Bude li prijedlog vladajućih ipak po volji predsjedniku Ivi Josipoviću, pred biračke ćemo kutije 4. prosinca. Datum koji je predložila premijerka Jadranka Kosor, probivši 15 dana obećani rok, ne odgovara ni opoziciji ni šefu države, iako je sada potpuno svejedno, kad već nisu održani prije ljeta, hoće li se održati mjesec dana prije ili kasnije. Početkom godine, kad se masovnim građanskim prosvjedima na ulicama formirala kritična masa za sazivanje prijevremenih izbora, ni opozicija ni predsjednik nisu imali hrabrosti stati uz javnost, nego su se kalkulantski zadovoljili igrokazom s konzultacijama na Pantovčaku.

"IDEALNO BI BILO da su izbori bili raspisani za zadnju nedjelju u rujnu, jer bi to značilo kratku kampanju i stvari bi do jeseni bile sređene. To je sada tehnički neizvedivo jer Sabor nije raspušten, pa ostaju termini koji su ograničeni potpisivanjem sporazuma o pristupanju Europskoj uniji i referendumom. Tako realno ostaje manevarski prostor sa samo dva datuma - 4. i 18. prosinca, jedino ako predsjednik ne bude htio dokazivati nekakav svoj autoritet", procjenjuje politički filozof Žarko Puhovski. "Da su izbori krajem listopada, praktički ne bismo imali ni Sabor ni Vladu u trenutku potpisivanja pristupnog ugovora, a to znači da se ne bi mogao na vrijeme raspisati referendum. Pa ako se nije htjelo ići na izbore u rujnu, a očito nije, onda je najbolje raspisati izbore u prosincu, ali samo na jedan od ova dva datuma – 4. ili 18., eventualno 27. studenog, ako bi se ranije raspustio parlament", smatra Puhovski. Dobro je da izbori nisu predloženi za 11. prosinca, dodaje, jer bi to značilo enormnu prednost za vladajuću koaliciju, jer je za 9. prosinca najavljeno potpisivanje pristupnog ugovora. Bio bi to dan uoči izborne šutnje i bilo bi jako nekorektno jer bi na dan šutnje mediji bili puni premijerke koja je večer prije potpisala pristupni ugovor, a to je propaganda koja se ne može nadoknaditi.

"Predloženi datum sigurno je bolji za vladajuću koaliciju, ali nije loš ni za opozicijski savez, jer imamo situaciju koja se rijetko viđa u drugim zemljama – nekoliko mjeseci prije izbora rejting pada i vladajućima i oporbi", analizira Puhovski. Prema njegovoj ocjeni, ovaj datum odgovara čak i oporbi jer joj daje vremena da se oporavi i okrene trend u svoju korist. Naime, oporbena se koalicija našla u situaciji u kojoj većini građana Vlada nije draga, ali ih ni oporba nije uvjerila da su nešto za što se isplati glasovati.

ZA VODITELJA CENTRA za politološka istraživanja Anđelka Milardovića cijela priča oko datuma izbora, kako je postavljena, dosta je iracionalna, nelogična i kontraproduktivna za sve aktere u politici. "Datum koji je odredila vladajuća ekipa čini mi se poput kukavičjeg jajeta. Vladajući, razumljivo, žele još jedan mandat, ali su svjesni procjena, realnog stanja i odnosa na političkoj sceni. Nakon izbora slijedi referendum za EU i moglo bi se dogoditi da ne prođe, pa će sva odgovornost pasti na novu ekipu, a od odgovornosti ekskulpira se dotadašnja Vlada", navodi Milardović. Osim toga, sada su u tijeku pravnička nadmudrivanja koliko je predloženi datum izbora u suglasju s Ustavom i saborskom Deklaracijom koja definira raspisivanje referenduma. "Svjedočimo i snažnoj volji Jadranke Kosor da potpiše pristupni ugovor, ali čak ako HDZ i ostane na vlasti, pitanje je kakvi će biti rezultati referenduma", ističe Milardović i upozorava da će opcija koja bude na vlasti u trenutku referenduma morati računati na velik rizik njegova ishoda s obzirom na raspoloženje javnosti. "Ne obazirem se na ankete koje sada govore o prolasku referenduma, jer ankete svašta pokazuju, i tom tipu mjerenja uopće ne vjerujem", uzvraća Milardović na komentar da ankete daju zeleno svjetlo referendumu. Ipak, ne prođe li referendum, to je golema odgovornost, neovisno o tome tko će biti na vlasti, ocjenjuje politolog.

"SA STAJALIŠTA interesa javnosti i države, treba se držati nekakva kalendara prirodnog tijeka života, kako je određeno, primjerice u SAD-u, gdje se točno zna kad se održavaju izbori", smatra Milardović, objašnjavajući da treba voditi računa o tim običajima u društvu i svaki termin koji bi bio nakon 4. posinca opet bi proizveo nekakvo rizično stanje, a i bilo bi se teško orijentirati i koncentrirati na izbore uoči božićnih blagdana. Ne bi bilo dobro ni nakon toga, jer idu Nova godina i skijanje. Za vladajuće je sve, što god odlučili, "kašeta brokava", jer su kondicionirani informacijom iz Bruxellesa, no ovaj je datum ipak pristojan, zaključuje, jer ulazi otprilike u redoviti četverogodišnji ritam održavanja izbora.