Objavljeno u Nacionalu br. 815, 2011-06-28

Autor: Sandi Blagonić

Žena na vrhu Big Brothera: Preljubnica protiv balkanskog patrijarhata

U dodiru globalnog Big Brothera i kulture jugoistoka Europe, ovogodišnja pobjednica se oslobodila starog modela ženskosti

ŠIBENČANKA Marijana
Čvrljak je pobijedila iako
je ostavila dijete zbog
ulaska u show, opijala se
i javno napravila preljub
s Nikolom NemeševićemŠIBENČANKA Marijana Čvrljak je pobijedila iako je ostavila dijete zbog ulaska u show, opijala se i javno napravila preljub s Nikolom NemeševićemSvojedobno su se producenti ruske verzije popularnog kviza "Tko želi biti milijunaš" našli pred ozbiljnim problemom. Publika u studiju, koja se drugdje trudila biti pomoć natjecateljima u jockeru "pitaj publiku", u moskovskom je studiju natjecateljima namjerno davala pogrešne odgovore. Kako god taj potez interpretirali, on je plastično oprimjerio fenomen što se danas naziva "glokalizacija": širenje globalnih medijskih proizvoda ne vodi nužno homogenizaciji, nego se globalni tekstovi, na stanovit način, "lokaliziraju". Ne samo zato što su pitanja u kvizu lokalno obojena - ispunjena Gagarinom i Doronjinom, Kaljinkom i, ruskom Paris Hilton, Anisimovom - Rusi su reakcijom publike dobili nešto poput onoga što Vladimir Vuletić, kad govori o području Balkana, duhovito naziva "Mcburekizacija": globalni format, s ruskim štihom.


Kad je 2005. u hrvatskom "Big Brotheru" pobijedio Hamdija Seferović, javnost je slavila pobjedu jednog Roma, nalazeći u tome privlačnu sebe-sliku, ugodnu projekciju jednog tolerantnog društva, spremnog da, eto, na početku 21. stoljeća prihvati različitost. Ta je tema vjerojatno stavila u pozadinu jedan zanimljiv detalj - da su oba pobjednika hrvatskog "Big Brothera", Saša Tkalčević i Hamdija Seferović, oženjeni muškarci. Kad je sljedeće godine u hrvatskom "Big Brotheru" pobjedio Danijel Rimanić, pa nakon njega Vedran Lovrenčić te Krešimir Dumančić, teško se moglo previdjeti nešto drugo: potpunu prevlast muškaraca-pobjednika u hrvatskom "Big Brotheru". Zanimljivo je da je Hrvatska danas jedina zemlja na svijetu među onima u kojima je producirano više od tri "Big Brothera", a u kojoj su pobjednici jedino muškarci. Je li riječ o slučajnosti ili je Hrvatska, baš poput Rusije, izmijesila svoj McBurek, s globalnim hardverom i lokalnim softverom?

Kako je broj pobjednika prilično malen, proširimo statističku analizu na područje bivše Jugoslavije (u statistiku nisu uključene celebrity verzije, jer poznati ukućani ulaze u kuću s već izgrađenim medijskim identitetom). Ako je nazovemo regijom, tada je područje bivše Jugoslavije jedina regija na svijetu u kojoj su, do nedjeljnog finala "Big Brothera", redovito pobjeđivali muškarci: petorica u Hrvatskoj, dvojica u Sloveniji i dvojica u regionalnom "Big Brotheru" (Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Crna Gora). Prošireno na Balkan (bez Slovenije), rodna distribucija pobjednika je vrlo slična. Od 21 "Big Brothera" produciranog na Balkanu, u 18 slučajeva su se na najvišu stepenicu penjali muškarci.
Zašto je tome tako? Janet Jones, koja je svojedobno istraživala fanove britanskog "Big Brothera", ustvrdila je da u "Big Brotheru" žene glasaju za muškarce, a muškarci za - muškarce. To je otkriveno na osnovi praćenja "Big Brothera" u kojem je pobijedio muškarac, ali se sljedećih godina rodna distribucija pobjednika u Britaniji, ali i drugdje, pokazala unekoliko različita od one na Balkanu. Analiziramo li Skandinaviju s Finskom - regiju koja se po nizu kvantitativnih pokazatelja (s vjerojatno najznačajnijim Gender Gap Indexom) najviše primakla rodnoj jednakosti, vidjet ćemo da se ondje omjer muških i ženskih pobjednika znatno razlikuje od jugoistočne Europe. Dok su na Balkanu muškarci pobjednici u 90 posto slučajeva, na sjeveru Europe muškarci su pobjednici u devet od 19 sezona "Big Brothera", dakle, u rodnom omjeru koji odražava i rodni omjer ukućana. U Europi je, pak, postotak muških pobjednika 65 posto.
Kako treba objasniti tu razliku - slučajnošću ili nečim drugim?
Prvi je mogući odgovor da tradicionalnija publika češće negativno sankcionira prelazak žene u javnu sferu. Niz je istraživanja potvrdio da društva Balkana, s obzirom na pozicioniranje žene u društvu, spadaju među najtradicionalnija u Europi. Osim toga, istraživanja mladih u Hrvatskoj pokazala su još uvijek značajna patrijarhalna i diskriminirajuća stajališta, čime se pobija teza o visokom stupnju rodne osviještenosti mlade generacije koja u nemalom omjeru sudjeluje u glasanju za pobjednika "Big Brothera". Kad se govori o Hrvatskoj, empirijski potvrđena povezanost seksizma i religioznosti svakako ima znatan utjecaj u zemlji s visokim postotkom deklariranih katolika. Obratno, manjim naglašavanjem tradicionalnih ženskih uloga, protestantizam je u izravnoj vezi s boljim statusom žena.

Pokušajmo to povezati s onim što američka filozofkinja Adrian Piper naziva "diskriminacijom višeg reda", nesvjesnom predrasudom pri kojoj netko može smatrati da žene moraju imati isti tretman na poslu, ali će ono što, kad je u pitanju muškarac, percipira kao odlučnost i samostalnost, doživjeti kao nametljivost i nesposobnost za suradnju kad je riječ o ženi. U slučaju "Big Brothera" na Balkanu, a kroz primjere Saše Tkalčevića i Hamdije Seferovića, to znači sljedeće. Kod prvoga je, uz autentičnost, publika redovito nalazila i zabavnost - istraživanja pokazuju da te dvije karakteristike publika, percipira li ih, najpozitivnije sankcionira i da su presudne za pobjedu. Da se ženska ukućanka našla u situacijama u kojima je Saša Tkalčević potvrđivao vlastitu zabavnost - golotinja, vratolomije, povremeno opijanje - vjerojatnije je da bi, diskriminacijom višeg reda, umjesto zabavnim, njezino ponašanje bilo češće viđeno kao neprimjereno, lascivno i sl. Da je žena, kao što je to učinio Hamdija Seferović, javno priznala bračnu nevjeru, to bi je već znatno diskvalificiralo za pobjedu.
Uz to, dok razdvojenost od obitelji tromjesečnim boravkom u kući "Big Brothera" za pobjednike "Big Brothera" nije bila posebno otežavajuća okolnost, vjerojatnije je da bi za žene to prije moglo biti interpretirano kao nebriga za djecu i neodgovornost. Suprotno tome, ako ukućanka ostane unutar tradicionalnog modela ženskosti, teže će stvoriti fan zajednicu koja će glasati za nju. Svemu dosad rečenom mogla bi proturječiti ovonedjeljna pobjeda Marijane Čvrljak. Pobjednica "Big Brothera" ostavila je dijete zbog ulaska u show, opijala se, javnim učinila vlastiti preljub, pa ipak, na kraju je pobijedila. Što se, zapravo, dogodilo? Iako niz elemenata nužno izmiče analizi, čini se da su snažne negativne reakcije publike koje su slijedile nakon njezina preljuba pred TV kamerama istovremeno snažno mobilizirale dio publike, dovoljne da između većine muških ukućana u finalu izabere upravo Marijanu kao pobjednicu. U tom bi smislu bilo moguće govoriti o stanovitom paradoksu mcburekiziranog "Big Brothera" - da se ženom-pobjednicom postaje, među ostalim, rušenjem restriktivnog, patrijarhalnog modela ženskosti i braka. Pritom je ipak bilo presudno to što je diskurs o preljubu, koji je dominirao na samom početku showa i izazivao snažne negativne reakcije, dijelom transformiran u narativ o novopronađenoj ljubavi (Marijana i Nemeš) koja pobjeđuje sve prepreke, oličene u majci Nikole Nemeševića, ukućanki Bojani, dakle u nekovrsnu modernu verziju Romea i Julije, da bi na kraju završio "izdajom" onoga zbog kojeg je Julija "bila sprema sve izgubiti". Ukratko, Marijana koja, za razliku od ranijih pobjednika "Big Brothera", nije percipirana kao naročito simpatična, zabavna, otvorena ili iskrena, pobijedila je ne unatoč preljubu, nego upravo zbog preljuba, a u pobjednicu su je, paradoksalno, prometnuli njezin otac, Bojana, Nemešovi roditelji, dio publike i, na kraju, sam Nemeš.

Uz to, izbor ovogodišnjih superfinalista pokazao je da publika ne funkcionira samo kao akter koji nagrađuje autentičnost i zabavnost. Procjeni autentičnosti i zabavnosti pridružena je još jedna: procjena materijalnih potreba ukućana. Kao što je "Big Brother" demonopolizirao Crkvu, odnosno svećenstvo, od pogleda u intimu, pružajući publici kroz kamere "Big Brothera" izravniji pogled u živote ukućana, tako se, kroz glasanje za poljoprivrednika Duška s obitelji i ženu s djetetom pred rastavom, publika konstruira kao svojevrsna karitativna zajednica.
Bez obzira na ovogodišnju pobjednicu, može se ustvrditi da je u dodiru globalnog Big Brothera i sociokulturnog konteksta jugoistočne Europe i dalje upisan muškarac kao pobjednik. Parafrazirajući onu glasovitu rečenicu engleskog reprezentativca Garyja Linekera o nogometu i Nijemcima: "Big Brother na Balkanu jest format u kojem sudjeluju muškaraci i žene, a pobjednik je muškarac."

Vezane vijesti

Baretić & Big Brother band - Ogledi o 'civilizacijskim vrijednostima' septičke...

Baretić & Big Brother band - Ogledi o 'civilizacijskim vrijednostima' septičke jame

U jednoj od prethodnih sezona ovdašnjeg "Big Brothera" neka je kokoš objašnjavala nekoj kozi da hrvatski jezik ima sedam padeža. Budući da koza… Više

Komentari

registracija
2/1/11

prohujalo, 29.06.11. 12:39

istina lakse je obratiti paznju na ljubavnu aferu(koja donosi profit) nego obratiti paznju na tisuce ljude -patnika tokom razlaza ove drzave SFRJ
zatvoriti oci na ocitu pljacku, a poslije toga glumiti demokraciju.....
I nije uzalud ona stara uzrecica kako su Srbi i Hrvati jedan te isti narod....


registracija
8/7/09

bankar, 29.06.11. 13:05

Marija Magdalena


registracija
9/1/08

caballero, 29.06.11. 14:52

razumijem da postoji stovano gledateljstvo koje bi pratilo ovaj proljev na pojedinim televizijkim kanalima.

Ali nikako ne razumijem da SVE novine, politicki magazini i portali izvjestavaju o dagadjajima iz gore spomenute septicke jame.


registracija
15/11/06

rimaz, 30.06.11. 07:58

Autora ovog teksta, Sandija Blagonjića bih upitao, koji je on model muškosti.


registracija
3/6/11

skaraica, 02.07.11. 17:12

Kakve su ovo budalaštine?


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika