Grgić je u emisiji "Otvoreno" pokazao da je doista zalutao u Vijeće i da je vjerojatno najodgovorniji za gubitak njegova ugleda.Ako HDZ-ova većina u saborskom Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost ima imalo političke odgovornosti, zajedno s ostalim članovima tog tijela trebala bi hitno analizirati rad Zorana Grgića i još nekih članova Vijeća za civilni nadzor sigurnosnih službi te ih potom opozvati i zamijeniti novim članovima. To bi trebala biti tek jedna u nizu akcija radi stvaranja preduvjeta za obuzdavanje HDZ-ovih političkih zloporaba sigurnosnih službi, koje je razotkrila novinarka Helena Puljiz prijavivši prije nekoliko tjedana nadležnim državnim tijelima da joj je POA teško prekršila ljudska prava. Potom bi Ivan Jarnjak i HDZ-ovi članovi tog saborskog tijela također trebali dati ostavke zbog skandaloznog ponašanja u toj aferi.

Osim što je ta afera dovela do smjene šefa POA-e Joška Podbevšeka, zbog nje je neopozivu ostavku dao i Vlatko Cvrtila, čelnik Vijeća za civilni nadzor sigurnosnih službi. Cvrtila je odstupio nakon što je Nacional objavio dokumente koji izravno upućuju na to da je POA operativno obrađivala predsjednika Republike Stipu Mesića, a većina članova Vijeća odbila nastaviti ispitivati okolnosti u kojima je POA teško ugrozila ljudska prava Helene Puljiz, koja je u svom obraćanju Vijeću također rekla da su je agenti POA-e dugo ispitivali o Mesiću i pokušali doznati bilo kakve pojedinosti iz njegova privatnog ili javnog života koje bi ga mogle kompromitirati.

Cvrtila je za HTV u nedjelju izjavio da je ostavku dao i zato što dio članova već dugo opstruira rad Vijeća. Nije ih imenovao. Nekoliko dana prije, 8. prosinca, 6 od 7 članova Vijeća gostovalo je u emisiji “Otvoreno” na HTV-u a njihovi istupi potvrdili su da je Vijeće podijeljeno. Cvrtilin istup u toj emisiji izravno navodi na zaključak da je, govoreći o članovima koji opstruiraju rad Vijeća, mislio na Zorana Grgića, a vjerojatno i na Miroslava Šeparovića.

Grgić je u emisiji “Otvoreno” pokazao da je doista zalutao u Vijeće i da je vjerojatno najodgovorniji za gubitak njegova ugleda. Priznao je da je Heleni Puljiz posredno sugerirao da bi trebala biti sretna što je agenti POA-e nisu tukli. Na prvom ispitivanju pitao ju je jesu li je agenti tukli. Kad mu je odgovorila da nisu, rekao je da bi tu okolnost svakako trebala spomenuti kao pozitivan pomak u radu službi.

Grgić je u emisiji izjavio da su ga zbog političkih stavova ispitivali i tukli agenti jugoslavenskog SDS-a (Služba državne sigurnosti), da je pišao krv te da su ga golog ostavili na cesti na temperaturi od minus 15 stupnjeva. Rekao je i da mu je otac prošao križni put na Bleiburgu. Voditelj Tihomir Ladišić i publika često nisu razumjeli što Grgić govori. On je dobacivao Ladišiću da je dobro platio statiste kad je publika aplaudirala iskazima njegovih kolega iz Vijeća koji se s njim nisu slagali.

Grgić je u emisiji odbio jasno odgovoriti smatra li da je POA Heleni Puljiz ugrozila ljudska prava, a posredno je čak sugerirao da nitko, pa ni predsjednik Republike ne bi trebao biti izuzet od provjere POA-e u vezi s organiziranim kriminalom.

Nakon tih izjava Cvrtila mu je rekao da sjedi u pogrešnom Vijeću, da oni ne štite sigurnosne službe nego ih nadziru ako postoje sumnje da krše zakone i ljudska prava. Nenada Vukman nakon tih Grgićevih izjava rekla je da je i javnosti sada jasno s kakvim se problemima Vijeće u radu susreće. Tin Gazivoda rekao je da je Grgić na sjednicama Vijeća više puta tvrdio da Vijeće uopće ne bi trebalo postojati.

Dan poslije emisije Nacional je nazvao Borislav Stipić iz Slavonskog Broda, koji je zajedno s njim neko vrijeme proveo u 108. brigadi Zbora narodne garde. On je za Nacional izjavio da Grgić nije govorio istinu kad je rekao da je bio politički zatvorenik i da mu otac nije stradao na Bleiburgu. Rekao je da je Grgić u ratu radio u vojnoj tajnoj službi, da je bio specijalist za špijunske letjelice i da kao bivši špijun ne bi smio biti u tijelu za civilni nadzor sigurnosnih službi, te da je bio u izbornom stožeru Miroslava Tuđmana kad se ovaj kandidirao za predsjednika Republike.

Nakon te emisije neki poznati članovi Hrvatskog društva političkih zatvorenika javili su nekim članovima Vijeća da Grgić nije njihov član te da je možda član nekog drugog minornog društva političkih zatvorenika ultradesne političke orijentacije. Takav njegov politički profil, ali i natruhe paranoje, odaju i njegovi članci u Hrvatskom slovu.

Nitko u Vijeću nikada nije čuo za Grgića prije nego što je postao njegovim članom, a on je od početka opstruirao njegov rad. Nenada Vukman u emisiji “Otvoreno” izravno je sugerirala Grgićev pritisak na članove Vijeća kad su tumačili zakonsku odredbu koja definira okolnosti u kojima se oni mogu obraćati javnosti. Grgić je bio među onima koji smatraju da za svaki javni istup članovi Vijeća moraju tražiti dopuštenje saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, dok je dio članova tvrdio da takvo dopuštenje moraju tražiti samo kad hoće javno govoriti o pitanjima koja bi mogla ugroziti nacionalnu sigurnost. To je u slučaju Puljiz omogućilo HDZ-u da tjednima štiti agente POA-e i ravnatelja Podbevšeka.

Krugovi bliski Vijeću Nacionalu su otkrili da je Grgić u tijeku slučaja Puljiz tražio od članova Vijeća da svi odu na poligraf kako bi se vidjelo tko je od njih Nacionalu dostavljao informacije o radu i podjelama unutar Vijeća. To je razljutilo čak i neke njegove povremene saveznike u Vijeću.

Kad se Helena Puljiz prvi put obratila Vijeću, Grgić je tražio njezin životopis. Kad je pročitao da je bila na stručnim usavršavanjima u Engleskoj i Americi, pitao ju je kako su je tretirale strane službe, a u jednom ju je trenutku čak posredno sumnjičio da je američka agentica. Prvo saslušavanje Helene Puljiz trajalo je dva sata. Vijeće nije htjelo snimati njezin iskaz pa ga je prilikom drugog susreta morala ponavljati. Kako Cvrtila zbog službenog puta nije prisustvovao tom saslušavanju, glavnu riječ preuzeli su Grgić i Miroslav Šeparović.

To je saslušavanje trajalo četiri i pol sata. Prvo Grgić, a potom i Šeparović tražili su od Helene Puljiz da ode na poligraf, očito jer joj nisu vjerovali. Navodno nisu ni spominjali mogućnost da poligrafski ispitaju agente POA-e. Grgić se u Saboru nije odvajao od Helene Puljiz. Navodno ju je čak pratio i u toalet. Grgić je nakon toga s Krunoslavom Antolišem vodio glavnu riječ i prilikom drugog posjeta Vijeća POA-i.

Nakon toga Vijeće je zaključilo da POA nije tajno pratila i snimala Helenu Puljiz i nije prekršila zakon kad ju je privela na razgovor, te da Helena Puljiz nije privedena zato što je ugrozila nacionalnu sigurnost. U Vijeću se nisu mogli dogovoriti postoji li opravdana sumnja da je istina ono što je rekla Helena Puljiz, ali su rekli da postoji sumnja da su joj ugrožena ljudska prava.

Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost pod većinskom kontrolom HDZ-a zaključio je nedugo potom da POA nije prekršila zakon i da nema razloga za smjenu Podbevšeka ni bilo koga u POA-i. Saborski odbor uopće nije raspolagao nikakvom verzijom iskaza Helene Puljiz prije nego što je njegov čelnik Ivan Jarnjak to javno rekao.

Potom je dodatnu istragu počeo provoditi Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost. Prije nego što je Ured završio svoj nadzor POA-e u vezi sa slučajem Puljiz, a nakon javnih Jarnjakovitvrdnji h da je sve bilo zakonito, zbog sumnji Vijeća da su joj prekršena ljudska prava Helenu Puljiz samoinicijativno su nazvali članovi saborskog Pododbora za ljudska prava iz Odbora za ljudska prava i nacionalne manjine.

Predsjednica tog tijela Dorotea Pešić Bukovac pozvala je Helenu Puljiz da da iskaz. Ona je pristala i u Dvorani Ivane Mažuranić u Saboru 24. studenoga dala dvosatni iskaz, u cijelosti i snimljen i prepisan na tridesetak stranica. Njen iskaz slušali su Furio Radin, Milorad Pupovac, Zdenka Čuhnil i Vesna Škulić kao članovi, te Lidija Horvatić i Dušanka Marinković Drača kao vanjski članovi tog tijela. Sjednici nisu prisustvovali član tog tijela Vice Vukov te vanjski članovi Sanja Barić i Romano Meštrović. Zajedno s Helenom Puljiz sjednici je prisustvovao i Dragutin Lučić, šef HND-a. Ponajprije zahvaljujući Dorotei Pešić Bukovac, Miloradu Pupovcu i Zdenki Čuhnil, saborski pododbor zaključio je da postoje opravdane sumnje da su Heleni Puljiz povrijeđena ljudska prava, da su agenti POA-e. neprofesionalno postupali te da za to trebaju snositi odgovornost. Pododbor je tražio i da se skine oznaka državne tajne s tog slučaja.

Helena Puljiz tom se saborskom tijelu također požalila na rad Vijeća za civilni nadzor sigurnosnih službi, ali i detaljno opisala kako su je agenti POA-e zlostavljali. Rekla je da je Mario Bušić, agent POA-e koji se predstavio kao djelatnik Odjela za organizirani kriminal pri MUP-u, već pri prvom pozivu na razgovor u kafić “Relax” telefonom počeo na nju vršiti pritisak. Spomenuo je da poznaje njezina mlađeg brata koji također radi u MUP-u, da je jako važno da se nađu na kavi te da se to mora dogoditi u roku od 15 minuta. Poručio joj je da je bolje da se odazove njegovu pozivu, kako njenoj majci u Imotski ne bi morao slati policiju na vrata. Ona je odmah nazvala brata, koji joj je rekao da ga ne poznaje, ali se raspitao kod svojih prijatelja, koji su mu rekli da takva osoba postoji.

Helena Puljiz ispričala je u Saboru i da su je agenti odveli u sobu bez prozora, da ništa nisu bilježili o čemu razgovaraju pet sati, te da je uvjerena da su još neki ljudi slušali taj razgovor, jer je u sobi na jednom zidu bila zatamnjena staklena ploča. Uvjerena je da su razgovor snimali. Rekla je i da se tijekom ispitivanja osjećala zatočenom, da se osim Marija Bušića i Marija Pučeka razgovoru odmah pridružio i Mladen Frlan, za kojeg nije znala da je šef Centra POA-e Zagreb. Helena Puljiz ispričala je da ju je Frlan vrijeđao, detaljno je opisala kako je tko sjedio u toj prostoriji, te kako ju je Frlan jednom stolicom spriječio da napusti prostoriju. Rekla je da je dvaput išla na toalet te da su je čak i onamo pratila dvojica agenata i čekali je ispred vrata toaleta.

Helena Puljiz rekla je da su je odmah na početku razgovora agenti počeli ucjenjivati. Prvo su je uvjeravali da su joj za sve probleme krivi Željko Bagić, bivši djelatnik Ureda predsjednika, te sam Stipe Mesić. Zatim su joj rekli da znaju kako su je Bagić i Mesić ucijenili videosnimkom seksualnog sadržaja. Ona je to odmah demantirala. Ispričala je u Saboru kako su se agenti potom ponašali kao da oni imaju tu navodnu snimku, te je pitali kako će se njena majka osjećati kad je oni javno puste preko nekih medija. Agenti su joj rekli da znaju da je iz ugledne imotske obitelji, da je kći novinara te da joj je majka ugledna profesorica u osnovnoj školi.

Zatim su joj počeli nuditi da će joj riješiti sve profesionalne i egzistencijalne probleme bude li s njima surađivala. Cijelo vrijeme obraćali su joj se s “ti”. Helena Puljiz ispričala je da su agenti POA-e znali tko joj je sve u zadnjih pola godine nudio posao, pa čak i koja je od tri medijske kuće iznenada odustala od njenog zapošljavanja samo dva dana prije nego što je trebala zasnovati stalni radni odnos. Zato je uvjerena da ju je POA tajno pratila, a sumnja i da POA ima suradnike među novinarima te medijske kuće.

Kad je odbila Frlanovu ponudu da surađuje, on ju je počeo vrijeđati, govoriti joj da je prolupala i psihički bolesna osoba. Rekao joj je i da postoje druge metode kojima je mogu natjerati na suradnju. Helena Puljiz u Saboru je rekla i da su je agenti POA-e po njenom dubokom uvjerenju ispitivali samo kako bi doznali podatke koji bi kompromitirali Mesića i neke njene kolege novinare. Rekla je da su ime Hrvoja Petrača agenti POA-e spomenuli samo jednom, kad su je ispitivali je li on bio među financijerima Mesićeve prošle predizborne kampanje. Spomenula je i da su se agenti POA-e raspitivali o svim Mesićevim savjetnicima te o izvorima njenih informacija.

Helena Puljiz požalila se tom saborskom tijelu na ponašanje dijela članova Vijeća za civilni nadzor sigurnosnih službi. Rekla je da su članovi Vijeća gotovo posve ignorirali njene navode da ju je POA ispitivala o Mesiću te da je dio muških članova Vijeća posebno zanimao dio ispitivanja koji se odnosio na seksualno ucjenjivanje. Nenada Vukman čak joj nije povjerovala da ju je POA ispitivala o Mesiću. Helena Puljiz otkrila je tom saborskom tijelu i da je pred Vijećem pristala na poligrafsko testiranje ako ga provedu neovisni inozemni eksperti, ali je zapitala Vijeće zašto ne želi testirati i agente POA-e.

Dragutin Lučić na toj je sjednici podsjetio da novinari u Hrvatskoj imaju poseban pravni status, da su agenti POA-e Helenu Puljiz ispitivali o izvorima njenih informacija bez sudskog naloga te da novinari svoje izvore mogu odavati samo ako to sud naredi. Svi ti njeni navodi snimljeni su i pretvoreni u Zapisnik sa sjednice.

Potom je zbog tog slučaja 1. prosinca sjednicu sazvao i saborski Odbor za ljudska prava i nacionalne manjine. Na sjednicu su pozvani i ministar MUP-a i čelnik Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi Marijan Mlinarić, Ladislav Pivčević, čelnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, te Ivan Jarnjak, čelnik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, Vlatko Cvrtila te Joško Podbevšek. Podbevšek se nije odazvao pozivu. Iako se ne zna točno tko ih je pozvao, na sjednici su se pojavili gotovo svi članovi Jarnjakova odbora. Na traženje Mlinarića i Jarnjaka sjednica je zatvorena za javnost.

Svi sudionici tog sastanka mogli su pročitati iskaz Helene Puljiz na pododboru kako bi je mogli dodatno ispitati ako ih nešto zanima, te kako ona ne bi opet sve morala ponavljati. Na toj sjednici došlo je do žestokog obračuna predstavnika oporbe i članova HDZ-a.

Ladislav Pivčević je na sjednici prezentirao i zaključke nadzora Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost. Među desetak njegovih zaključaka našla se i informacija da su agenti POA-e prema Heleni Puljiz postupali po načelu hitnosti, koje se može primijeniti samo prema osobama koje sudjeluju u pripremanju terorističkih akata, pripadnici su terorističkih organizacija ili državni neprijatelji. Samo u tom slučaju agenti POA-e mogli su se lažno predstavljati, kao što su učinili kad su Helenu Puljiz pozvali na kavu.

Zato su se na sjednici žestoko posvađali Cvrtila i Jarnjak, koji je štitio agente POA-e. HDZ-ovi članovi saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost u jednom su trenutku čak preuzeli vođenje te sjednice, što su na kraju prekinuli Milorad Pupovac i Zdenka Čuhnil. Nakon teškog prepucavanja i ogorčenih prigovora članova HDZ-a na kraju je saborski Odbor za ljudska prava i nacionalne manjine zaključio da je POA ispitujući Helenu Puljiz ne samo ugrozila njena ljudska prava, negop prekršila i Ustav i zakone.

Nakon te sjednice Stipe Mesić razriješio je Joška Podbevšeka, a premijer Sanader punih je tjedan dana ignorirao zaključke tog saborskog tijela, što je zabrinulo međunarodnu zajednicu. Sve to izravno upućuje na to da je premijer Sanader žarko želio štititi nezakonito djelovanje POA-e.

Nedavni dogovor Mesića i Sanadera o imenovanju Tomislava Karamarka za Podbevšekova nasljednika u dijelu medija pogrešno je shvaćen kao epilog afere Puljiz ? POA. Sanader bi javnosti morao odgovoriti zašto je pristao smijeniti Podbevšeka ako je prije nekoliko tjedana tvrdio da mu to ne pada na pamet, te smatra li se i on odgovornim zato što je Podbevšek kao njegov kadar objektivno odgovoran za teška kršenja ljudskih prava Helene Puljiz i za operativnu obradu Stipe Mesića. Ako agenti POA-e koji su ispitivali Helenu Puljiz o Mesiću nisu djelovali po njegovu nalogu, trebao bi odgovoriti zašto nisu izbačeni iz POA-e, nego samo raspoređeni na druga mjesta. Nastavi li premijer izbjegavati odgovore na ta pitanja, teško će mu se vratiti politički kredibilitet koji je izgubio u ovoj aferi.