Ipak, lipanjski razgovori nisu donijeli nikakav dogovor, ponajprije zbog rezerviranosti socijaldemokrata, koji nisu željeli širiti koaliciju s Hrvatskom seljačkom strankom.Gotovo osam mjeseci prije predstojećih lokalnih izbora tri najjače oporbene stranke SDP, HSS i HNS na pragu su dogovora o stvaranju velike koalicije i zajedničkom suprotstavljanju HDZ-u. Premda se donedavno pretpostavljalo da će opozicija nastupiti u dva bloka, SDP – HSS, odnosno HNS – Libra – LS, posljednjih tjedana došlo je do novih kontakata stranačkih vodstava i sve je bliža odluka o jedinstvenoj fronti protiv Sanaderova HDZ-a, potvrdili su prošlog tjedna za Nacional vodeći članovi triju stranaka.

Prvi neformalni razgovori o toj temi održani su još tijekom lipnja kad se Vesna Pusić susrela s Ivicom Račanom i Zlatkom Tomčićem. Predsjedništvo Hrvatske narodne stranke tih je dana odlučilo da su otvoreni za koaliranje s dvojcem SDP – HSS , ponajprije zato što su svjesni da sa slabašnim partnerima kakvi su Libra i Liberalna stranka u svim kombinacijama ostaju treća politička snaga u zemlji. Ipak, lipanjski razgovori nisu donijeli nikakav dogovor, ponajprije zbog rezerviranosti socijaldemokrata, koji nisu željeli širiti koaliciju s Hrvatskom seljačkom strankom. Ionako strahuju kako će i s HSS-om imati dosta problema prilikom sastavljanja lista, jer u SDP-u smatraju da se trebaju temeljiti na posljednjim izbornim rezultatima, dok Tomčićevi suradnici traže da se respektira uspjeh koji su postigli na lokalnim i županijskim izborima održanim u proljeće 2001. Uvaži li se aktualno stanje, Tomčić i suradnici dobili bi puno manje nego što žele, no usprkos svemu upravo je HSS glavni pobornik velike koalicije i uključenja HNS-a u formalni oporbeni trijumvirat.

Realna je situacija prilično drukčija. Potvrdilo se to u nedjelju 5. rujna na ponovljenim izborima u Požegi, u kojima je socijaldemokratska partija – na iznenađenje svih, pa i vlastitog vodstva – osvojila 45 posto glasova i do nogu potukla HDZ. U stranačkoj centrali na Iblerovu trgu odavno nije bilo toliko zadovoljstva kao ovog ponedjeljka. Ezdepeovce je posebno razveselilo što su dobili izbore u Slavoniji, koju u HDZ-u smatraju svojim političkim lenom. Uz pomoć ministra obrane Berislava Rončevića HDZ je srušio gradsku vlast, međutim to je izazvalo toliki animozitet lokalnog stanovništva da su ovaj put još snažnije poduprli SDP. Dobar rezultat dijelom treba zahvaliti i odluci socijaldemokrata da na listu stave ugledne liječnike i poznate osobe iz života Požege, makar nisu formalni članovi stranke. Čini se da će to biti i formula za lokalne izbore, koji će se maksimalno personalizirati, dok će mnoga vodeća mjesta na listama dobiti vjerodostojne javne osobe, a ne lokalni partijski aparatčiki.

Problem je fijasko HSS-a te liste HNS – LS, koji nisu prešli izborni prag. Takvi neuspjesi zacijelo će predstavljati dodatni argument u korist SDP-a na pregovorima oko budućih izbornih lista. Prošlog utorka u tajnosti su se susrele stranačke skupine – Tonino Picula, Zlatko Komadina i Igor Dragovan iz SDP-a, te Željko Pecek, Josip Friščić i Stanko Grčić iz HSS-a. Premda u obje stranke ističu da se ne radi o ekipama koje će odlučiti tko će biti na listama, njihov definitivni izgled ovisit će o rezultatima rada dvostranačke skupine.

Pritom ostaje otvorena suradnja s Hrvatskom narodnom strankom, iz koje stižu otvoreni pozivi za priključenjem koaliciji SDP – HSS. “Velika koalicija koja će se suprotstaviti HDZ-u postaje nacionalni interes i to mora prevagnuti nad stranačkim željama”, izjavila je za Nacional Vesna Pusić. Stoga će ovih dana ponovo razgovarati s Tomčićem i Račanom i pokušati ih uvjeriti da stvaranje trijumvirata predstavlja jedini sigurni put do pobjede. Parcijalni izlasci rezultirali su fijaskom u studenom 2003. kad su te tri stranke zajedno dobile 180.000 glasova više nego HDZ, a u konačnom zbroju mandata ostale daleko iza aktualne vlasti. “Sigurna sam da zajednički nastup naših stranaka jamči pobjedu u svim velikim gradovima i osvajanje najvećeg broja županija. Ne smijemo ponoviti pogrešku s parlamentarnih izbora kad smo HDZ-u darovali pobjedu i sada moramo gledati kako nesposobna vlast uništava Hrvatsku”, nedvosmislena je Vesna Pusić.

Identično je stajalište Zlatka Tomčića, koji je potvrdio otvorenost HSS-a za suradnju s drugim strankama, a ne samo socijaldemokratima. “Naša stranka želi koalirati sa svima, jedino HDZ ne dolazi u obzir. S SDP-om je dogovoren zajednički nastup, međutim vjerujem da bi uključivanje HNS-a polučilo izvanredne sinergijske efekte. To ne znači da moramo koalirati u svih 560 jedinica lokalne samouprave, ali nema logičnih argumenata protiv jedinstvenih lista u svim županijama i njihovim središtima. Zajedno ćemo pobijediti u više od polovice ovih izbornih jedinica”, smatra Tomčić.

Tijekom ljeta u HSS-u je postignut konsenzus glede koalicije s Račanovom strankom i trenutačno ona nije potvrđena samo u dubrovačko-neretvanskom ogranku. Sada slijede rasprave o mjestima na listama, gdje će Tomčić napraviti sve da njegovi ljudi sačuvaju primat u županijama gdje drže vlast. Bit će to prilično teško jer HSS ima čak osam župana, što je puno više od trenutačne podrške među biračima. U takvim okolnostima trebat će uskladiti tri različita koncepta prilikom sastavljanja lista: haesesovci misle da su to rezultati iz 2001., ezdepeovci se oslanjaju na prošlogodišnje izbore, dok bi u HNS-u neposredno pred izbore organizirali ankete koje bi pokazale aktualnu snagu svakog od budućih članica velike koalicije. Do tada će Tomčić morati razriješiti i pojedine disonantne istupe poput prošlotjednog Damira Novotnyja, bivšeg čelnika zagrebačkog HSS-a koji se založio za odmak od seoskih glasača i okretanje stranke gradskoj izbornoj bazi. Tomčić tu inicijativu smatra neodgovornom i tvrdi kako će ruralne sredine i tamošnje stanovništvo i ubuduće biti oslonac Hrvatske seljačke stranke. Nešto prije susreta s Nacionalovim novinarima Tomčića je razveselila poruka Ante Markova, čelnika dalmatinskog HSS-a koji je demantirao vijest po kojoj se također založio za udaljavanje od “retrogradnog seljaštva”.

Koliko god je riječ o pojedinačnim istupima, očito i unutar HSS-a počinje sazrijevati razumijevanje da bezrezervna podrška zahtjevima poljoprivrednika stranku u javnosti počinje predstavljati kao eurofobičnu. Osim toga, takav imidž najvažnijeg partnera ne odgovara ni SDP-u, premda u najužem vrhu stranke za sada svi izbjegavaju otvoreno kritizirati HSS-ove stavove. No, još kao premijer, Račan je izrazito nevoljko podržao ideju o stvaranju gospodarsko-ribolovne zone jer je znao da to izaziva nepotrebni sukob s Italijom i Slovenijom. Popustio je kako ne bi kompromitirao Vladinu politiku u predizborno vrijeme, međutim u nekoliko je navrata u neformalnim razgovorima izražavao žaljenje zbog haesesovske vanjskopolitičke igre. Na lokalnim izborima neće prevladavati takve teme, ali vodstvu SDP-a jako je važno da se njihov najvažniji partner ne kompromitira antieuropskim stajalištima.

Ako je suditi po reakcijama nekih od najbližih Račanovih suradnika, izgleda kako u socijaldemokratskoj stranci nisu pretjerano sretni s idejom o stvaranju velike koalicije. Trebali su proći mjeseci za postizanje formalnog dogovora s HSS-om, i u SDP-u se plaše da bi uvođenje HNS-a samo dodatno zakompliciralo situaciju. Jer pitanje je jesu li na lokalnim razinama međusobni odnosi posvuda tako dobri da je koaliranje neupitno – ako bi ih na to prisiljavale središnjice, moglo bi doći do pobuna što bi kompromitiralo nastanak koalicije.

Poseban paradoks predstavljao bi pokušaj krojenja zajedničke liste SDP – HNS u Zagrebu. Iako u metropoli ova koalicija još uvijek kako-tako uspijeva opstati, jednostavno je nemoguće zamisliti listu na kojoj bi jedan do drugog bili Milan Bandić i Srećko Ferenčak ili Vladimir Velnić i Morana Paliković-Gruden. Uostalom, narodnjaci su već nekoliko puta upozorili da neće podržati Bandića kao gradonačelničkog kandidata, premda je on i dalje SDP-ov izbor za tu funkciju. Otkako je napravio golemu pogrešku javnim napadom na Općinski sud zbog presude u aferi Zagrepčanka, Milan Bandić toliko je krotak i samozatajan da to pomalo iritira čak i njegove najbliže suradnike. Prestao se isticati, na javnim mjestima pojavljuje se tek sporadično, a sve kako se ne bi izletio i naljutio Račana. Nastavi li ovako, vrlo vjerojatno ostvarit će svoju temeljnu političku ambiciju – povratak na položaj gradonačelnika. U tome ima i potporu HSS-a, koji će na listi s SDP-om nakon nekoliko izbornih poraza ponovo ući u zagrebačku skupštinu i vjerojatno dobiti dva ili tri vijećnička mjesta. Zauzvrat će Zlatko Tomčić uvjeriti Vesnu Pusić da u glavnom gradu haenesovci podupru SDP, makar ga vodio i njezinoj stranci nemili Milan Bandić.

Konačno, za nekoliko dana Ivica Račan i Milan Bandić započinju zajedničku turneju po SDP-ovim organizacijama u gradskim četvrtima. Time članstvo žele uvjeriti da unutar stranke nema sukoba i da zagrebačka organizacija ima punu potporu stranačkog vrha. Kako većina zagrebačkih četvrti ima između 50.000 i 60.000 stanovnika, u SDP-u su zaključili da moraju već početkom jeseni započeti kampanju. Poznavajući način razmišljanja Račana i Bandića, može se očekivati da će turneja zadovoljiti obojicu: Račan će dobiti plebiscitarnu potporu članstva, dok će se Bandić još jednom istaknuti kao kvalitetan organizator. Postignu li toliko očekivani konsenzus – smatraju njihovi najbliži suradnici – Zagrebom će i iduće četiri godine vladati SDP-ova koalicija, bez obzira na to hoće li joj u travnju 2005. Ivo Sanader suprotstaviti Jadranku Kosor, Marinu Matulović-Dropulić ili nekog trećeg.

U kojoj je mjeri teško uskladiti stajališta različitih stranaka, pokazuje i HSS-ova najava predlaganja zakona o zabrani prodaje nekretnina strancima. “Dopustit ćemo zakup ili davanje koncesija na zemljište i nekretnine, ali moramo zaustaviti rasprodaju Hrvatske strancima. I molim vas, nemojte govoriti da se time zatvaramo pred EU jer i neke njezine članice imaju istovjetne zakone”, tvrdio je prošlog tjedna Zlatko Tomčić razgovarajući s novinarima Nacionala. Razloge za donošenje zakona koji bi objektivno ograničio inozemne investicije šef HSS-a nalazi u financijskoj slabosti hrvatskih građana i njihovoj spremnosti prodaje imovine strancima. Primjerice, hektar poljoprivrednog zemljišta u Austriji košta oko 7500 eura, a ovdje 1500, i može se očekivati da će stranci uskoro početi kupovati jeftinu hrvatsku zemlju. “To je neprihvatljivo i zato im treba dopustiti samo koncesije ili neka uzmu hrvatsko državljanstvo i poput svih nas ovdje plaćaju poreze”, upozorava Tomčić.
Premda još nisu vidjeli HSS-ov prijedlog, u SDP-u nisu presretni novom inicijativom svojih partnera. Ivica Račan i hrvatski diplomati još se sjećaju “pljuski” koje su doživljavali diljem Europe dok su branili odluku o stvaranju gospodarske zone na Jadranu. Zabrana prodaje nekretnina inozemnim građanima neće izazvati takve reakcije, ali neki Račanovi konzultanti misle da je riječ o još jednoj inicijativi koja nema racionalno opravdanje. Ali zbog partnerstva s Tomčićem neće joj se suprotstaviti kada dođe u Sabor. Sreća u nesreći je da HDZ ima komotnu većinu i po svemu sudeći neće dopustiti izglasavanje tog zakona.