Objavljeno u Nacionalu br. 475, 2004-12-21

Autor: Berislav Jelinić

SANADEROV IZBORNI BUMERANG

Napadom na DružbAdriju Jadranka Kosor ismijava Vladu

Neargumentiranom najavom da će u slučaju pobjede na izborima tražiti istupanje Hrvatske iz projekta transregionalnog naftovoda DružbAdria, Jadranka Kosor stavila je u nezgodan položaj Vladu kojoj je potpredsjednica te dovela u pitanje višestruke gospodarske koristi

Stručnjaci dobro upoznati s projektom DružbAdria Nacionalu su potvrdili da u Janafu nedavne istupe Jadranke Kosor doživljavaju kao nastavak netočnih i neargumentiranih istupa koje protivnici projekta već duže vrijeme sustavno plasiraju u medije.Stručnjaci dobro upoznati s projektom DružbAdria Nacionalu su potvrdili da u Janafu nedavne istupe Jadranke Kosor doživljavaju kao nastavak netočnih i neargumentiranih istupa koje protivnici projekta već duže vrijeme sustavno plasiraju u medije.Prošlotjedna najava Jadranke Kosor, predsjedničke kandidatkinje HDZ-a da će, ako postane predsjednica, tražiti istupanje Hrvatske iz projekta DružbAdria, podjednako je hrabar i nepromišljen potez koji bi HDZ-u dugoročno mogao prouzročiti ozbiljne gospodarstvene probleme i omalovažiti nedavne napore Sanaderove Vlade.

Kako bi prikupila jeftine političke bodove Jadranka Kosor dovela je u pitanje budućnost Janafa i ugrozila rusko-hrvatsku energetsku suradnju Samo je prošle godine Jadranskim morem prevezeno 100 milijuna tona opasnog tereta, a RH u tome sudjeluje s manje od 10 posto DružbAdria će povećati promet u Omišlju na 80 do 90 tankera godišnje, što je manje od prometa iz 1990.Iako takva najava Jadranke Kosor upućuje na to da ona kao predsjednica možda i ne bi tek slijepo slijedila svog stranačkog šefa Sanadera, kao što je to nedavno javno govorila, dokumenti u posjedu Nacionala i argumenti stručnjaka pokazuju da ona kod brojnih protivnika tog projekta najvjerojatnije samo želi prikupiti jeftine političke bodove u predsjedničkoj kampanji.

Stručnjaci dobro upoznati s projektom DružbAdria Nacionalu su potvrdili da u Janafu nedavne istupe Jadranke Kosor doživljavaju kao nastavak netočnih i neargumentiranih istupa koje protivnici projekta već duže vrijeme sustavno plasiraju u medije. Utoliko smatraju i da je Jadranka Kosor tim svojim istupom bespotrebno stvorila iskrivljenu sliku o tom projektu, zbunila javnost, a možda i svoju stranku.

U prilog posljednjoj tvrdnji ponudili su i brojne argumente. Još je bivša Vlada HDZ-a 18. ožujka 1999. na svojoj sjednici dala potporu za sudjelovanje u tom projektu. Tu je inicijativu nastavila sljedeća Vlada, koja je 24. svibnja 2001. donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje “Sporazuma o podršci projektu integracije naftovoda Družba i Adria” i ovlastila ministra gospodarstva da ga potpiše. Ovlašteni predstavnici Vlada sudionica projekta, dakle Ruske Federacije, Bjelorusije, Ukrajine, Slovačke, Mađarske i Hrvatske, taj su sporazum potpisali u Zagrebu, 16. prosinca 2002. Na koncu, Vlada Ive Sanadera i HDZ-a, u ožujku 2004. uključila je pripremu tog projekta u nacionalni Program provedbe strategije energetskog razvitka.

Jadranka Kosor, kao i brojni protivnici projekta prije nje, upozorila je na relativno malu zaradu i velike rizike, prvenstveno problem balastnih voda, koje projekt donosi. Stručnjaci upoznati s projektom tvrde da će Hrvatska od njega imati višestruke gospodarske koristi i izvore zarade. Ona neće uključivati samo 0,64 dolara po toni prevezene nafte na 100 kilometara, već će Hrvatska, odnosno Janaf, zarađivati i na pretovaru nafte, a dodatni prihod ostvarivat će se i od naknada za korištenje luka, što je izravni prihod Lučke uprave.

Upravo zbog ozbiljnog pristupa Vlada uključenih zemalja ovom projektu, omogućeno je da ga Hrvatska maksimalno financijski iskoristi. Primjerice, u listopadu 2000. Uprava Janafa otkrila je prijedlog ugovora s ruskim Yukosom po kojem se ta tvrtka obavezala platiti 20 milijuna dolara, što bi im omogućilo da oni ubuduće odlučuju hoće li plasirati 5 milijuna tona nafte godišnje ili ne, što je u posljednjoj verziji ugovora izbačeno i određeno da ruska država jamči u prvom periodu najmanje 5 milijuna tona godišnje. Nadalje, tijekom pregovora cijena pretovara definirana je tako da se mogu pratiti troškovi visokih standarda u zaštiti okoliša.

U Janafu su svjesni da treba pronaći ravnotežu između razvitka i mogućnosti za obnovu sustava te su u projekt uključili i potrebu modernizacije Janafa. Stručnjaci napominju da se visoki modernizacijski standardi teško mogu ostvariti bez visokih ulaganja, koja će bez zarade izostati. Zato DružbAdriju ne doživljavaju samo kao projekt koji će osigurati zaradu, već i osuvremenjivanje sustava koje je jedini jamac budućeg očuvanja okoliša.

Posve su utemeljene sve brige kritičara projekta, uključujući i Jadranku Kosor, oko problema otpusta balastnih voda tankera u Jadranu. Međutim, stručnjaci upoznati s projektom navode da se i bez DružbAdrije Sjevernim Jadranom tankerima za Italiju prevozi 47 milijuna tona godišnje, od čega 37 ide prema Trstu, a 11 za Veneciju. DružbAdria bi utoliko u prvoj fazi povećala promet Jadranom tek za 10 posto, odnosno za 5 milijuna tona nafte godišnje. Drugim riječima, broj tankera će se na godišnjoj razini povećati za 20-30, odnosno za 2-3 tankera mjesečno. Današnji promet tankera u luci Omišalj iznosi oko 60 godišnje, a ako krene projekt DružbAdria on će se povećati na 80-90, što bi još uvijek bilo ispod 107 tankera koji su s preko 10 milijuna tona nafte uplovili u Omišalj 1990.

Podaci nadležnog ministarstva otkrivaju da je tijekom prošle godine Jadranskim morem samo u smjeru Trsta plovilo 395 tankera noseći više od 36 milijuna tona nafte. Ukupna količina opasnog tereta koja je prevezena Jadranskim morem, uključujući i naftu, iznosila je oko 100 milijuna tona. Hrvatska u tom transportu sudjeluje s manje od 10 posto. Netom spomenute podatke stručnjaci navode kao krunski dokaz neutemeljenosti navoda o dramatičnom povećanju tankerskog prometa Jadranom u slučaju realizacije projekta DružbAdria.

Stručnjaci podsjećaju da problem balastnih voda u Jadranu postoji već cijelo stoljeće, te da ne samo već postojeći tankeri, nego i svi drugi brodovi u Jadranu ispuštaju balastne vode. Jadran bi tako bio vjerojatno jednako onečišćen i u slučaju nesreće nekog od tankera koji naftu vozi u talijanske luke. Jadranka Kosor je u svom istupu kritizirala i kvalitetu ruske nafte koja bi prolazila naftovodom. Statistike tu njenu tvrdnju čine posve deplasiranom jer već danas ruska nafta čini 70 posto ukupnog prometa naftovodom.

Nacional posjeduje i opsežnu dokumentaciju koju u raspravama i kritiziranju projekta koriste njegovi protivnici. Sve su to ozbiljni materijali koje nitko ne treba zanemariti, već ih treba ozbiljno analizirati. Međutim, stručnjaci upućeni u projekt tvrde da je upravo Janaf zbog projekta DružbAdria izravno potaknuo donošenje pravne regulative o balastnim vodama, te strožim zahtjevima o sigurnosti plovidbe, a time i većoj zaštiti Jadranskog mora. Često se događalo da platformu za napade na projekt neki njegovi protivnici pronalaze upravo u radnim materijalima Janafa, tražeći od tvrtke da čini upravo ono što oni najavljuju da će činiti.

Zanimljivo je da dio kritičara u svojim istupima ne zagovara odustajanje od projekta, već njegovu realizaciju tek kad se naprave sve potrebne studije i analize isplativosti i nadasve sigurnosti projekta. Primjerice, u siječnju 2003. u raspravu o projektu uključio se i Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranja Primorsko-goranske županije. Zavod je izradio i kvalitetnu studiju o ekološkim opasnostima projekata Janafa te među ostalim zaključio da resorna ministarstva nisu izvršila dovoljne pripremne radnje za rješavanje ekoloških problema i zatražio od nadležnih državnih tijela da ih informira o tome što su u vezi s tim poduzeli.

Od Vlade su posebno zatražili da osigura izradu maritimnog elaborata, studije utjecaja na okoliš, plan intervencija u zaštiti okoliša te operativni plan za slučaj iznenadnog zagađenja voda, kao i da poduzme neke druge korake. Lokalne vlasti zamjerile su Vladi što one od projekta malo profitiraju, dok većina nemalih prihoda odlazi prije svega u državni proračun ili Janafu. Lokalne vlasti ipak nisu tražile odustajanje od projekta iako su ga ozbiljno kritizirale.

Sedam ekoloških udruga usprotivilo se projektu 5. prosinca Viškom deklaracijom, tražeći njegovo zaustavljanje. Renato Matić u ime Franjevačkog svjetovnog reda pobunio se nedavno Marini Matulović Dropulić, ministrici zaštite okoliša zato što Vlada nije osigurala kvalitetan uvid javnosti u Studiju utjecaja na okoliš za projekt, koji sadrži 1500 stranica i na kojem su radila 143 znanstvenika s raznih područja. Dodatne proteste izazvao je i Darko Mayer s Rudarskog fakulteta, voditelj Studije utjecaja na okoliš projekta DružbAdria, rekavši da Studija ne bi trebala biti posve dostupna javnosti zbog prijetnje međunarodnog terorizma i nekih drugih sigurnosnih aspekata.

Unatoč tomu, već postojanje takve studije pokazuje da nadležna državna tijela oprezno pristupaju projektu te da se u njega najvjerojatnije neće upustiti bez izrade svih potrebnih analiza i zaštitnih mehanizama za okoliš. Tek pošto se sagledaju svi aspekti tih studija, donijet će se zaključna odluka.

Neki gospodarski stručnjaci smatraju da bi odustajanjem od tog projekta budućnost Janafa bila dovedena u pitanje. Čak tvrde da je Jadranka Kosor svojim istupom otvorila sumnje da bi netko unutar državnih vlasti htio Janaf prodati privatnim vlasnicima. O tomu se nekoć razmišljalo, ali se s vremenom odustalo zbog velikih financijskih koristi koje bi tvrtka počela ostvarivati mogućim uključenjem u DružbAdriju. U dijelu poslovnih krugova tvrde da je za vlasnički udio u Janafu zainteresiran mađarski MOL, inače suvlasnik Ine.

Hrvatsku je 10. prosinca posjetio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i sreo se sa premijerom Sanaderom i ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom. Žužul i Lavrov u razgovoru su istakli potrebu dovršenja stručne studije o utjecaju projekta na očuvanje okoliša, na temelju koje bi se tada provela javna rasprava te donijela konačna odluka o sudjelovanje Hrvatske u projektu.

U tom kontekstu prošlotjedni istup Jadranke Kosor naknadno je učinio Žužula gotovo smiješnim u očima njegova ruskog gosta. Zato ne čudi da je visokopozicionirani izvor u ruskom veleposlanstvu Jutarnjem listu 18. prosinca, komentirajući izjavu Jadranke Kosor, rekao da će Rusija u slučaju povlačenja Hrvatske iz projekta morati pronaći druge putove za tranzit nafte, što bi moglo utjecati na odnose dviju zemalja u energetskoj sferi. Sve to također upućuje na to da je Jadranka Kosor svojim istupom oko DružbAdrije nesmotreno zadala glavobolju Vladi svojih stranačkih kolega radi stjecanja simpatija dijela javnosti u predsjedničkoj kampanji.

REPUBLIKA HRVATSKA
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje

PREDMET: Ekološke opasnosti projekata poduzeća JANAF

U studiji ‘Ekološke opasnosti projekata Janafa’ između ostalog stoji da se u pozadini ovog strateškog projekta kriju mnoge opasnosti. Prvenstveno se pritom misli na negativne i neželjene ekološke efekte koji bi mogli rezultirati nesagledivim posljedicama za jadransku floru i faunu. Takva su strahovanja naročito pojačana nakon nedavne katastrofe tankera ?Prestige? ispred obale španjolske Galicije. Nažalost, ne postoji garancija da se sličan incident ne može dogoditi u Jadranskom moru gdje će frekvencija tankera biti neusporedivo veća nego što je sada. Jadransko more, malo je i zatvoreno i nije važno u kojem smjeru bi struje i vjetar nosile razlivenu naftu, posljedice bi bile tragične.
Stoga, mora se zaključiti da je u Projektu Družba Adria najznačajnije osigurati najviše standarde u zaštiti Jadranskog mora i priobalja prije puštanja u promet novih količina nafte kroz JANAF-ov sustav. Ako problemi zaštite okoliša budu riješeni, potencijalne ekološke opasnosti biti će svedene na minimalnu razinu, a gospodarski doprinos JANAF-a i njegovih projekata bit će značajan.
Prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (Montego Bay, 10. prosinca 1982., ?Narodne novine?, Međunarodni ugovori , br. 11/95) Jadran se svrstava u mora koja karakterizira: – složenost plovidbe u uskom prostoru poluzatvorenog mora – prilazi lukama vode kroz dugačka otočna područja i opasne prolaze – složenost vremenskih prilika zbog brže, nagle promjene i iznenadnog dostizanja ekstremnih veličina – velike opasnosti od svih vrsta onečišćenja, zbog malih vodenih masa i njihove slabe i prespore izmjene – potrebe da se posebna pažnja posveti korištenju i očuvanju živih bogatstava, čistoće i prirodnih ljepota

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika