ZRAKOPLOVI U Europskoj uniji letjet će putanjama koje će biti najkraće i najoptimalnije, a promet će se nadzirati putem GPS satelitskog sustava, a ne kao dosad uz pomoć radijske navigacije sa zemljeZa najviše pet do deset godina zrakoplovima iz Zagreba za npr. London putovat će se 20 minuta kraće, do Bruxellesa 15, a 10 minuta kraće do Munchena. Više neće biti kašnjenja u polascima ili dolascima, zagađenost atmosfere ugljičnim dioksidom koji ispuštaju zrakoplovi smanjit će se za trećinu, a letenje će biti još sigurnije. Zrakoplovi će letjeti putanjama koje će biti najkraće i najoptimalnije putem GPS satelitskog sustava, a ne kao do sada uz pomoć radijske navigacije sa zemlje. Najvažnije od svega, cijena putovanja bit će, unatoč svim nabrojanim pogodnostima, još manja jer će kompanije znatno manje morati trošiti na gorivo. Sve nabrojano bit će moguće zbog velike tehnološke revolucije i preobražaja cjelokupne zrakoplovne industrije u Europi pod geslom “Single European Sky”, odnosno Jedinstveno europsko nebo, čiji je tehnološki temelj projekt SESAR.

Cilj programa Jedinstvenog europskog neba, koji je donijela Europska komisija, jest restrukturiranje europskog zračnog prostora u svrhu bolje protočnosti zračnog prometa, stvaranja dodatnih kapaciteta, povećanja ukupne učinkovitosti upravljanja zračnim prometom i jačanja sigurnosti zračnog prometa. Članovi posebne skupine za potporu Europskoj komisiji pri definiranju razvojne strategije projekta SESAR izradili su koncem prošlog mjeseca projekciju troškova i benefita koje će EU imati pri implementaciji SESAR-a. Zaključeno je da će ukupne investicije za razvoj i implementaciju projekta SESAR iznositi 30 milijardi eura do 2020. Više od dvije trećine svih investicija u iznosu od 22 milijarde eura odnosi se na opremanje zrakoplova novom opremom, i to 11,5 milijardi eura za opremanje zrakoplova u komercijalnom zračnom prometu, potom 3,4 milijarde eura za opremanje business avijacije, 940 milijuna eura za potrebe generalne avijacije i 6,4 milijarde za potrebe Ratnog zrakoplovstva. Ostatak od osam milijardi eura čine investicije za izgradnju infrastrukture na zemlji. Implementacija SESAR-a generirat će značajnu ekonomsku, ekološku i stratešku vrijednost za Europu u cjelini. Na razini 27 članica EU-a, procjenjuje se da će SESAR u idućih 17 godina (2013. - 2030.) omogućiti kumulativni pozitivni udar na GDP od oko 419 milijardi eura, otvorit će novih 328 tisuća radnih mjesta, a značajan je utjecaj na smanjenje zagađenja u količini od 50 milijuna tona CO2, što je ekvivalent godišnjoj emisiji grada u kojem živi pet milijuna ljudi. S jedne strane dvostruko skuplji, a s druge upola neučinkovitiji zračni promet u Europi u odnosu na SAD, kao i nagovještaj da bi se broj letova nad Europom do 2020. mogao udvostručiti, natjerali su europske birokrate da naprave veliki iskorak u ostvarivanju sigurnijeg, jeftinijeg i znatno učinkovitijeg prometa.

Zrakoplovni prijevoznici, aerodromi i kontrole zračnog prometa u Europi dosad su djelovali SATELITSKI SUSTAV upravljanja zračnim prometom utjecat će na bolju sigurnost letovaprilično izolirano i zatvoreno, svatko u svom dvorištu. Stoga je Europska komisija pozvala na promjenu upravljanja izrazito rascjepkanim zračnim prostorom kako bi kompanije gubile manje vremena, novca i goriva, a u svjetlu izrazitog porasta zračnog prometa. Komisija je nedavno usvojila drugi paket mjera Jedinstvenog neba, čiji je cilj uspostava jedinstvenog europskog zračnog prostora do 2012. Ciljevi prijedloga su daljnje poboljšanje sigurnosti, smanjivanje troškova i kašnjenja, manja emisija ugljičnog dioksida, nova radna mjesta te profit industrije na globalnom tržištu jer paket obuhvaća i poboljšanja u istraživanjima i tehnologijama. Zagušenost zračnog prostora nad Europom, osobito nad jugoistokom Europe kojem pripada i Hrvatska, sve je veća. Takva gustoća zračnog prometa izravno utječe na sigurnost. Zbog toga su sve češće restrikcije koje izdaju kontrole zračnog prometa zrakoplovnim prijevoznicima, tako da oni i prije nego što polete kasne, putnici postaju nervozni, osobito oni koji trebaju nastaviti putovanje i stići na vrijeme na drugi let, prijevoznici zbog kašnjenja gube SLOT, odnosno mjesto koje su već zakupili na nekom aerodromu gdje slijeću ili polijeću u za to predviđenom vremenu, pa je sasvim razumljivo da su nove radikalne mjere bile nužne za spas europske zrakoplovne industrije u cjelini.

Da bi se to u budućnosti spriječilo, pet članica Europske unije - Austrija, Češka, Mađarska, Slovačka i Slovenija - potpisale su s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom početkom svibnja 2011. sporazum o uspostavi Funkcionalnog bloka zračnog prostora srednje Europe (FAB CE). Sporazum označava uspostavu četvrtog funkcionalnog bloka u Europi i dio je zajedničkog doprinosa država potpisnica projektu stvaranja Jedinstvenog europskog neba i upravljanja zračnim prometom bez obzira na granice. Siim Kallas, potpredsjednik Europske komisije zadužen za promet, naglasio je prigodom potpisivanja Sporazuma da se u idućoj godini očekuje da i ostale države članice Europske unije potpišu slične sporazume. Zračni prostor nad Beneluksom i sjeverozapadom Njemačke ogledni je primjer budućeg boljeg i funkcionalnijeg zračnog prostora nad Europom. Nakon što su u ožujku 2011. pokrenute 142 nove izravne rute u zračnom prostoru koji kontrolira Maastricht Upper Area Control Centre (MUAC), program Free Route Airspace Maastricht (FRAM) ušao je u novu fazu. Izravne rute su sada dostupne zračnim operaterima kroz duži period, koji se proteže od 0:00 do 8:00 po srednjoeuropskom vremenu.

Kada je sve bilo pokrenuto u ožujku 2011., te nove izravne rute bile su na raspolaganju cijele noći od 0:00 do 6:00 po srednjoeuropskom vremenu, i to za 110 letova. Procjenjuje se da će dodavanjem dvaju dodatnih satova - koji pokrivaju vrh prometa na početku dana - 250 zrakoplova moći koristiti kraće rute. Od kraja ove godine bit će moguće koristiti nove rute i vikendima.