Objavljeno u Nacionalu br. 464, 2004-10-05

Autor: Robert Bajruši

POLITICAL REPORT: Teška Sanaderova jesen

Jambova pobjeda u Metkoviću nad HDZ-om izazvala je paniku u Vladi

Sanader je u nedoumici jer mora birati između Andrije Hebranga i Dragana Primorca, kao predsjedničkih kandidata HDZ-a

Ivo Sanader i vodstvo Hrvatske demokratske zajednice sa šokom su primili vijest o teškom porazu na nedjeljnim izborima u Metkoviću.Ivo Sanader i vodstvo Hrvatske demokratske zajednice sa šokom su primili vijest o teškom porazu na nedjeljnim izborima u Metkoviću.Ivo Sanader i vodstvo Hrvatske demokratske zajednice sa šokom su primili vijest o teškom porazu na nedjeljnim izborima u Metkoviću. Unatoč snažnoj propagandi, u sklopu koje je i Sanader osobno došao u Metković i predvodio završni miting svoje stranke, lista Stipe Gabrića Jambe osvojila je dvostruko više glasova i tako politički ponizila predsjednika vlade. Uza sve to, posvemašnja je zbrka oko odluke o predsjedničkom kandidatu jer Andrija Hebrang želi tu ulogu i Sanader uviđa da mu teško može reći ne, koliko god mu ministar zdravstva nije nimalo simpatičan, objasnio je u ponedjeljak ujutro za Nacional novonastalu situaciju u vladajućoj stranci poznati političar blizak vrhu HDZ-a i hrvatske Vlade.

Još potkraj prošlog tjedna lokalni su hadezeovci uvjeravali Sanadera da će na izborima osvojiti između 5 i 10 posto više od Gabrićeve liste. Stoga ne iznenađuje šok u Banskim dvorima kad su stigli rezultati o potpunom fijasku HDZ-a i samo 26 posto, dok je Stipe Gabrić-Jambo dobio 58 posto i 11 od 17 mjesta u gradskoj skupštini. Ovo više nije slučajnost jer se prije nepuna dva mjeseca ista stvar dogodila u Požegi: najprije je HDZ na sve načine pokušao kompromitirati protivničku stranu, zatim su raspisani prijevremeni izbori, u oba slučaja izravno je agitirao predsjednik Vlade, no unatoč svemu i u Slavoniji i u južnoj Dalmaciji HDZ je dramatično poražen. U Požegi je vladajuću stranku porazio SDP-ov gradonačelnik Zdravko Ronko, dok Stipu Gabrića vlast nije zaustavila ni pokušajima da ga strpa u zatvor. Sve je počelo prošle jeseni kad je Gabrić teško optužio Luku Bebića i HDZ. Vladajućoj stranci Jambo je, kako bi ostao gradonačelnik, morao plaćati reket, dok je Bebiću davao novac za kupnju stana i poslovnog prostora u Zagrebu, vikendice i zemljišta na Jadranu, a niz puta plaćao mu je zrakoplovne karte do glavnog grada. HDZ je ipak osvojio državne izbore, a Bebić se pokušao osvetiti organizirajući kazneni progon protiv Jamba. Dobro upućeni tvrde da iza svega kao organizator stoji Vladimir Šeks, predsjednik Sabora i blizak Bebićev prijatelj koji je utjecao i na nedavnu smjenu načelnika policije u Metkoviću, osobe odane Stipi Gabriću. Premda ga ne vole i misle da je upleten u kriminal, Gabrića su diskretno podržavali i u samom vrhu SDP-a, tvrdeći u internim razgovorima kako sličnim optužbama HDZ-ova vlast na isti način može pohapsiti pola lokalne izvršne vlasti u zemlji.

Jedina je dobra stvar za HDZ potvrda kolapsa ostalih stranaka jer u Metkoviću je samo SDP s 5,5 posto uspio prijeći izborni prag, dok su HNS, HSS, HSP i manje stranke u nedjelju ponovno doživjele fijasko kao i na izborima u Požegi. To djelomice umanjuje loš osjećaj koji vlada u HDZ-u BiH gdje je sestrinska stranka izgubila plebiscitarnu potporu tamošnjih Hrvata. Najbolje se to vidjelo u zapadnoj Hercegovini, gdje HDZ sada ima samo 50 posto glasova, dok je neočekivanih 30 posto dobio HSP, čiji su predstavnici čak i pobijedili u Tomislavgradu.

HDZ-ovi izvori potvrdili su za Nacional da Sanader nailazi na sve jači unutarstranački otpor. Još se nisu artikulirali važniji članovi koji bi bili spremni suprotstaviti se nedodirljivom stranačkom vođi, ali i on postaje svjestan da će uskoro morati prihvatiti niz kompromisa. Premda je Šeks nedavno najavio predsjedničke izbore za drugu polovicu prosinca, u vladajućoj stranci i dalje ne znaju koga suprotstaviti Stipi Mesiću. Potpunu konfuziju odaju povremeni kontakti s nekadašnjim veleposlanikom u Rimu Davorinom Rudolfom, a nedavno se čak špekuliralo i s imenom Miroslava Ćire Blaževića. Potonja ideja brzo je napuštena, makar nije poznato da li zbog Blaževićeve bolesti ili je netko shvatio da su predsjednički izbori ozbiljan posao. U takvim okolnostima glavni kandidat ostaje Hebrang, koji ima i jaku podršku unutar HDZ-a. Velik dio članstva teško prihvaća proeuropsku Sanaderovu politiku i skloniji je radikalu kakav je Andrija Hebrang.

Sanader to dobro razumije i još odgađa konačnu odluku. Nakon što je Jadranka Kosor vjerojatno otpala, kao mogući Habrangov protukandidat i dalje ostaje Dragan Primorac. Ministar obrazovanja i znanosti iznimno je ambiciozan, a podržava ga šef diplomacije Miomir Žužul. Sadašnja situacija u HDZ-u podsjeća na stanje u drugoj polovici 90-ih: tada je Tuđman birao između liberalnog Hrvoja Šarinića i desničara Ivića Pašalića, dok se Sanader mora odlučiti između Primorca i Hebranga. Hebrangov izbor bio bi povratak na politiku starog HDZ-a koji je godinama držao Hrvatsku u međunarodnoj izolaciji i s kojim je definitivno raskrstila tek sadašnja ekipa predvođena aktualnim predsjednikom Vlade. Već pomalo paradoksalna situacija u njihovu vodstvu navela je pojedine hadezeovce na šalu kako bi jedina lošija vijest za premijera od one da mora izabrati Andriju Hebranga bilo saznanje da je taj radikal trijumfirao nad Mesićem.

Na probleme oko predsjedničkih i lokalnih izbora nadovezuju se i sve izvjesnije ekonomske neprilike koje Vlada nije u stanju riješiti. Ekonomski stručnjaci smatraju da Sanaderova politika odugovlačenja zabrinjava i postaje kontraproduktivna. Vidi se to u HDZ-ovu rezolutnom odbacivanju mogućnosti saborske rasprave o novom Sporazuma s MMF-om jer bi u tom trenutku propali i temelji koalicijske suradnje s umirovljenicima i SDSS-om. Međunarodni monetarni fond postavio je takve uvjete da Vlada više nema gotovo nikakav manevarski prostor za ispunjavanje predizbornih obećanja, mirovine sasvim sigurno neće rasti kako je to dogovoreno s Hrvatskom strankom umirovljenika, niti će umirovljenicima pripasti dionice preostalih atraktivnih tvrtki. Umjesto toga slijedi daljnja privatizacija i prodaja od koje će dio sredstava odlaziti na zadovoljavanje socijalnih kategorija poput branitelja i HSU-ovih birača, no to je samo dio obećanja. Isto tako, već je gotovo sigurno da do kraja godine neće biti vraćena sva imovina oduzeta izbjeglim Srbima, što dovodi u pitanje podršku srpskih parlamentaraca. Iako je Sanader u odnosu na najveću manjinu povukao nekoliko iznimno pozitivnih poteza i potpuno se odmaknuo od ksenofobične HDZ-ove doktrine, ako ne ispuni i materijalne obveze, teško će još dugo moći računati na glasove Vojislava Stanimirovića, Ratka Gajice i Milorada Pupovca.

Novi sukob unutar Vlade moglo bi izazvati i sve veće nezadovoljstvo ministricom pravosuđa Vesnom Škare-Ožbolt kojoj se ? kako tvrdi Nacionalov sugovornik ? zamjera sklonost samoreklamiranju, iza čega ne stoje nikakvi rezultati sektora koji vodi. Dramatična potvrda bio je i prošlotjedni Žužulov put u Haag, što je pokazalo da Sanader smatra da ministrica nije obavila posao kako valja. Uostalom, ona je dva sata prije odluke Suda o Čermakovu i Markačevu zadržavanju u zatvoru uvjeravala suradnike da se generali promptno vraćaju u Zagreb. Istine radi, ni Vesna Škare-Ožbolt nije ostala dužna dvojcu Sanader ? Žužul: njima je stigao odgovor putem Vjesnika i njezinih pouzdanih novinara koji su napisali da je Žužul nepotrebno putovao u Haag. Nedavno je naljutila i Šukera najavom ograničavanja bankarskih kamata, a ministru financija pridružilo se i vodstvo Hrvatske narodne banke.

Podjednako je upitna i koalicija s Hrvatskom socijalno-liberalnom strankom u kojoj postoji nezadovoljstvo statusom unutar vladajuće koalicije. Utjecaj Čehokovih liberala na Vladu je mizeran i od koalicije profitira samo nekolicina pomoćnika ministara i državnih tajnika koji su poslije ulaska HSLS-a u Vladu došli na više funkcije u državnoj administraciji. Najveći dio stranačkog vodstva od toga nema nikakve koristi, a istodobno vide da stranka doslovce nestaje s političke scene. Dolazak Ivana Čehoka na mjesto predsjednika stranke nije pokrenuo HSLS i ne dođe li u idućih nekoliko mjeseci do snažnog političkog zaokreta, lokalni izbori u svibnju 2005. mogli bi označiti definitivni kraj nekoć druge stranke u Hrvatskoj. Postoje dvije solucije, napuštanje koalicije i pokušaj izgradnje novog imidža ili traženje novih koncesija unutar vladajuće koalicije, od stavljanja svojih ljudi na izborne liste do dobivanja novih sinekura za nezadovoljnike. Na što god se odlučili, bit će to novi problemi za Ivu Sanadera.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika