CENTAR KISTE u koju se 1976. prvi doselio Ericsson, a za njim su stigli Microsoft, HP, Intel, Oracle, Sun, Motorola, Nokia i Philps stvorivši gustu tehnološku mrežuKad bi se sastavljala top-ljestvica područja najgušće naseljenih nacionalnim, regionalnim, pa i globalnim sjedištima informatičkih i telekomunikacijskih kompanija, na razini Europe bez puno bi dvojbi prvo mjesto zaposjelo predgrađe Stockholma koje se danas zove Kista Science City, na sredini puta između središta grada i aerodroma. I na razini cijelog svijeta Kista bi se, na toj topljestvici, uspela na visoko drugo mjesto, odmah ispod famozne Silicijske doline i zacijelo debelo ispred, primjerice, Buzina, nama još jednog dobro poznatog predgrađa s IT tvrtkama, na putu do aerodroma.

UPRAVO SE STOGA Kista (na švedskom se to ime čita tako da se prvo slovo, “K”, izgovori kao mješavina palatala “Š” i “Č”, dakle “čšista”) naziva i europskom, odnosno švedskom Silicijskom dolinom - nakon što se ovamo još 1976. doselio Ericsson, uz Abbu, Ikeu i Volvo zacijelo najpoznatije tržišno ime ove skandinavske države, svoja su sjedišta za čitavu regiju u susjedstvo tog telekomunikacijskog giganta premjestili najprije IBM, a potom i mnoga druga poznata imena IT-ja, kakva su Microsoft, Apple, HP, Intel, Oracle, Sun Microsystems, Motorola, Nokia, Philips… Uz to, Kistu naseljavaju i najveći skandinavski telekomi - Tele2, TeliaSonera i Telenor - te mnogi drugi igrači iz telekomunikacijske arene. U čak 750 tvrtki koje posluju u ovoj četvrti narasloj u posljednjih trideset godina na razinu pravog grada zaposleno je oko 30.000 ljudi, od kojih dvije trećine rade u informatičkom i telekomunikacijskom sektoru. U Kista Science City su se, iz praktičnih razloga, mnogi od njih preselili i tu žive, zajedno s obiteljima, u novoizgrađenim rezidencijalnim zgradama, pa se očekuje da će kroz sljedećih deset godina ovdje biti situirano čak 150.000 stanovnika.

VEĆ SADA je ovdje izgrađena čitava gradska infrastruktura za potrebe ovih inženjerski izrazito nastrojenih Šveđana (kao i stranaca koji tu žive i rade), pa Kista ima ogroman shopping-centar, brojne restorane i kafiće, kina, zdravstvene ustanove, salone za masažu... Ipak, ono što dominira njenim središtem, odmah uz visok neboder u vizuri trostrane prizme u kojem su smješteni uredi tvrtke koja upravlja naseljem, jest Forum, odnosno “IT University”, tehničko sveučilište na kojem se izučavaju kadrovi upravo onakvi kakvi su u kompanijama Kiste najtraženiji. Čak 4000 studenata pohađa fakultete ovog sveučilišta koje se, kad već Kistu zovu europskom Silicijskom dolinom, može doživjeti i kao europski MIT. Uska spona između Foruma i IT kompanija su razvojni i istraživački centri, također smješteni u ovom tehno-naselju. U njihovim laboratorijima studenti se najčešće i susreću sa svojim budućim poslodavcima, radeći na projektima od kojih će mnogi prije ili poslije postati dijelom naše svakodnevice. Ovdje se razvijaju tehnologije vezane uz četvrtu generaciju mobilne tehnologije, bežične mreže, širokopojasni prijenos podataka, ali i kudikamo opipljivije, premda ne toliko epohalne inovacije. Tako je, za primjer, upravo u laboratorijima Kiste Sony Ericsson razvio svoje najuspjelije mobilne telefone koje je u milijunskim “nakladama” prodavao po čitavom svijetu. Jasno je da uz ovoliku koncentraciju bilo kakvih tvrtki, a posebice onih iz IT sektora, Kista, zapravo, nije samo tehnološko i razvojno, nego i gospodarsko središte Švedske. Cirkulacija ljudi u odijelima i kravatama u Kisti je za svakoga neočekivano velika - dominiraju ulicama i restoranima ovog predgrađa, kao i linijom podzemne željeznice koja ovamo vozi iz središta Stockholma. Trgovačkim centrom, međutim, defilira kudikamo manji broj ljudi čak i u vrijeme pauze ili poslije radnog vremena, pa se teško oteti dojmu da se ovdje radi, radi i radi, čak i tijekom objeda, koji su, očito, mahom poslovni.

OKO 18 SATI poslijepodne na prometnicama koje Kistu spajaju s autocestom (onom koja, među ostalim, povezuje grad s aerodromom) stvara se ogromna gužva, dobrim dijelom od taksija, a ne osobnih automobila. Nakon obavljena posla Kistu napuštaju uglavnom oni koji su je tog dana iz poslovnih razloga posjetili, dok većina djelatnika IT kompanija jednostavno prošeće do svojih domova. Ipak, nužnost IT-ja u poslovanju svih drugih gospodarskih grana ovo predgrađe čini tijekom radnog vremena gotovo dvostruko naseljenim - naručitelji posla, odnosno klijenti kompanija iz Kiste su, kako tvrde u tvrtki koja upravlja ovim “polisom”, najvećim dijelom kompanije koje se bave autoindustrijom, avijacijom, proizvodnjom i distribucijom energenata, ali i državne institucije poput ministarstva obrane ili znanosti, kako iz Švedske, tako i iz brojnih drugih, ponajviše skandinavskih, a onda i ostalih europskih i inih zemalja. Ma koliko Kista Science City čak i uživo djeluje sterilno i korporativno, gotovo hladno, time zapravo i ne odudara odveć od ostatka Švedske. Ona je tek modernom arhitekturom drukčija od središta Stockholma, urednog, čistog, preglednog i tijekom radnog vremena ne odveć prometnog grada. U digitalnom dobu Kistu Šveđani doživljavaju kao simbol civilizacijskog dosega, na ponos nacije, baš kao što je slučaj i s Ikeom, Volvom ili Ericssonom.