Knjige neće potpuno nestatiMnogi trgovci su krajnje skeptični kada je u pitanju tehnološki napredak. Takav stav je naštetio ovoj branši. Umjesto da se bore za razvoj, sada trgovci knjigama moraju prihvatiti činjenicu da se njihov posao izmijenio, kao što su se i mnogi drugi poslovi izmijenili zahvaljujući elektronici.

Pada potražnja za knjigama

"Situacija na tržištu knjiga nije ružičasta, ali nije ni dramatična", tvrdi Luc Kettman, direktor renomirane izdavačke kuće Rovolt. U tradicionalne kuće se pored Fishera ubrajaju i Hanser, Surkamp, a one izdaju poznate autore - Daniela Kelmana i Martina Valzera, Paula Ostera, Johna Updikea i Johnatana Franzena.

„Ne bih ovo nazvao krizom. Kad je u pitanju naša kuća Rovolt, nismo baš tamo gdje bismo htjeli biti, malo nazadujemo, ali to me ne užasava posebno jer - i to je ono što smatram važnim - mi smo posljednjih godina zaključili da oba polugodišta u trgovini pokriju jedno drugo", kaže Kettman.

Trud branše da tijekom čitave godine održi pažnju čitatelja više nema efekta - usprkos sajmu knjiga u Leipzigu i leipziškoj književnoj nagradi. Obrt izdavača Rovolt je u prvom polugodištu 2011. bio dva do tri posto ispod očekivanog, tvrdi direktor Kettman, koji radije ne iznosi točne podatke. Proteklih godina je posebno opala potražnja za tvrdim uvezima aktualne stručne literature. „To sigurno ima veze s tim što se ljudi o političkim pitanjima i temama pretežno informiraju preko medija, interneta, televizije, novina, i zato tu imamo velike probleme."

Izuzetak: zabavne stručne knjige popularnih tema. Taj žanr bilježi veliki uspjeh, naglašava Kettman, aludirajući na humoristična razmatranja doktora medicinskog kabarea Eckarta von Hirschhausena. Njegova knjiga „Jetra se razvija zajedno sa vašim zadacima" za dvije i pol godine prodana je u 2,5 milijuna primjeraka. Ovakvi naslovi pretežno izlaze kao džepna izdanja. Tu su i prodajne cijene znatno niže.

Knjižari ignorirali internet

Činjenica je ipak da je internet naštetio trgovini knjigama. Znanstveni tekstovi u tiskanoj formi danas su manje važni nego ranije, kaže Michael Menard iz udruženja njemačkih knjižara u Sjevernoj Njemačkoj: „Što se znanje brže razvija, a kod prirodnih znanosti je to najbrže, to se više to znanje prenosi u ne tiskanoj formi. Kod monografija i detaljnih komentara, razvoj je sporiji."

To važi i za beletristiku. U Njemačkoj e-knjiga, elektronska knjiga, još uvijek ne igra veliku ulogu. Ali trgovac knjigama iz Hamburga Ursula Tuler naglašava kako izdavači moraju biti spremni za promjene. Branša je već napravila ogromnu grešku: „Kada je počela trgovina na internetu, svi su govorili: ne i ne - mušterije će uvijek dolaziti kod nas u knjižaru."

Pokazalo se da je to bila greška. Taj razvoj knjižare su prespavale i zahvaljujući internetu izgubile područje poslovanja. Ipak, u međuvremenu mnoge knjižare počele su nuditi kućnu dostavu - željene knjige šalju besplatno, upakirane u ukrasni papir, za što Amazon dodatno naplaćuje. Ali mušterije to ne znaju jer su knjižare propustile marketinški agresivnu utrku. Moguće je da će se ista priča ponoviti sa e-knjigom, upozorava Ursula Tuler: „Klasična knjižara ima veze sa papirom, sa tiskarom, i moramo uzeti u obzir da ova era neće sasvim doći kraju - ne vjerujem u to, ali vjerujem da će pored tiskanih, postojati i drugi proizvodi."

Papirnata knjiga neće nestati

Ipak brojke jasno govore - na početku 2011. prodaja knjiga u Njemačkoj opala je za 1,3 posto. Zbog smartphonea, tablet-računala, kao i društvenih mreža Facebooka i Twittera, promijenile su se navike u provođenju slobodnog vremena. Rezultat je to da sve manje ljudi čita, kaže Michael Menard: „Nijemci u prosjeku pročitaju 12 knjiga godišnje. Taj prosjek je 2005. bio 12,6 - to nije velika razlika. Ali kad se to preračuna u novac, onda se vidi da je obrt u branši opao za 400 milijuna eura."

Kad se to usporedi sa rezultatima ankete o čitalačkim navikama iz 2007, vidi se da više od pola njemačke populacije čita manje ili nikada nije ni čitala. Druga polovina čita podjednako kao i ranije ili čak više.

To znači da se dio populacije u Njemačkoj svjesno odlučuje za papirnate knjige, i to ne samo stariji ljudi, već i oni mlađi koji pripadaju internet generaciji. To raduje trgovce knjigama jer oni koji vole čitati nadoknađuju gubitke. Papirnata knjiga dakle neće nestati sa tržišta. Ipak, knjižari se moraju naviknuti na to da će knjige dugoročno gledano izgubiti na značaju. Ako budu htjeli preživjeti, morati će osvojiti novo tržište. Pojedine knjižare su to već učinile i pored knjiga prodaju i papir, razna sredstva za pisanje i poklone. Ali, knjižare se prije svega moraju otvoriti za elektronske knjige.

Autori: Hajde Zoltau / Tijana Milunović