Najveći i najznačajniji projekt je izgradnja nove putničke i trajektne luke u Gaženici u kojoj je već smještena zadarska industrijska zona.Prema rezultatima mjerenja uspješnosti na nacionalnoj i županijskoj poduzetničkoj razini grad Zadar najuspješniji je u Hrvatskoj u povećavanju efikasnosti i stvaranju nove vrijednosti. Analiza rezultata poslovanja u 61 tisući hrvatskih tvrtki pokazala je da je Zadarska županija nadmoćnija čak od grada Zagreba i Istarske županije. U Zadru se zahvaljujući autocesti zbiva pravi hrvatski gospodarski boom.

Trenutačno se u Zadru gradi 600 stanova za tržište, a ponuda je još uvijek manja od potražnje. Najveći investitori u stanogradnji – splitski Kerum, Gortan Zadar, koji je krenuo u izgradnju zadarskog cityja, te zadarski Lignum – podižu goleme luksuzne poslovno-stambene komplekse. Hypo Alpe-Adria banka, koja svojim ulaganjima prati više od 50 posto zadarskog gospodarskog tržišta, pridružuje im se cijelom lepezom projekata. Cijene do jučer bezvrijednog zemljišta, sada predviđenog za izgradnji vikendica, vrtoglavo rastu i čak su tri puta više, a prosječna cijena novog stana već je 1500 eura po četvornome metru. Getrou, Billi, Plodinama, Merkuru, Kauflandu uskoro se pridružuju novi trgovački lanci Mekator, Interspar, Konzum. Na predjelu Višnjik, grad Zadar, emisijom obveznica preko Hypo banke, ulaže 18,5 milijuna eura u izgradnju nove polivalentne sportske dvorane i zatvorenog bazena, po projektima dvojce arhitekata Nikole Bašića i Marijana Hržića. Obnovljeno je cijelo hotelsko naselje Borik, uređeni gradski Bedemi i Forum, obnovljen niz spomenika kulture, gradskih palača i crkava, gradi se središnji uređaj za pročišćavanje i kanalizaciju vrijedan 40 milijuna eura, uskoro počinje izgradnja javnih garaža.

Ipak, najveći i najznačajniji projekt je izgradnja nove putničke i trajektne luke u Gaženici u kojoj je već smještena zadarska industrijska zona. Samo u infrastrukturu trajektne luke, u sklopu velikog projekta Lučke uprave Zadar, bit će uloženo 75 milijuna eura, a u cestovni spoj koji će odvojak autoceste dovesti do luke još 180 milijuna kuna. Na Poluotoku se gradi pristanište za cruisere koji su već počeli pristajati u Zadar. Jadranska će se magistrala kroz Zadar proširiti na četiri trake. U ljeto iduće godine bit će završen i šest kilometara dug tunel Kapela, pa će autocesta od Bosiljeva do Zadra teći u kontinuitetu, što znači još bolju povezanost grada s cijelom Hrvatskom. Dugogodišnji pošten i naporan rad gradskog Poglavarstva i stručne ekipe bivšeg zadarskog gradonačelnika Božidara Kalemete, pripremljeni urbanistički i razvojni planovi, novac kojim je Zadar spremno dočekao izgradnju autoceste Zagreb-Split i nova ulaganja koja ona sa sobom vuče, privrednici okupljeni oko Gospodarske komore, politička stabilnost i konsenzus političkih stranka oko razvoja i budućnosti Zadra, danas daju izvanredne rezultate.

Investicije koje su se u zadarskom kraju 2003. više nego udvostručile, najviše u prerađivačkoj industriji, hotelijerstvu i turizmu, trgovini i poslovima nekretninama, nastavljaju stabilan rast i u ovoj godini. “Zadarsko gospodarstvo ostvaruje dobit, plaće zaposlenika i izvoz rastu. Pokrivenost uvoza izvozom je čak 76 posto, a hrvatski prosjek je 46 posto. Neobično, Zadarska županija najviše izvozi u Japan. Japanci su zadarske tune prošle godine platili čak 40 milijuna USD. Stalno raste i zaposlenost, a nezaposlenost je u odnosu na prošlu godinu manja čak za 14 posto”, kaže predsjednik Županijske gospodarske komore Zadar Dario Jurin, uz državnog tajnika Zdravka Livakovića jedan od najbližih suradnika ministra Kalmete. Još 2001. upravo je Županijska komora izradila studiju o utjecaju autoceste na gospodarski razvoj, okupila i motivirala privrednike na pripremanje za dolazak autoceste. Sada komora potiče projekte slobodnih poslovnih zona, izgradnju vodovoda i razvoj poljoprivrede u Ravnim kotarima i na otocima.

U samom središtu Zadra grade se tri velika stambeno-poslovna objekta. U uvali Jazine splitski poduzetnik Željko Kerum investirao je potpuno samostalno 100 milijuna kuna u izgradnju golema kompleksa 80 luksuznih stanova, svaki opremljen blindo vratima, jacuzzijem i klima uređajem. Četvorni metar stana tvrtka Kerum prodala je po cijeni od 1700 do 1900 eura. Uz 8000 četvornih metara stambenog prostora, Kerumov kompleks ima i 4000 četvornih metara poslovnih prostora. Sa izvođačem radova Konstruktorom, Kerum se priprema za izgradnju novog, još većeg stambeno-poslovnog kompleksa, u kojem će splitska trgovačka kuća smjestiti svoje markete.

“Zadarska gradska uprava sposobna je i brza. Jednostavno se rješavaju svi problemi s dozvolama. Mnogi bi se trebali ugledati na njih. S velikim zadovoljstvom investiram u Zadar, grad koji se brine o svojoj budućnosti, rekao je Željko Kerum.

U užoj gradskoj jezgri, nedaleko od mosta, na prostoru od 100.000 četvornih metara na kojem se nekada nalazila Tekstilna industrija Zadar, zadarska tvrtka Gortan, vlasništvo Zdravka Galića, u izgradnju raskošnog stambeno-poslovnog kompleksa ulaže oko 100 milijuna eura, što je trenutačno najveća investicija u toj djelatnosti. Gortan gradi četiri stambene zgrade sa 320 stanova. Sad se u prvoj fazi gradi 67 luksuzno opremljenih stanova, površine i do 170 četvornih metara, po cijeni od 1900 eura. U prizemlju zgrade su poslovni prostori, u podzemlju parkirna mjesta i garaže.

“U sklopu kompleksa gradimo i poslovni toranj sa 650 garažnih mjesta, benzinsku crpku i poslovni paviljon”, ističe Zdravko Galić. “Riječ je o zajedničkom velikom projektu u koji se uključila Hypo banka, a svojim jamstvima i dio zadarskih tvrtki. To govori o značaju investicije i povjerenju u izgradnju zadarskog cityja, koji će biti dovršen u jesen 2008.”, dodao je Galić.

Nakon što je Hypo Alpe-Adria banka financirala izgradnju velikog trgovačkog centra sa 60 ugostiteljskih radnji i sitnog obrta na predjelu Relja, banka nastavlja investirati i u stambeno-poslovne objekte. Hypo poslovni centar gradit će se na Bulevaru, samom ulazu u Zadar, preko puta autobusnog kolodvora i hotela Kolovare. Na površini od 3900 četvornih metara Hypo banka, najjača investicijska banka na zadarskom području u konkurenciji 16 poslovnih banaka, planira izgraditi i opremiti svoje poslovne prostrije na 2000 četvornih metara, sa 110 garaža u podzemlju, a prema projektu koji je izradio poznati, nedavno preminuli zagrebački arhitekt Robert Somek. Banka namjerava poboljšati kvalitetu svojih usluga i povećati prisutnost u zaleđu Zadra i na otocima. Unutar kompleksa na Bulevaru, koji će se graditi od početka 2005., u susjednoj, povezanoj zgradi, bit će 100 stanova i 40 poslovnih prostora namijenjenih tržištu.

Zadarski poduzetnik Ivan Jurjević suvlasnik je obiteljske tvrtke Lignum, koja gradi veliki stambeni objekt sa 87 stanova, i u to investira oko 10 milijuna eura. Lignum će uskoro početi graditi još tri stambena objekta. Jurjević je i suvlasnik tvrtke Vodoinstalacija, a uskoro će u uvali Draženica, na elitnoj lokaciji uz more, na Boriku, na prostoru bivših pogona Diocoma, graditi 20 luksuznih urbanih vila s bazenima, ukupne investicijske vrijednosti 15 milijuna eura.

Hypo Alpe-Adria banka, koja je postala vlasnik Maraske, izmjestit će proizvodnju alkoholnih i bezalkoholnih pića izvan središta grada, a elitnu lokaciju Maraske komercijalizirati. Hypo banka izravno ulaže u proizvodnju, pa je tako i u remont brodova u Lamiani na Ugljanu zaposlila 100 djelatnika iz Kalija u jednu od najuspješnijih zadarskih tvrtki – Crane Power, proizvođača dizalica, vlasništvo austrijskog Palfingera, potom u tvrtku Adex, koja se bavi proizvodnjom brodova. Hypo Alpe-Adria banka prati i Elanov pogon u Obrovcu (bivši Trio), u kojem se sada proizvode brzi brodovi i koji ostvaruje izvoz od čak 16 milijuna eura godišnje. Hypo banka uložila je u cjelovitu obnovu hotelskog poduzeća Borik, sa 260 zaposlenih. U novi hotel Funymation sa četiri zvjezdice, koji je novo lice Borika, u obnovu hotela Adriana, Donat, Puntamika i Barbara Hypo banka je uložila 32 milijuna eura. Uz sve to zadarska je podružnica Hypo banke, s agilnom direktoricom Dubravkom Pavičić, marinu Dalmacija u Sukošanu pretvorila u elitnu destinaciju sa 1400 vezova.

Veliki su trgovački lanci, samo preko Hypo Alpe-Adria banke, u opremanje svojih poslovnih prostora u Zadru uložili oko 4,5 milijuna eura. Nedavno je svoj trgovački centar otvorio slovenski Merkur, a nakon Merkatora i Interspara, Konzum će svoj trgovačko-poslovni centar smjestiti upravo u Hypo poslovni centar na Bulevaru.

U novu gradsku polivalentnu sportsku dvoranu, kapaciteta 6500 gledatelja, s dvije pomoćne dvorane, pokretnim tribinama, svlačionicama, na prostoru bivše vojarne “Ante Banina” na Višnjiku, grad Zadar ulaže 65 milijuna kuna. Dvorana se gradi prema projektu arhitekta Marijana Hržića iz Zagreba. U siječnju 2003., uz dvoranu, na površini od 200.000 četvornih metara, počela je i izgradnja zatvorenog bazena, prema projektu zadarskog arhitekta Nikole Bašića i njegove tvrtke Marinaprojekt. Izrada dvaju zatvorenih bazena i skakaonice koštat će 64 milijuna kuna. Hypo Alpe-Adria banka izdavatelj je obveznica grada Zadra za izgradnju sportske dvorane i zatvorenog bazena na sedam godina, pa je preko emisije obveznica Hypo u ovaj projekt uložio 18,5 milijuna eura. Tako će zadarska košarka, ali i drugi sportovi, dobiti novi dom, a legendarna dvorana na Jazinama i dalje će biti mjesto na kojem se otkrivaju talenti.

Najveći i najvažniji zadarski projekt zasigurno je izgradnja nove putničke i trajektne luke u Gaženici. Lučka uprava Zadar taj projekt realizira u suradnji s Građevinskim fakultetom iz Zagreba. “Trajektna luka bit će smještena u zapadnom dijelu gradske industrijske zone Gaženice, u uvali Bregdetti. Projekt će se realizirati u nekoliko etapa”, ističe ravnatelj Lučke uprave Ivica Burić. “U prvoj će biti izgrađeni terminal za dužobalnu linijsku plovidbu, otočni trajektni terminal i međunarodni putnički terminal te terminal za turistička kružna putovanja i kontejnerski terminal. U sklopu nove trajektne luke u sljedećoj fazi izgradit će se autobusni, kamionski i terminal brze jadranske željeznice, terminal zračnog prometa aerodroma Zemunik, otočki distributivni centar, hotel, poslovno-trgovački centar, lučki sadržaji i aqualand. Izravni ulaz autoceste Zagreb-Split i željezničke pruge u novu luku omogućit će njezino kvalitetno prometno povezivanje s regionalnim, državnim i međunarodnim prometnicama. Država će u infrastrukturu (izradu nasipa, obale i zaobilaznih prometnica, pomorske i kopnene signalizacije, najvažnijih zgrada) u idućih deset godina uložiti 75 milijuna eura. Izgradnja ostalih sadržaja odvijat će se po modelu koncesija”, kaže Burić.

Nova trajektna luka ostvarivat će promet od 4,5 milijuna putnika godišnje. Tom izgradnjom odvojit će se trajektne linije od brzobrodskih linija koje će i dalje ostati na Poluotoku. Povijesna gradska jezgra i Poluotok oslobodit će se prometne gužve, onečišćenja, kamiona i ulaska 300.000 vozila godišnje, a Poluotok će postati stalno pristanište za cruisere i mega-jahte. U novoj trajektnoj luci i uvali Bregdetti stvorit će se struktura koja će poticati daljnji razvoj gospodarstva, naslonjena na pomorsku orijentaciju. Luka računa na velik RO-RO promet za Grčku i Tursku, Beč i Budimpeštu, koji sad odlazi preko Ancone, a s obzirom na blizinu aerodroma Zemunik, autocestu, željeznicu i blizinu pet nacionalnih parkova, Zadar bi mogao postati matična luka velikih cruisera. Projektom nove trajektne luke odvojena je industrijska zona Zadra od turističkih sadržaja i sadržaja stanovanja, čime se malo gradova u Hrvatskoj može pohvaliti. Tako se sve djelatnosti mogu razvijati bez ograničenja.

Izgradnjom trgovačko-poslovnih centara na Relji i Bulevaru, Poluotok će doista postati turistička zona u kojoj će više nego dosad doći do izražaja kulturne znamenitosti i spomeničko blago Zadra. Od velike je važnosti izgradnja javnih garaža sa 600 parkirnih mjesta. Grad ima u planu izgraditi dvije takve garaže, na Ravnicama i na prostoru bivše Tekstilne industrije Zadar.

Ugovorom između Svjetske banke i Vlade RH osigurano je 40 milijuna eura za izgradnju središnjeg biološkog uređaja za pročišćavanje otpadnih i kanalizacijskih voda, čime bi se potpuno riješio problem onečišćenja vode. Na Boriku je investicijom grada i Hrvatskih voda od 12 milijuna kuna već stavljen u pogon mehanički pročiščavač voda. Zadar je znalački iskoristio sve prilike koje mu je pružio dolazak autoceste, te osigurao stabilnu razvojnu budućnost. Na redu su Šibenik i Split.