 4 zvjezdice. Unutar našeg portfelja postoji nekoliko objekata koji mogu imati i pet zvjezdica i koji možda zaslužuju da se o njima pregovara s etabliranim svjetskim hotelskim brandovima prve kategorije. Primjerice, hotel President u Dubrovniku, o kojem možemo pregovarati i s Hiltonom.

NACIONAL: Tko su vlasnici Valamara? – To su kompanije u čijem su vlasništvu objekti kojima upravljamo i one imaju 70 posto, 20 posto ima konzultantska kuća Horwath Consulting, a 10 posto otpada na austrijsku tvrtku Kohl&partners koja je uglavnom prisutna zbog ekspertize.

NACIONAL: Tko su ljudi koji čine Valamar? – Naša kompanija broji pedesetak ljudi među kojima imamo dvadesetak svjetskih profesionalaca plus tridesetak vrlo iskusnih i mlađih hrvatskih hotelskih menadžera. U toj kadrovskoj mješavini već smo odmakli u stvaranju ekspertize koja će biti u stanju zadovoljiti naše visoko postavljene ciljeve. Podsjećam da je to jedan zajednički projekt, stvaranje nove kompanije u koju ulaze svi najkreativniji i najbolji kadrovi iz svih tih kompanija i čitav se proces restrukturiranja provodi na način da se stvara međunarodni menadžment tank.

NACIONAL: Očekujete li u ostvarivanju svojih ciljeva pomoć Vlade i državnih tijela? – Mnogi političari pričaju o konkurentnosti, a mi smo u tu bitku ušli. Budući da je riječ o privatnom projektu, ni od kog ne očekujemo pomoć, ali priznajem da je eventualna pomoć od vlasti dobrodošla kroz neku sistemsku pomoć, sustav podrške takvim projektima koji idu prema visokim kategorijama, diverzificiraju poslovni miks, grade velike wellnes sadržaje, golf igralište, sve ono što vam širi osnove za prodaju. Trenutačno je većina hotelskih objekata u Hrvatskoj učahurena u tom nekakvom ljetnom, jeftinom beach bussinesu. Iz toga trebamo izaći, a jedini izlaz je diverzifikacija hotelske i svekolike druge ponude. Država bi mogla regresirati kamatu i na taj način bi se ta industrija brže razvila i preuzela bi najveću ulogu marketinškog lidera. Najveći marketing za ovu državu u svijetu radi upravo domaća hotelska industrija, a ona bi to trebala prepoznati.

Objekata kojima Valamar upravlja
Bivša tvrtka RHR raspolaže sa 14.000 smještaja

Danas sve važnije turističke zemlje Mediterana imaju nacionalne hotelske menadžment kompanije. U Španjolskoj su to Sol Meliá, Iberostar, NH Hotels, Barceló, u Grčkoj Grecotel, u Portugalu Pestana, na Malti Corinthia, u Italiji Jolly Hotels. I Hrvatskoj trebaju takve kompanije, posebno zbog konkurentnosti i hvatanja koraka sa svijetom. Upravo je nedovoljna konkurentnost razlog zbog kojeg smo prisiljeni jeftino prodavati svoje turističke proizvode i resurse. Hotelske menadžment kompanije nastale su u SAD-u krajem 19. stoljeća kao stepenica u razvoju hotelijerstva. Predstavljale su razdvajanje upravljačke i vlasničke funkcije. Menadžment kompanije s vlasnicima objekata ugovaraju određenu naknadu za upravljanje hotelima, obično određenu u vidu postotka od ukupnog prihoda i/ili od bruto operativne dobiti objekta. Specifičnost takvog načina poslovanja su centralizirana prodaja, zajednički marketing, standardizacija upravljanja i kontrola troškova, čime se povećava operativna dobit. Menadžment kompanija imaju različite načine poslovanja, ali najčešća su sljedeća četiri. Upravljanje hotelskim kompleksom primjerice obavlja svjetski priznata američka kompanija Marriott International, koja ima oko 2400 hotela širom svijeta. Slično tome posluju lanci Hilton i Hyatt, samo što oni vode upravljanje hotelskim kompleksom uz preuzimanje i vlasničke funkcije. Moguće je i poslovanje po principu franšizera, temeljem čega se vlasniku hotela naplaćuje korištenje imena, primjerice Choice Hotels International. Konačno, moguće je poslovanje na temelju ugovora o leasingu tj. zakupu. Umjesto jamstva vlasniku za ostvarenje planiranog rezultata takve kompanije plaćaju fiksno utvrđenu naknadu koja nije vezana uz ostvareni rezultat. Navedene vrste hotelskog poslovanja nisu međusobno isključive, a mnoge menadžment kompanije bave se nekim ili svim poslovima istovremeno.