Objavljeno u Nacionalu br. 467, 2004-10-26

Autor: Plamenko Cvitić

SKANDAL S TVRTKAMA OD DRŽAVNOG INTERESA

HDZ-u su od strateške važnosti pekarnica, autoškola i staklenik

Odluka o popisu trgovačkih društava od posebnog državnog interesa, koju je Sabor donio 1. listopada, skandalozan je dokument: riječ je o popisu 210 tvrtki u čijim nadzornim odborima mogu sjediti državni dužnosnici, a sadržava velik broj strateški beznačajnih poduzeća

'Hrvatska gradnja' d.d. u središtu Zagreba ima i atraktivno ime prevedeno na engleski.'Hrvatska gradnja' d.d. u središtu Zagreba ima i atraktivno ime prevedeno na engleski.HDZ-ova saborska većina početkom listopada izglasala je Odluku o popisu trgovačkih društava od posebnog državnog interesa, koji omogućuje instaliranje stranačkih istomišljenika i državnih dužnosnika u nadzorne odbore dvjestotinjak hrvatskih tvrtki. Na spomen tvrtke od posebnog državnog interesa u svijetu su uobičajene asocijacije poput golemog poduzeća od nekoliko stotina ili tisuća zaposlenih, generatora gospodarskog razvitka ili proizvođača vojne opreme. U Hrvatskoj su, međutim, tvrtke od posebnog državnog interesa među ostalim i autoškola, staklenik, pekarnica, veterinarska stanica i teniski teren. Navedeni je popis zapravo vezan uz Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti izglasan prije godinu dana.

USPOREDBA S FRANCUSKOM 'Francuska ima tek desetak strateških poduzeća, ali se ne može uspoređivati s našim stupnjem razvoja'“Kad smo prije gotovo dvije godine predložili donošenje zakona koji bi bio koristan za sve hrvatske građane, u jednom od članaka našeg prijedloga pisalo je da državni dužnosnici uopće ne smiju biti članovi nadzornih odbora, neovisno o tome je li tvrtka u većinskom državnom ili u privatnom vlasništvu. Takav prijedlog HSP-a prihvatila je zajednička radna skupina sastavljena od predstavnika naše strane i Ministarstva pravosuđa, i ta je odredba ušla u konačnu verziju zakona nakon konzultacija sa svim ministarstvima Račanove vlade. Međutim, kad je taj zakon došao do Sabora u rujnu 2003., iz njega je već tada ta odredba bila maknuta. Danas mi je vrlo čudno što je tada oporbeni HDZ 2003. podržavao stajališta HSP-a, a sada taj loš zakonski model koji je onda napadao provodi, ili da budem još precizniji, sad provodi još lošiju varijantu zakona od one koja je usvojena unatoč očajničkim HSP-ovim prijedlozima i amandmanima”, ističe HSP-ovac Tonči Tadić.

Devet mjeseci poslije, 7. srpnja ove godine, Sabor je izglasao dopune Zakona o sprječavanju sukoba interesa, a među ostalim dodan je članak kojim se dužnosnicima dopušta da budu članovi nadzornih odbora tvrtki od “posebnog državnog interesa”, uz formulaciju da taj popis određuje Sabor na prijedlog Vlade. U međuvremenu, Vlada je u ožujku sastavila popis od 185 tvrtki, a ta je brojka do njegova izglasavanja u listopadu narasla na 210. Zastupnici oporbenih stranaka slažu se u jednom: popis nema nikakvu drugu svrhu nego da vladajućoj stranci omogući postavljanje svojih, provjerenih kadrova u tvrtke koje uopće nisu značajne za ovu državu, a tako se izravno omogućuje upravo ono čemu je trebao služiti Zakon o sprječavanju sukoba interesa.

“Sama koncepcija 200 tvrtki od državnog interesa podsjeća na razdoblje bivše Jugoslavije, kad su postojala poduzeća od saveznog, republičkog i od općinskog interesa, a sama ta koncepcija potpuno je besmislena. Nije jasno jesu li one došle na taj popis samom činjenicom da im je država suvlasnik, ili zato što su doista strateški i gospodarski važne, jer to su dvije neovisne stvari. Država može biti stopostotni vlasnik, a da je tvrtka potpuno bezvrijedna, ili obratno: država može biti vlasnik i manje od 25 posto, a da je tvrtka strateški važna radi svoje uloge u hrvatskom gospodarstvu. Uloga države u nekim tvrtkama s popisa vrlo je nejasna. Ako je samo riječ o vlasničkoj strukturi, onda proizlazi da je državi očito važnije biti suvlasnik 50 posto komunalnog poduzeća iz Imotskog nego biti petpostotni ili desetpostotni suvlasnik tvrtke koja je doista strateški važna. Nadalje, mnoga državna poduzeća imaju tvrtke kćeri koje su jako važne i ostvaruju golemu dobit, poput primjerice Ine, no tih tvrtki nema na ovom popisu”, kazao je Tonči Tadić iz HSP-a.

Međutim, izglasani popis tvrtki od “posebnog državnog interesa” obiluje primjerima koji uistinu dovode u pitanje smislenost izrade i svrhu čitavog procesa, jer se u više od 200 tvrtki nalaze i one za koje bi se teškom mukom moglo ustvrditi da su po bilo kojem kriteriju strateški važne za državu. Bilo bi zanimljivo čuti Vladino objašnjenje po čemu je za državu važna mlinarsko-pekarska tvrtka “Bednja” iz Ludbrega ili pak pekarnica “Budućnost” iz Pakraca, “Izomont” koji se bavi krovopokrivanjem, izolacijom i limarijom, šibenska računovodstvena tvrtka “Knjigovođa”, zagrebački “Orto” d.o.o. koji je registriran za popravak motornih vozila ili “Martin breg” d.o.o., teniski teren u Dugom Selu. Jedan od mogućih kriterija Vlade pri sastavljanju popisa možda je bila i raznolikost djelatnosti kojima se tvrtke bave ? u tom slučaju, pravi su “biseri” državnog interesa tvrtke poput zagrebačkog “Ribarskog centra” d.o.o. koji je registriran za proizvodnju, istraživanje i razvoj, ali i stupičarenje, brigu o divljači i prijevoz robe cestom, zatim tvrtka “Tiha” d.o.o. iz Šila, koja se bavi građevinarstvom, proizvodnjom i turizmom, a specijalizirana je za vađenje vapnenca, gipsa i krede te prijevoz morem i priobaljem, ili pak zagrebačka tvrtka “Ikomot” d.o.o. za koju se uvidom u sudski registar može vidjeti da je registrirana za “preradu i doradu prirodnih i umjetnih crijeva i grafičke usluge”. Budući da po aktualnim podacima iz Hrvatskog fonda za privatizaciju država trenutačno ima vlasnički udio u više od 1200 tvrtki, po Vladinu popisu koji broji više od 200 tvrtki, statistički ispada da je svaka šesta ? od iznimne važnosti za državni interes. “Ovim je popisom HDZ samo izrazio jasnu namjeru da uhljebi svoje poslušnike, a njihovim instaliranjem omogućava se i politički utjecaj na čitavo hrvatsko gospodarstvo i povrat u netransparentno privatizacijsko doba s početka devedesetih”, zaključuju oporbenjaci.

‘TVRTKE S POPISA NISU STRATEŠKE’
Strateški popis infrastrukturnih tvrtki tek se priprema

Popis trgovačkih društava od posebnog državnog interesa sastavljen je u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju. Čelni čovjek Vladina ureda Ante Babić za Nacional je kazao: “Intencija sastavljanja popisa bila je da se omogući da državni dužnosnici mogu biti u nadzornim odborima kad je to interes Republike Hrvatske. To ne znači da dužnosnici moraju biti članovi nadzornih odbora navedenih poduzeća. Stav Vlade RH je da su do konačnog završetka procesa privatizacije, a u smislu sprječavanja sukoba interesa, trgovačka društva od posebnog državnog interesa sva poduzeća u portfelju Hrvatskog fonda za privatizaciju u kojima država ima više od 25 posto udjela. Glavni kriterij odabira bilo je vlasništvo, jer smatramo da država kao vlasnik mora utjecati na poslovnu politiku putem nadzornih odbora. Ovaj popis treba tumačiti isključivo uz Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, a ne kao popis tvrtki od strateškog interesa. Naime, državi može i strana tvrtka biti od strateškog značenja, kao što je nama primjerice Deutsche Telekom ? u njemu nemamo apsolutno nikakvo vlasništvo, ali ponavljam da ovo nije popis strateških poduzeća, nego popis trgovačkih društava vezan uz to da li državni dužnosnici mogu biti članovi nadzornih odbora. Ne slažem se s time da neki zakon propiše može li netko od državnih dužnosnika, dakle predstavnika vlade, biti u bilo kakvoj funkciji u poduzeću u kojem država ima nekakav vlasnički udjel. To bi bilo kao da se vlasniku zabranjuje da sudjeluje u upravljanju. Normalno je da kad se prođe neka faza razvoja prema tržišnoj privredi, vlasnik ne mora upravljati, ali može. Naravno da je problem što katkad državni dužnosnici na različite načine kombiniraju i utječu na poslovne odluke poduzeća, i da je zakon o sprječavanju sukoba interesa u osnovi ‘pucao’ na to, no ta inicijativa se razvodnila već odredbom da mogu ući u odbore, ali da ne primaju nikakvu naknadu za rad u tom tijelu. Nakon toga se počelo pisati da dužnosnici iznimno mogu biti članovi nečega, i onda je došlo do ove liste. Cijela priča je od početka postavljena krivo, u saborskoj raspravi pojavila se informacija da Francuska primjerice ima tek desetak strateški važnih poduzeća, ali to se ne može tako jednostavno uspoređivati. Kad dođemo na taj stupanj razvoja, i mi ćemo imati popis kao Francuska. Mi smo ovdje u uredu krenuli s listom od dvadesetak strateških poduzeća, a potom se o tome raspravljalo u stručnim skupinama i koordinacijama za gospodarstvo, pa je svatko nešto dodavao, i na kraju smo zaključili da treba uzeti kriterij 25-postotnog vlasništva države. Sada pripremamo jedan ‘strateški’ popis na kojem će se naći tvrtke vezane uz energetiku, infrastrukturu i telekomunikacije, jer su takve tvrtke doista strateške za Hrvatsku.”

Vezane vijesti

Tonči Tadić osnovao Odbor za praćenje provedbe ZERP-a

"Plavi forum", mreža ekoloških i zavičajnih udruga sa Jadrana, ribarske organizacije i nezavisni znanstvenici osnovali su danas u Šibeniku… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika