12.07.2011. / 14:22
Jedinstveni hebrejski barok u rovinjskoj franjevačkoj crkvi
Lijepo glazbeno putovanje u kulturološki različitu tradiciju pokazalo je kako granice ne postoje kada je ljepota zvuka u slavu života jedina misao vodilja
Simposio ArmonicoBogat program talijanskog ansambla Simposio Armonico razveselio je odabranu rovinjsku publiku okupljenu u subotu, 9. srpnja, u franjevačkoj crkvi. Caterina Trogu Roerich, sopranistica, Stefania Gerra, barokna violina, Alessandra Milesi, barokno violončelo i Giorgio Ferraris na theorbi izveli su raritetan program Musica Ebraica Barocca, hebrejsku sakralnu glazbu sedamnosaestog i osamnaestog stoljeća.
Prvi dio koncerta bio je posvećen djelima skladanih za praznike Simhat Tora i Šabat Berešit (godišnji ciklus čitanja Tore). Dvije ¨Ha-mesiah ilemim¨, prva nizozemsko-portugalskog skladatelja Avraham de Cáceresa ( - 1740), te druga, Cristiano Giuseppe Lidartia (1730-cca1793), dale su naslutiti interesantano viđenje hebrejske glazbe. Iako je bila pjevana na hebrejskom jeziku, glazbena se semantika nije bitno razlikovala od onovremenog europskog mainstream izričaja. Uslijedile su ¨Sinfonie e Gagliarde¨ iz prve knjige Salomone Rossia (cca1570-1630), značajnog ranobaroknog talijanskog skladatelja i violinista. Sugrađanin znamenitog Monteverdija, bio je jedan od pionira monodijskog stila, poznat po instrumentalnom opusu, koji se usudio obraditi, izvesti i objaviti sakralnu glazbu pjevanu u sinagogama, priređenu u polifonoj teksturi za mješoviti zbor. Lidartijeve zrelobarokne monodije ¨Kol ha-neshamah¨ i ¨Befi yesarim¨ povezao je mali intermezzo, preludiranje na dugovratoj lutnji, theorbi, koje je najavilo drugi dio koncerta. Djelo ¨Nora elohim¨ napisano je za Šavuot (blagdan primanja Tore).
Iz Canticum Hebraicum, francuskog skladatelja Louis Saladina (?-1670), simpatični su članovi ansambla izveli plesne odlomke ¨Bourrée, Rigaudon, Gavotta¨ i ¨Ariju¨. Jedno od najznačajnijih djela hebrejske ostavštine otkrio je renomirani muzikolog Israel Adler, autoritet zaslužan za objavljivanje, transkribiranje i oživljavanje gotovo cjelokupnog repertoara židovske rane glazbe. Razigrana kantata anonimnog autora ¨Adon ´Olam, Sinfonie e Aria di Zion¨ obično se izvodila na Sukot (blagdan sjenica), a Cácereseova ¨Hishki-Hizki¨ je pisana za godišnjicu otvorenja portugalske sinagoge u Amsterdamu 1675. godine. Ova potonja, ujedno je bila i posljednja skladba uigranog kvarteta Simposio Armonico. Lijepo glazbeno putovanje u kulturološki različitu tradiciju pokazalo je kako granice ne postoje kada je ljepota zvuka u slavu života jedina misao vodilja.
Vezane vijesti
2cellos oduševili na domaćem terenu
Karizmatični virtuozi napokon su nakon mnogobrojnih svjetskih samostalnih turneja i turneja sa Sir Eltonom Johnom, došli napokon i na jednu od… Više
- Slayer, Mastodon i Gojira spremaju se protresti Zagreb
- Rokaj Fest Reloaded
- 2Cellos pripremaju bogati koncert u Areni Zagreb
Komentari
Ovaj članak nema komentara.
Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.
Najnovije
-
05.07.2012. / 10:38
Hrvatski gospodarstvenici u pohodu na rusko tržište
-
29.06.2012. / 16:26
Šokantna i provokativna modna predstava
-
29.06.2012. / 16:20
'Nakon pravomoćne presude moći ćemo razgovarati o Čačiću'
-
29.06.2012. / 16:09
Uživajte u sekundu dužem vikendu