Objavljeno u Nacionalu br. 815, 2011-06-28

Autor: Boris Beck

provokativna umjetnost božidara katića

Mitologija čipke i kontraakcija podzemlja

Božidar Katić, mladi likovni umjetnik i performer, svojim crtežima i nastupima skreće pozornost na suvremeno izmišljanje kvazi-tradicije, ali i na zaboravljene istinske vrijednosti


Božidar Katić autor je niza performansa kojima propituje političku i ekonomsku stvarnost Hrvatske te odnos prema tradiciji Božidar Katić autor je niza performansa kojima propituje političku i ekonomsku stvarnost Hrvatske te odnos prema tradicijiBožidar Katić je multimedijalni umjetnik koji se bavi različitim tehnikama, ali unatoč tome je konzistentan u svemu što čini", tim je riječima slikar i kustos Svebor Vidmar, voditelj Galerije Vladimir Filakovac, objasnio zašto je baš tog umjetnika odabrao za izlaganje na ovogodišnjoj izložbi Likovni život Dubrave. Galerija Vladimir Filakovac, naime, svake godine predstavlja jednog mladog umjetnika, a ove je godine izbor pao na Božidara Katića, rođenog u Zagrebu 1983., i njegova dva ciklusa crteža izložena pod nazivom "Individualna mitologija". "Katić te crteže radi na različitim podlogama - drvu, platnu, papiru - a vidi se utjecaj i art bruta i underground stripa, ali i veze s njegovim prethodnim radovima, napose paškom čipkom", kaže Svebor Vidmar.


Velike radove na temu paške čipke Katić - koji je u Zagrebu završio Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna te diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti, smjer grafike - izveo je i u Meštrovićevu paviljonu i na platou ispred Mamutice u Travnom nacrtavši na pod čipku promjera 18 metara. "To je reakcija na tradicionalne stavove hrvatskog građanina naspram vlastite tradicije", kaže Katić. "Iz tuđih tradicija preuzimamo nove blagdane, recimo Halloween i Valentinovo, i onda oni postaju sastavni dio naše kulture, a pritom nemamo na umu odakle su i zašto postoje. Dok njih njegujemo, pomalo potiskujemo ono što je izvorno hrvatsko te ga stavljamo u drugi plan.

Čipka ispred Mamutice bila je i dar za više tisuća stanara koji svakodnevno prolaze tim mjestom, a želja mi je bila da ih podsjetim na divotu koju stvaraju hrvatske čipkarice, da pokušam poduzeti korake protiv zaborava tradicionalnih produkata."
Osim tog rada, izvedenog u suradnji s udrugom Kontraakcija u projektu Muzej kvarta, Katić je kao član udruge Dopust - koja se bavi organiziranjem festivala Dopust, odnosno Dana otvorenog performansa u Splitu - izveo i happening "Pozdrav iz Zagreba" koji se bavi problematikom centralizacije u Hrvatskoj te performans "Kupujmo hrvatsko". "Rad 'Kupujmo hrvatsko' je reakcija na privatizaciju koja je započela 90-ih godina u Hrvatskoj te se nastavila sve do danas. Sastoji se od grba sastavljenog od crvenih i bijelih kocaka napravljenih od četiri elementa - kamena, drveta, metala i pečene gline. Svaka od njih predstavlja određeno bogatstvo Hrvatske. Performans započinjem proglasom u kojem pozivam publiku na aukciju, a početna cijena prve kocke je simbolična jedna kuna. Performans je izveden dvaput, drugi put na Trgu bana Jelačića. Oba puta rasprodajem cijeli grb, odnosno 25 kocaka, te u suradnji s publikom uspijevam prikazati realno stanje u Hrvatskoj", kaže Božidar Katić. Njegov happening "Pozdrav iz Splita" također je imao političku konotaciju: prvo se se fotografirao s građanima Splita s ironičnim natpisom "Pozdrav iz Zagreba", a onda se od te fotografije načinila razglednica na koju su građani pisali svoje mišljenje o centralizaciji u Hrvatskoj te ih potom poslali Vladi.

O porijeklu svoje sklonosti da stalno mijenja umjetničke medije i tehnike, Katić kaže sljedeće: "Imao sam veliku privilegiju da sam oduvijek znao čime ću se baviti i time se bavim sustavno od malih nogu. Umjetnost je dio mene jednako kao što je dio ovog svijeta te je sastavni dio mog svakodnevnog promišljanja i rada. Oduvijek je bila dio moje obitelji tako što je djed bio slikar grafičar, a majka je oduvijek bila vješta s rukama i izrađivala je stvari - od slika do tradicionalnih ručnih radova. Uz nju sam, zapravo, likovno rastao i učio te sam tek na Akademiji uz mentora Antu Kuduza uvidio mogućnosti medija, njihovu raznolikost i shvatio da ono čime se želim baviti jest ideja sama, kojoj potom nalazim najadekvatniji medij za izvedbu pojedinog djela. Dakle, medij koristim kao sredstvo, a ne kao okosnicu kretanja unutar likovne misli."
Božidar Katić dobitnik je nagrade 43. zagrebačkog salona mladom umjetniku do 35. godine života za projekt "Playground ver. 0.175", a među svojim raznolikim radovima ima i dva suhozida - jedan od kamena, a drugi od leda.

"Ledeni suhozid nastao je dan nakon što sam završio izgradnju spomenika suhozidu", kaže Katić. "Spomenik je bio izgrađen kao suhozid, bez veziva, kamen na kamen. Izveden je na terenu predviđenom za izgradnju kuće, gdje su prilikom detoniranja brda uništeni dijelovi višestoljetnih suhoziđa. I moj će suhozid biti uništen kada se izgradi ta kuća. Ledeni suhozid je jednostavnija varijanta iste ideje, a simbolizira topljenje tradicije, naš odnos prema nekada potrebnom, a sada već zaboravljenom djelu kulture."

Za sadašnji položaj umjetnika u Hrvatskoj Katić nema lijepe riječi: "Tržište umjetnina u Hrvatskoj je previše skučeno da bih se oslanjao na njega, stoga sam prisiljen raditi razne poslove da bih zaradio za život. Nije nimalo lako biti u ulozi umjetnika i ne mogu živjeti od umjetnosti. Ali volio bih."


Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika