Objavljeno u Nacionalu br. 818, 2011-07-19

Autor: Daniel Patrik Brčić

Test na stres: Slovenske banke u problemima

GUVERNER slovenske
središnje banke Marko Kranjec (lijevo) i slovenski ministar financija Franc Križanič na konferenciji za
novinare nakon što
je EU banka objavila
rezultate 'testova na
stres'GUVERNER slovenske središnje banke Marko Kranjec (lijevo) i slovenski ministar financija Franc Križanič na konferenciji za novinare nakon što je EU banka objavila rezultate 'testova na stres'Prošao je još jedan ‘test na stres’ među 90 europskih banaka, a palo je njih ‘svega’ osam, dok jedna nije dala da se objave rezultati – njemačka Helaba. Kritičari su odmah napali Europsku bankarsku agenciju (EBA) da su stres-tesovi opet bili (pre) lagani, pa čak lakši i od prošlogodišnjih kada je tražena adekvatnost kapitala od šest posto, za razliku od ovogodišnjeg kada je granica izdržljivosti spuštena na pet posto. Primjerice, u hrvatskoj banke moraju zbog Hrvatske narodne banke ‘držati’ core tier 1, odnosno adekvatnost kapitala na razinama od minimalno 10 posto.

Testiranjem adekvatnosti kapitala, odnosno odnosa između kapitala i ponderirane aktive, u 90 europskih banaka, EBA je željela procijeniti sposobnost neke banke da apsorbira gubitke, jer što je veći kapital banke, veći je kapacitet za apsorbciju gubitaka nastalih lošim plasmanima. Naime, adekvatnost kapitala štiti vjerovnike banke, prije svega štediše, od loših platiša. Iako je među ‘ponavljačima’ tek osam banaka, jedna austrijska, pet španjolskih i dvije grčke, financijski analitičari su očekivali da će pasti od 10 do 15 financijskih europskih institucija.


Međutim, u testiranje nije uključen scenarij bankrota Grčke, Portugala, Irske i(li) Italije te Španjolske. Što se tiče banaka koje posluju u Hrvatskoj, najlošije je prošla austrijska Volksbank koja nije uspjela proći ‘test na stres’, ali malo svjetla na kraju tunela toj banci stiglo je iz Rusije gdje je jedna od najvećih banaka – Sber - odlučila kupiti Volksbank International. Iako se još uvijek ne zna točna cijena akvizicije, mediji govore o iznosu od 590 milijuna eura. Što se tiče ostalih banaka iz regije, najlošije je prošla Nova ljubljanska banka (NLB) koja je jedva prošla testiranje jer ima adekvatnost kapitala od tek 5,2 posto. Stoga i ne čudi da su se slovenski mediji ovog vikenda raspisali o budućnosti svoje najveće financijske institucije. Tako je guverner Banke Slovenije Marko Kranjec u subotu navečer najavio da će početi snažniji nadzor nad poslovanjem NLB-a, a za moguće buduće probleme okrivio je vlasnike NLB-a, odnosno slovensku državu i belgijsku bankarsku grupaciju KBC koje se više od godinu dana ne mogu dogovoriti o dokapitalizaciji u visini 250 milijuna eura.

Najpesimističniji oko budućnosti NLB-a bio je predsjednik Uprave te banke Božo Jašovič koji je rekao da će loša ocijena na testu imati negativan utjecaj na potencijalne investitore. Više razloga za veselje imao je čelnik Nove kreditne banke Maribor (NKBM) Matjaž Kovačič, koji je za ljubljansko Delo kazao da je ta druga po veličini financijska kuća u Sloveniji test prošla s dobrim ocjenama - prema najgorem scenariju za 2012. godinu ta bi banka imala adekvatnost kapitala od osam posto, čime se svrstava u gornju polovicu testiranih. Što se pak tiče talijanskih banaka koje u svojem vlasništvu drže dvije najveće banke u Hrvatskoj – UniCredit i Intesa Sanpaulo – one su prošle test na stres, ali nemaju se čime previše pohvaliti. Tako je vlasnik Zagrebačke banke – UniCredit – prošao testiranje, odnosno ima adekvatnost kapitala od 6,7 posto, a vlasnica Privredne banke Zagreb – Intesa Sanpaulo - čak je i nešto bolja, tj. core tier 1 ima od 8,9 posto. Među ostalim bankama koje posluju u Hrvatskoj, na testu je najbolje prošla mađarska OTP banka koja ima adekvatnost kapitala od 13,6 posto, a slijede Erste group sa 8,1 posto, Raiffeisen bank international 7,8 posto, Societe Generale 6,6 posto. Najlošije je prošla Banco Popolare sa samo 5,7 posto.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika