Objavljeno u Nacionalu br. 476, 2004-12-28

Autor: Željko Rogošić

ŠIBENSKI GOSPODARSKI UZLET

Autocesta izvukla Šibenik iz krize

Ohrabreni investicijskim ciklusom države i njenih tvrtki u infrastrukturu koja se naslanja na autocestu, privatni poduzetnici spremni su u Šibeniku na velika ulaganja koja će promijeniti izgled grada te dovesti do gospodarskog oporavka cijele Šibensko-kninske županije

Šibenik i Šibensko-kninska županija spremno su dočekali ulagače.Šibenik i Šibensko-kninska županija spremno su dočekali ulagače.Autocesta Zagreb – Split donosi niz novih projekata i investicija. Šibenik i Šibensko-kninska županija spremno su dočekali ulagače. Vojarnu Kuline i bivše Remontno brodogradilište MORH je ustupio Šibeniku i time omogućio razvoj nautičkog turizma i gradnju jahti, brodova za HRM i Obalnu stražu. Napokon je krenuo i projekt industrijske zone Podi, dovršen je gradski bazen, gradit će se sportska dvorana. Svi u Šibeniku priznaju da najviše zasluga za nagli investicijski bum imaju saborski zastupnik Perica Bukić, direktor podružnice Croatia osiguranja Ante Kulušić, gradonačelnica Neda Klarić i šibenski župan Duje Stančić. Sve gradske i županijske projekte prati Jadranska banka.

Hrvatske ceste su u pristupne ceste i šibenske priključke na autocestu Zagreb – Split odlučile uložiti 300 milijuna kuna. Na izlazu autoceste za Šibenik i Drniš grade se dva tunela. Za Šibenik je jako važan projekt Tehnološke ceste, vrijedan 50 milijuna kuna. Od izlaz sa autoceste kod Ražina Tehnološka cesta vodit će ravno do autobusnog kolodvora. Umjesto kroz srce grada, cijeli autobusni promet odvijat će se Tehnološkom cestom, koja će imati kolektor za otpadne vode za cijeli istočni dio Šibenika. Na Tehnološkoj cesti gradit će se dva stambeno-poslovna objekta, novi željeznički kolodvor, terminal za putnički i teretni pomorski promet u trajektnoj luci. “U proširenje trajektne luke država ove godine ulaže 7 milijuna kuna. Luka Šibenik dobiva status luke od osobitog interesa za Hrvatsku”, napominje Ante Kulušić, koji je i predsjednik županijskog HDZ-a. U Šibeniku se otvara Centar za održavanje autoceste, a Hrvatske autoceste vraćaju svoju ispostavu koja će zaposliti 50 novih radnika. “U tijeku su izmjene i dopune GUP-a, na što se vezuju prostorni plan županije i grada Šibenika. Za to je grad izdvojio 6,5 milijuna kuna. Na prostoru bivše vojarne Kuline želimo dobiti centar nautičkog turizma. Prostor Kose je buduća proizvodna zona za male i srednje poduzetnike, na koji će se nadovezati naša kapitalna investicija – industrijska zona Podi na 1,4 milijun četvornih metara”, ističe gradonačelnica Neda Klarić. “Grad je od Vlade dobio 500.000 kuna za projektnu dokumentaciju. U industrijsku zonu Podi 2005. Grad će uložiti 2,5 milijuna kuna za infrastrukturu, Ministarstvo gospodarstva i HEP uložit će 10 milijuna kuna u izgradnju snažne trafostanice, iz CARD programa suradnje s EU bit će uloženo 1,2 milijun a kuna pa ćemo za Pode raspisati međunarodni natječaj.”

U Podima VIKOM poduzetnika Vlade Čovića želi otvoriti tvornicu prikolica sa 300 radnih mjesta. “Ali isto žele i građevinari, strojna obrada metala, čak postoje i planovi za tvornicu otpada. Županija je uz financijsku potporu EU osigurala milijun eura za zbrinjavanje otpada na odlagalištu Bikarac. U sklopu Vladina programa na području Šibensko-kninske županije osigurano je oko 13 milijuna kuna poticaja otvaranju zona u Podima, Kalunu, kod Drniša, u Promini, Kninu, Vodicama”, ističe župan Stančić.

Odlukom Vlade u listopadu 30- godišnju koncesiju na Remontno brodogradilište Šibenik u Mandalini dobio je šibenski poduzetnik Goran Prgin, vlasnik Nautičkog centa Pirmošten. Prginov NCP ima 64 charter motorna broda i jedrilice, najvrjedniju charter flotu na Jadranu. Remontno brodogradilište koje je dvije godine bilo u stečaju sad će raditi remont i servis brodova HRM-a, Brodospasa, Jadrolinije, ali će i graditi jahte i brodove do 70 metara duljine i do 1500 tona nosivosti. Uz financijsku podršku Jadranske i kredite Hypo banke Prgin je u Remontno brodogradilište investirao 3,5 milijuna eura, preuzeo 228 zaposlenika, zaposlio 30 novih i raspisuje natječaj za zapošljavanje još 80 vrsnih brodograditelja. Prgin je podmirio i 4,5 milijuna kuna za otpremnine bivšim radnicima, a za 17 milijuna kuna kupio sve pokretnine u remontu. “U prvoj godini investirat ćemo 65 milijuna kuna, u natkrivanje sinkrolifta, kako bi se radilo i zimi, potom u dogradnju operativne obale i pristaništa za buduću marinu i brodove koji će u remont. Kupit ćemo travel-lift za brodova od 50 tona, pročišćivače za otpadne vode, strojeve za ekološko pjeskarenje. Remont na 110.000 četvornih metara, koji je nekoć zapošljavao 1100 radnika, opet ima budućnost. Uskoro za 350.000 eura nabavljamo strojeve za varenje, savijanje i rezanje aluminija, jer želimo novom tehnologijom izrađivati aluminijske brodove. Naš proizvodni plasman orijentirat će se na megajahte, brodove za civilnu i vojnu namjenu, te izradu specijalnih vatrogasnih brodova ”, kaže Prgin.

Prgin se kani odazvati na gradski natječaj za izgradnju nautičkog centra na prostoru bivše vojarne Kuline kraj Remontnog brodogradilišta na Mandalini. “Spremni smo gradu predložiti idejno rješenje marine za megajahte sa 140 vezova i hotelom s pet zvjezdica, s 200 soba i kongresnim i wellnes centrom. U pozadini marine sagradili bismo naselje s 50 vila s bazenima i teniskim igralištima. Cijela investicija u novu marinu iznosila bi oko 50 milijuna eura.” Prginov projekt naslanja se na projekt megamarine Mandalina arhitekta Filipa Medića, po ideji Krste Radečića, vlasnika pomorske agencije, koji je ove jeseni predstavljen na summitu američkih Hrvata. Šibenčani znaju da je godišnji najam za vez jahte od 65 metara u Palma de Mallorci 120.000 eura. Oni će vez u marini nuditi jeftinije, a uz to i kvalitetan remont u brodogradilištu.

Hotelska kuća “Vodičanka” najbolja je županijska tvrka, dobitnik ovogodišnje “Zlatne kune” Hrvatske gospodarske komore. “Prije tri godine tvrtka je bila u blokadi, s godišnjim gubitkom od 10 milijuna kuna. Danas su svi dugovi vraćeni a hoteli. Zaposlili smo 20 visokoobrazovanih mladih ljudi, a 2003. godinu završili s dobiti od 14 milijuna kuna”, kaže predsjednica Uprave Natalia Radovčić.

“Masterplan razvoja turizma”, ističe gradonačelnica Neda Klarić, “osim nas ima samo još Istarska županija. Na području županije treba nam još najmanje 2000 ležajeva.” Velike planove za razvoj turizma ima i Murter. Zato se po projektu arhitekte Nikole Bašića na području Butina predviđa izgradnja luke s terminalom za Nacionalni park Kornati. “Murterani su vlasnici 90 posto zemljišta na Kornatima, pa projekt uređenja luke i obale, s gatovima za 400 vezova i 800 plovila nema samo lokalni značaj. U izgradnju polaznog punkta za nautičare i sve brodove za Kornate uložit će se 20 milijuna kuna”, ističe načelnik općine Murter Ivo Marušić.

Dva najutjecajnija šibenska poduzetnika, Vlado Čović, predsjednik Nadzornog odbora “Zagreb montaže”, i Josip Stojanović, vlasnik trgovačkog lanca “Jolly JBS” i istoimenog šibenskog trofejnog ženskog košarkaškog kluba, namjeravaju u razvoj i zapošljavanje uložiti velik novac. Gradskoj upravi ponudili su partnerstvo u važnim projektima. Uložili bi u uređenje samog središta Šibenika, izgradnju javnih garaža sa 1200 parkirnih mjesta, uređenje tržnice na 10.000 četvornih metara, izgradnju velike sportske dvorane. Čović je vlasnik devet tvrtki u sklopu “Zagreb montaže”, sa 1300 zaposlenih, od kojih četiri posluju u Šibeniku. Na područje Šibenika Čović plasira godišnje oko 15 milijuna eura. U VIKOM-u, u industrijskoj zoni Ražine, 170 zaposlenika proizvodi prikolice za šlepere koje se izvoze u Italiju. Čović u Garešnici posjeduje tvornicu visokotlačnih ventila a u Njemačkoj zapošljava još 400 radnika. ”Što prije s proizvodnjom prikolica želimo prijeći u industrijsku zonu Podi. Na 100.000 četvornih metara u proizvodnju ćemo uložiti 15 milijuna eura. Danas radimo u hali na 8000 četvornih metara i proizvodimo tri prikolice dnevno. Traže osam dnevno,pa ćemo zato sagraditi halu na 20.000 četvornih metara”, ističe Čović, čija je tvrtka “Zagreb montaža” radila na izgradnji sportske dvorane u Hannoveru i novog stadiona Schalkea 04 i u 2004. ostvarila prihod od 95 milijuna eura. Čović je na ulazu u Šibenik sagradio trgovački centar “Dalmare”, investiravši 17 milijuna eura, kupio šibensku “Krku”, proizvođača kruha, podigao novi trgovački centar na 20.000 četvornih metara, zaposlio 260 radnika i dao ga u najam “Konzumu”i “Merkuru”. U Podsolarskom će izgraditi marinu.

“Jolly JBS” bavi se veleprodajom i maloprodajom već 15 godina. Zapošljava 360 zaposlenika od Murtera do Knina. “U novi trgovački centar Ražine investirao sam 10 milijuna eura”, ističe Josip Stojanović. “Jolly JBS” kani graditi dva manja trgovačka centra, po 6,500 četvornih metara na šibenskim Meterizama i u Drnišu. Stojanović je i velik zaljubljenik u košarku: “Još prije tri godine odlučio sam sagraditi sportsku dvoranu i dati je gradu i šibenskoj mladeži. U našoj školi košarke puno je djece. Želim izgraditi sportsku dvoranu za 2500 gledatelja, s teleskopskim tribinama na razvlačenje, s tri unutrašnja polivalentna igrališta i dvoranom rukometnih dimenzija. Postojeća gradska dvorana na Baldekinu tako bi se oslobodila samo za treninge.” Tu ideju Stojanović i Čović su razradili u ponudi gradu. Stojanović nudi i multipleks s četiri kina i dvoranom za boćare, te još jedno polivalentno otvoreno igralište. Grad Šibenik je, kaže gradonačelnica Neda Klarić, za izradu dokumentacije i idejnog projekta novog sportskog centra na 20.000 četvornih metara već izdvojio novac.

Na Crnici se dovršava moderni bazen za plivanje i vaterpolo. Izgradnja je stajala 25 milijuna kuna. “Novi gradski bazen s teretanom, saunom i restoranom, spasit će plivače i vaterpoliste koji su zimi na trenig putovali u Split”, ističe Perica Bukić. Upravo na Crnici, gdje je nekoć bila Tvornica elektroda i ferolegura, nastat će novi Šibenik. “Na 28 hektara nastat će moderna stambeno-poslovna zona”, ističe Kulušić. Za komunalnu infrastrukturu grad će 2005. izdvojiti 65 milijuna kuna. Šibenik je posebno ponosan na pilot projekt prvog dnevnog boravka za starije osobe u Hrvatskoj, otvorenog pri Domu umirovljenika. U taj projekt Vlada je uložila 1,7 milijuna kuna i osobita je pomoć za oko 200 starijih osoba na otocima Žirje, Kaprije, Zlarin i Krapanj, koje će brodom svakodnevno besplatno dobivati namirnice, plin, ogrjev.

Jadranska banka prati gotovo sve investicijske i poticajne programe. Jje edina hrvatska banka koja nije u vlasništvu stranog kapitala. Vlasnici su joj Croatia osiguranja, “Jolly JBS”, vinarije “Vinoplod”, Vodovod i Grad Šibenik. Jadranska banka je u suradnji s HBOR-om plasirala 400 milijuna kuna u obnovu hotelskih kapaciteta “Vodičanke”, “Solarisa” i “Rivijere”, za obrtna sredstva osigurala TLM-u 100 milijuna kuna. U banci su posebno ponosni na 35 milijuna kuna ulaganja u “Vinoplod” i proizvodnju 500 vagona vina, među kojima su nova šibenska vina “Barik merlot” i “Barik cabernet”, te uskoro i “Maraštinu”, kako bi se ta sorta spasila od odumiranja. “Jedino je Šibensko-kninska županija u sklopu programa uzgoja vinove loze i maslina besplatno podijelila 220.000 sadnica loze, autohtonih sorti plavine, debota i babića. Podijelili smo i 17.500 sadnica masline i 1000 stabala voćaka”, kaže župan Duje Stančić. Žarko Duvančić iz Drniša na 5 hektara zemlje Hrvatskih šuma zasadio je 10.000 sadnica. TVIK-DIV u Kninu postao je najveći proizvođač vijaka u Europi. U Kninu je otvoren moderni pogon “Knaufa” i uskoro će proraditi punionica vode sa 250 radnika. “Autocesta ne donosi preporod samo Šibeniku, nego i Kninu, Drnišu i svim okolnim mjestima”, ističe Kulušić.

Vezane vijesti

Gradi se tunel ispod teritorija BiH?

Gradi se tunel ispod teritorija BiH?

Danas se u Zagrebu sastaju ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Hrvatske, Siniša Hajdaš Dončić i njegov bosanskohercegovački kolega Damir… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika