TRI PRVE LOKACIJE 1. SV. KATARINA MONUMENTI - površina: 27 hektara - okvirni plan: dvije nautičke luke, 600 u moru i 1000 suhih vezova, hotel sa 4 do 5 zvjezdica i 200 kreveta i kompleks javnih sadržaja 2. HIDROBAZA - površina: 37 hektara - okvirni plan: tisuću kreveta u pet, šest hotela sa 4 do 5 zvjezdica ili kombinacija hotela i vila sa 3 do 4 zvjezdice te zona sporta i rekreacije 3. PINETA - površina: 50 hektara (7 za gradnju) - okvirni plan: 650 kreveta u hotelima sa 4 do 5 zvjezdica, velika zona sporta i rekreacijeOpet će propasti Vladin plan da ovoga ljeta raspiše natječaj kojim bi pronašla investitore za prve tri lokacije Brijuni rivijere. Prijedlog ugovora koji bi trebao omogućiti investiciju od oko 350 milijuna eura i novih 1850 kreveta prvo je iskritiziralo Udruženje hrvatskih arhitekata, a zatim prošlog tjedna nije prošao u izvornom obliku ni Skupštinu Istarske županije, unatoč tome što projekt podupire IDS na čelu s Ivanom Jakovčićem. Kako nam je potvrđeno u Puli i Vodnjanu, ni oni nisu zadovoljni svim stavkama predloženog ugovora i tražit će izmjene. Općina Fažana jedina nam nije odgovorila, ali dovoljno je da samo jedno od uključenih bude protiv da se projekt blokira.

Najveći investicijski projekt Vlade u turizmu tako je doživio još jedan fijasko zbog loše pripremljenosti i nemogućnosti političkog usklađivanja s lokalnom upravom. Kako slijedi novi krug pregovora s lokalcima, teško je očekivati da će ova Vlada i okončati postupak izbora investitora koji traje nekoliko mjeseci. Kada će se i hoće li uopće doći do suglasja svih uključenih u projekt, uopće nije jasno.

Nova odgoda je treća po redu, nakon što su 2002. godine IDS-ov župan Ivan Jakovčić i tadašnji premijer Ivica Račan potaknuli ideju Brijuni rivijere kojom bi se vojne baze razasute po zapadnoj istarskoj obali i Brijunima pretvorile u elitna turistička odmarališta. Ukupna investicija na nekolio lokacija tada je predviđala ulaganja od preko milijardu eura i četiri tisuće novih radnih mjesta. Zatim su prije sedam godina država i Istarska županija osnovale i tvrtku Brijuni rivijera s ciljem ubrzanja postupaka i pronalaženja investitora, no malo se toga pomaklo s mrtve točke. Tek tijekom 2007. godine raspisan je i prednatječaj na kojem je prošlo 15-ak međunarodnih i domaćih tvrtki. Međutim, investitori nikada nisu izabrani zbog nerješenog vlasništva nad zemljištem oko kojeg se spore država i lokalna uprava, nepostojanja planova i kriterija, kritika da se prodaje obala i političkih nesuglasica.

Početkom ovog mjeseca Vlada je konačno usvojila prijedlog ugovora koji će se ponuditi investitorima uz obećanje da bi natječaj za investitore trebao biti već krajem lipnja. Zbog toga što ugovor u predloženom obliku nije podržala Istarska županija, a neće ni Pula ni Vodnjan, to se ipak neće dogoditi. U posljednjem Vladinu prijedlogu, iz projekta Brijuni rivijere je zasad izbačen pulski poluotok Muzil koji je najvrjedniji dio investicije - 500 milijuna eura za luksuzni hotel i golf igralište. Čeka se prostorni plan Pule. Investitorima se zato u prvom krugu odlučilo ponuditi tri lokacije - Otok Sv. Katarinu i Monumente u Puli, Pinetu u Fažani i Hidrobazu u Puli. Procjena investicije je 350 milijuna eura. Vlada je odlučila ne prodavati, nego samo ponuditi pravo građenja i koncesije na pomorsko dobro investitorima na rok od 50 godina. Investitore više ne bi trebali blokirati sporovi lokalne i državne uprave oko zemljišta, te je uglavljeno da budući investitor mora barem 70 posto investicije napraviti s domaćim dobavljačima i izvođačima. Najsporniji dio je što su kapaciteti određeni samo okvirno, bez jasno definiranih kriterija i detaljnih planova uređenja. Investitorima je ostalo da predlože što bi gradili i gdje, a onda bi se tome prilagođavali planovi. "Morali smo izmijeniti niz odredbi kako bi omogućili da se natječaj provede bez detaljnijih planova. Tako omogućujemo investitoru veće sudjelovanje u gradnji objekata", rekao je Branko Bačić, ministar prostornog uređenja i graditeljstva, pri usvajanju ugovora.

Međutim, upravo tu odredbu je na nož dočekala struka koja smatra da je potrebno odrediti što se želi graditi i kakav je smještaj u prostoru, a tek onda raspisati natječaj. "Ako nemate detaljnih kriterija koji vrijede jednako za sve ponude, ne možete ih uspoređivati. To je kao da ocjenjujete sportaše od kojih jedan trči s preponama, jedan skače u vis, a treći troskok. Ni jedan ozbiljni investitor ne može odgovoriti na takve zahtjeve i ne može se predložiti usporediva naknada za koncesiju, a o njoj će ovisiti pobjednik na natječaju", kaže Hrvoje Hrabak, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata. Arhitekti su ocijenili Vladin ugovor neprihvatljivim jer se izbjegava i javna rasprava, u odabiru ponuđenih riješenja investitora ne sudjeluje struka te zbog nejasnih razvojnih koncepata.

Skupština Istarske županije prošlog tjedna dala je samo načelnu suglasnost županu Ivanu Jakovčiću za potpisivanje takvog ugovora s Vladom. Župan je morao objašnjavati zašto projekt smatra dobrim, dok su predstavnici nevladine udruge Zelena Istra razvili transparent "Brijuni rivijera majka, korupcija ćaća". Iako je tvrdio da je projekt od javnog interesa i da neće biti korupcije, i sam Jakovčić želi da se koncesija da na 66 godina i da se izmijeni način obračuna naknade. Međutim, rasprava Plinia Cuccurina, čelnika nezavisne liste Ladonje, ključna je za nedavanje potpune suglasnosti. Iako IDS i SDP imaju dovoljnu većinu za izglasati projekt kontra opozicijske Ladonje, odlučili su poslušati njegove argumente. I Cuccurin ističe da se ne može raspisati natječaj prije nego što se odredi što će se točno i gdje graditi, jer se bez toga ne može odrediti cijena. Ne slaže se ni s odredbom da naknadom od prava građenja upravlja tvrtka Brijuni Rivijera u 66-postotnom vlasništvu države i 33-postotnom Istarske županije, nego drži da ona treba pripasti vlasnicima zemljišta. Sporan mu je i način određivanja naknade, ne po Zakonu o turističkom zemljištu, nego novom principu - kumulativno po četvornom metru građevine turističke namjene, četvornom metru zemljišta na kojem imaju pravo građenja i u postotku od ukupnog prihoda. Kaže i da nije jasno određeno kako će se plaćati komunalni doprinosi. "Neosporno je da je projekt važan i da ga treba provesti, ali ovaj predloženi ugovor je faličan i nelogičan. Sve je začinjeno dozom politike i spregom HDZ-a i IDS-a na državnoj razini, a lokalno ih podupire i SDP", smatra Cuccurin. Zavisno od pregovora s Vladom i tek ako ga usvoje i Pula, Vodnjan i Fažana, o ugovoru će ponovno odlučivati Istarska županija.

A gradonačelnik Pule Boris Miletić, koji vlada uz potporu IDS-a i SDP-a, ističe također da ugovor treba popraviti i nadopuniti. Na naš upit nije precizirao s kojim točno stavkama nije zadovoljan, nego je rekao da će to obrazložiti vijećnicima kada ovoga tjedna ugovor bude na gradskom vijeću. "Već su dane mnoge kvalitetne primjedbe. Vladin prijedlog ugovora će zasigurno doživjeti izmjene", rekao je Miletić.

U Vodnjanu smatraju da je dobro što je projekt pokrenut, ali također ugovor smatraju prepunim nedostataka. IDS-ov gradonačelnik Klaudio Vitasović smatra da bi lokalnoj upravi trebao pripasti novac od naknade, da bi se koncesija trebala dati na 66 godina, ali i da bi se svi sporovi između države i lokalnih jedinica trebali riješti prije natječaja. Želi i da u povjerenstvu koje će odlučivati sjedi pet članova iz lokalne uprave, a četiri iz Vlade, umjesto obratno kako je predložila Vlada. "Ugovor ćemo prihvatiti uz navedene izmjene, a kako je ovo projekt od životne važnosti za zajednicu, želim konsenzus svih stranaka", kaže Vitasović.

Iako nam iz općine Fažana unatoč brojnim obećanjima nisu odgovorili hoće li podržati Vladin prijedlog i koje izmjene će tražiti, već od ranije je poznato da nisu zadovoljni predloženom idejom da novcem od naknade investitora upravlja tvrtka Brijuni rivijera. Na njihovu području je lokacija Pineta na 50 hektara i smatraju da bi trebali dobiti novac za njenu eksploataciju.
Miroslav Dragičević, osnivač konzultantske tvrtke za turizam Horwath TLM, kaže da je nova odgoda natječaja samo nastavak trakavice u kojoj se svi uključeni zaklinju da žele dobrobit, ali ne mogu ponuditi u konačnici i nešto što bi htjeli strani investitori. Njegova tvrtka je inače radila okvirni program smještajnih kapaciteta za Brijuni rivijeru. Razočaran je novim odgodama i sve smatra rezultatom nesposobnosti. Podsjeća da, ako se u ovom slučaju ne mogu stvoriti dobro pripremljena riješenja, ne treba očekivati skoro realizaciju novih projekata na Velikom Brijunu ili na zapuštenom vojnom odmaralištu Kupari kod Dubrovnika. "I ovaj projekt pokazuje da se Hrvatska nalazi u posttraumatskom stanju u kojem se puše i na hladno. Na državnoj razini nema vodstva koje bi bilo u stanju dobro pripremiti projekt i onda ga i braniti i progurati kod lokalne uprave. Lokalna uprava, pak, uvijek, razumljivo, gleda usko područje koje se odnosi na njih. Rezultat je da mi u Hrvatskoj nemamo internacionalne standarde u turizmu ni nova ulaganja", zaključuje Dragičević.