Objavljeno u Nacionalu br. 465, 2004-10-12

Autor: Plamenko Cvitić

IZRAEL OTVARA AMBASADU U ZAGREBU

Izraelska ambasada bit će zbog sigurnosti vjerojatno kraj američke

Hrvatsku će u ožujku 2005. posjetiti predstavnik izraelske vlade za Europu da regulira proceduralna pitanja oko gradnje veleposlanstva te tehnički koji će odabrati lokaciju što će zadovoljavati vrhunske kriterije sigurnosti

Yael Rubinstein veleposlanica za Hrvatsku, Sloveniju i Slovačku sa sjedištem u Beču.Yael Rubinstein veleposlanica za Hrvatsku, Sloveniju i Slovačku sa sjedištem u Beču.Prošli je tjedan izraelsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo natječaj za mjesto veleposlanika u Zagrebu, što je prvi konkretan korak u realizaciji obećanja koje su Izraelci dali hrvatskom ministru vanjskih poslova Miomiru Žužulu prilikom njegova posjeta Izraelu u ožujku ove godine da će otvoriti veleposlanstvo u Hrvatskoj. Zbog procedure odabira veleposlanika i lokacije na kojoj će se veleposlanstvo nalaziti, a koja mora zadovoljiti visoke izraelske standarde sigurnosti, otvorenje veleposlanstva ne očekuje se prije sredine iduće godine. Hrvatsku bi u ožujku 2005. trebao posjetiti predstavnik izraelske vlade za Europu kako bi se regulirala proceduralna pitanja, kao i tehnički tim zadužen za odabir lokacije i adaptaciju zgrade veleposlanstva.

100.000 IZRAELACA SVAKE GODINE U RH Hrvatsku, a napose Dubrovnik, svake godine posjeti više od 100.000 izraelskih turista, i to mahom Croatia AirlinesomOdluka izraelske vlade da otvori veleposlanstvo u Hrvatskoj ima višeznačnu poruku i nadilazi klasične okvire uspostave dobrih političko-ekonomskih odnosa dviju zemalja. Naime, iako Hrvatska ima i veleposlanstvo i konzularno predstavništvo u Izraelu još od 1997., Izrael je dugo odgađao uspostavu veleposlanstva u Zagrebu, a Hrvatsku je pokrivao iz Beča zajedno sa Slovenijom i Slovačkom.

S političkog aspekta, otvaranje izraelskog veleposlanstva u Zagrebu za Hrvatsku znači intenziviranje odnosa s jednom od najrazvijenijih zemalja svijeta, koja je usto i tradicionalni saveznik SAD-a. Nadalje, taj čin predstavlja svojevrsno priznanje Hrvatskoj na sposobnosti suočavanja s tamnom stranom svoje prošlosti. To je ponajprije vezano uz razdoblje NDH u kojem su Židovi trpjeli velika stradanja i zahvaljujući tim naporima Hrvatska danas ima reputaciju zemlje slobodne od antisemitizma što se u međunarodnim krugovima osobito cijeni. S obzirom na to da Izrael nema veleposlanstvo ni u jednoj zemlji bivše Jugoslavije, odluka o premještanju regionalnog centra za ovo područje iz Beča u Zagreb govori o tome da Izrael Hrvatsku doživljava kao najstabilniju zemlju u regiji preko koje će održavati odnose sa susjednim zemljama, od čega će ona nedvojbeno imati i ekonomske koristi.

Iako je Izrael priznao Hrvatsku ubrzo nakon proglašenja njezine neovisnosti, odnosi između dviju zemalja bili su hladni sve do smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Bomba bačena u Židovsku općinu u Zagrebu 1991., kao i Tuđmanov nesretni pokušaj da u knjizi “Bespuća povijesne zbiljnosti” objasni svoje viđenje Drugog svjetskog rata, što ga je odvelo u spekulaciju o broju Židova stradalih u holokaustu, rezultiralo je snažnim negodovanjem svjetske židovske populacije što se odrazilo i na politiku Izraela prema Hrvatskoj. Tuđmana se, uz ostalo, doživljavalo kao antisemita što je dodatno pogoršalo reputaciju Hrvatske u međunarodnoj zajednici. Židovi u Hrvatskoj, kao i ostale manjine u to doba, bili su marginalizirani, a fizički i verbalni napadi na njih ostajali su nekažnjeni.

Zatopljenje u odnosima Izraela i Hrvatske nastupilo je nakon posjeta predsjednika Stjepana Mesića Izraelu u listopadu 2001. Mesić se ispričao Židovima za zločine počinjene za vrijeme NDH, kad je stradalo oko 25.000 Židova, i najavio povrat nacionalizirane imovine Židovima u Hrvatskoj. U siječnju 2003. izraelski je predsjednik Moshe Katsav posjetio Hrvatsku. Iste je godine Izrael ukinuo vize za hrvatske građane, a grad Zagreb vratio Židovskoj općini lokaciju u samom središtu grada na kojoj je nekad bila sinagoga. Hrvatska se ozbiljno počela baviti pitanjem nekadašnjeg logora, danas spomen-područja Jasenovac, simbolom židovskog stradanja u Hrvatskoj, čija obnova još traje. Uslijedilo je niz bilateralnih posjeta na ministarskoj i parlamentarnoj razini, od kojih je najzapaženiji posljednji posjet trojice hrvatskih ministara Miomira Žužula, Dragana Primorca i Petra Čobankovića u ožujku. Iznimno pozitivne osvrte izraelskih medija izazvao je Žužulov javno izražen proizraelski stav i Primorčeva odluka o uvođenju obilježavanja Dana holokausta u hrvatske škole. Najčitaniji izraelski dnevni list Jerusalem Post prošlomjesečnu je odluku Hrvatske vlade o uklanjanju spomenika Juri Francetiću i Mili Budaku opisao kao “još jedan znak iskrenog nastojanja Hrvata da okončaju s fašističkim elementima”. U istom je članku istaknuto kako Hrvatska pokazuje iskreno zanimanje za Židove i Izrael, a odnos Hrvatske prema vjerskim zajednicama istaknut je kao primjer u odnosu na ostale zemlje u regiji.

Ekonomski odnosi dviju zemalja intenzivirani su prije političkih. Izraelci su na hrvatskom tržištu prisutni uglavnom putem osiguravateljske kuće Helios osiguranje i automobilskih zastupstava Ford, MulT-lock, ali prisutni su i u zdravstvu preko privatizacije odjela za dijalizu zagrebačke opće bolnice Sveti duh. Ponuđeni know-how u području navodnjavanja koje su Izraelci ponudili Hrvatskoj još čeka realizaciju, a najrazvijenije područje suradnje dviju zemalja je turizam. Godišnje Hrvatsku, najviše Dubrovnik, posjeti više od sto tisuća Izraelaca, a na svim letovima Croatia Airlinesa prema Tel Avivu već se godinama traži karta više unatoč terorizmu s kojim se Izrael suočava. S obzirom na takav razvoj situacije u kojoj su dvije zemlje u svega nekoliko godina promijenile stav jedna o drugoj, otvaranje izraelskog veleposlanstva čini se logičnim.

Još se ne zna u kojem će dijelu Zagreba veleposlanstvo biti otvoreno, ali Izraelci će nedvojbeno tražiti najsigurnije mjesto. S obzirom na to da su u svijetu, nakon veleposlanstava SAD-a, upravo izraelska veleposlanstva najčešća meta terorističkih napada, nije isključeno da se Izraelci smjeste u Buzinu, pored Amerikanaca koji imaju podjednako jako osiguranje. Ako veleposlanstvo bude u gradu, ono sigurno neće biti u najstrožem centru, kao što je, primjerice, francusko ili tursko, jer blizina frekventnih prometnica umanjuje sigurnost. Najvjerojatnije će biti smješteno u pješačkoj zoni, kao što je slučaj s izraelskim veleposlanstvima u većini europskih zemalja.

Što se prvog izraelskog veleposlanika u Hrvatskoj tiče, nije isključeno da bi to mogla biti Yael Rubinstein, sadašnja veleposlanica za Hrvatsku, Sloveniju i Slovačku, koja je već 16 godina u diplomaciji. Ona je dobra poznavateljica prilika i mentaliteta u regiji te deklarirana ljubiteljica hrvatskog mora.

Korist od razvijanja dobrih političkih i gospodarskih odnosa imat će obje zemlje. Hrvatska u Izraelu može imati snažnog lobista u međunarodnim institucijama, kao i zagovornika u odnosima sa SAD-om. Dobre odnose pratit će veći priljev izraelskih investicija koje su se pokazale efikasnima i profitabilnima u zemljama istočne Europe, napose u Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj, kao i veći priljev turista na Jadran. Izraelsko iskustvo na područjima sigurnosti, navodnjavanja i tehnologije Hrvatskoj bi moglo biti od neprocjenjive vrijednosti u pripremama za ulazak u EU. S druge strane, Izrael od Hrvatske dobiva podršku u borbi protiv terorizma, novo tržište za svoje proizvode i ulaganja te potencijalnog partnera za snabdijevanje pitkom vodom, čime Izrael oskudijeva.

KRONOLOGIJA HRVATSKO-IZRAELSKOG ZATOPLJAVANJA ODNOSA
Ekonomski odnosi intenzivniji su od političkih, a najrazvijeniji je turizam

listopad 2001: Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić posjetio je Izrael
siječanj 2002: David Magen, predsjednik odbora izraelskog parlamenta za vanjsku politiku i obranu, posjetio je hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Piculu
siječanj 2002: Avi Beker, tajnik Svjetskog židovskog kongresa, razgovarao je u Hrvatskoj sa zamjenikom ministra vanjskih poslova
ožujak 2002: R. Schutz, načelnik odjela za Europu izraelskog ministarstva vanjskih poslova, bio je u posjetu Hrvatskoj
srpanj 2003: izraelski predsjednik Moshe Katsav uzvratio je posjet
rujan 2003: hrvatski ministar poljoprivrede Božidar Pankretić i ministar financija Mato Crkvenac bili su u službenom posjetu Izraelu
ožujak 2004: ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, ministar znanosti Dragan Primorac i ministar poljoprivrede Petar Čobanković bili su u službenom posjetu Izraelu
ožujak 2004: A. Lieberman, izraelski ministar prometa, posjetio je Hrvatsku

Vezane vijesti

Iranski general: vojni udar bio bi kraj Izraela

Iranski general: vojni udar bio bi kraj Izraela

Visokorangirani iranski general u subotu je izjavio kako bi izraelska vojna akcija usmjerena protiv iranskoga nuklearnog programa doveo bi do… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika