Objavljeno u Nacionalu br. 482, 2005-02-08

Autor: Robert Bajruši

KANDIDATI LOKALNIH IZBORA

Zagrebačka bitka Milana Bandića i Marine Matulović

U izborima za zagrebačkog gradonačelnika Milan Bandić bit će kandidat koalicije SDP-HSS, kojeg prema anketama podržava 40 posto birača, a HDZ će kandidirati Marinu Matulović-Dropulić, bivšu gradonačelnicu iz druge polovice 90-ih i aktualnu ministricu u Vladi

Bandić je gotovo siguran kandidat koalicije SDP-HSSBandić je gotovo siguran kandidat koalicije SDP-HSSMilan Bandić i Marina Matulović-Dropulić najveći su kandidati za budućega zagrebačkoga gradonačelnika. Bandić je gotovo siguran kandidat koalicije SDP-HSS, a Hrvatska zajednica će vrlo vjerojatno kandidirati Marinu Matulović-Dropulić, bivšu gradonačelnicu iz druge polovice 90-ih i aktualnu ministricu u Sanaderovoj vladi. Uz njih, još su dvije stranke na vrhu izbornih lista odlučile istaknuti jake predstavnike: HNS ? Stranku liberalnih demokrata vodit će predsjednica Vesna Pusić, a HSP će predložiti saborskog zastupnika Miroslava Rožića.

LEAD Riječ je o tehnokratu bez ikakve karizme među biračima i njezina jedina prilika leži u postizbornoj koaliciji s HSP-om LEAD HDZ u Splitu ozbiljno razmišlja o arhitektu Jerku Rošinu jer bi isticanje nestranačke osobe moglo imati pozitivnim odjek u javnosti LEAD U Rijeci će aktualnom gradonačelniku Vojku Obersnelu HDZ suprotstaviti Vladimira Vrankovića, šefa stranke u županijiIako u Hrvatskoj nema direktnog biranja gradonačelnika ? unatoč javnom zaklinjanju svih stranaka u neposredno biranje lokalnih dužnosnika ? ovaj put je neupitno da će netko od ove četvorke od svibnja voditi grad Zagreb. Najveće izglede ima Bandić čiju listu prema predizbornim anketama podupire oko 40 posto birača, što znači da bi SDP i HSS mogli biti vrlo blizu samostalnom preuzimanju vlasti.

Veliko Nacionalovo istraživanje pokazuje da lista SDP – HSS u gradu Zagrebu dobiva 42,5, a HDZ 26,4 posto glasova. Treći je HNS s 10,9 posto, Boris Mikšić s 8,2 posto, a za HSP bi glasovalo 5,7 posto Zagrepčana. Ako petpostotni izborni prag prijeđe Hrvatska stranka umirovljenika koja je najavila koaliranje sa socijaldemokratima, osigurani su i glasovi njihovih vijećnika, a više nije nemoguća varijanta crveno-crne koalicije koju bi u glavnom gradu činili SDP i HSP.

U najgorem slučaju, Bandić je spreman pregovarati i s HNS-om. Iako je Vesna Pusić izjavila da će narodnjaci radije otići u opoziciju negoli surađivati s Bandićem, teško je vjerovati da će se i HNS držati tako principijelno po cijenu gubitka vlasti. Unatoč medijskim spekulacijama o stvaranju velike koalicije SDP-HDZ, ona za sada ne dolazi u obzir i Bandić to dobro zna. Kada bi se upustio u takav pokušaj, gotovo je sigurno da bi sigurno bio eliminiran iz stranke. Nije mu naškodilo ni najnovije podizanje optužnog prijedloga zbog afere Zagrepčanka. “Besmisleno je da se to radi poslije osam mjeseci”, komentirao je bliski Račanov suradnik ove nedjelje za Nacional. “Bandić je postupio neprimjereno, ali zbog toga ga se ne odričemo”, uslijedio je zaključak.

Kandidatura Marine Matulović-Dropulić iznuđen je potez HDZ-a koji u Zagrebu već cijelo desetljeće ima relativno loš rejting koji se kreće oko 25 posto. Dugo je kao kandidatkinja figurirala Jadranka Kosor, ali težak poraz u predsjedničkim izborima snažno ju je politički kompromitirao, posebno u Zagrebu gdje je osvojila malo više od petine glasova. Marina Matulović-Dropulić je tehnokrat i bez bilo kakve karizme među biračima tako da njezina jedina prilika leži u postizbornoj koaliciji s HSP-om. Objektivni izgledi za to su mali jer bi HDZ morao dobiti najmanje jednu trećinu glasova, a pravaši više od deset posto.

U takvim okolnostima veliku ulogu mogao bi imati Boris Mikšić koji je na predsjedničkim izborima u Zagrebu osvojio skoro petinu glasova. Iako je njegov rejting znatno manji nego na početku siječnja ? uzdrman aferama oko premlaćivanja bivše supruge i sumnjivih poslovnih aranžmana – Mikšić i dalje osvaja osam posto. To osigurava najmanje tri vijećnička mandata, što može uvelike pomoći HDZ-u. Koliko god se donedavno predstavljao kao politički nezavisan, Mikšić će vrlo brzo pokazati svoju pravu stranu -da je on rezervni igrač HDZ-a. Ipak, sudeći prema anketama, kao i predsjedničkim izborima, najjača oporbena stranka SDP i Bandić zadržat će vlast u gradu Zagrebu.

U Splitu je skoro sigurno formiranje velike koalicije SDP-a, HSS-a, HNS-a, LS-a i eventualno HSU. Gradonačelnika će predložiti esdepeovci i za sada su u igri dva kandidata: Veljan Radojković koji je na lokalnim izborima 2001. osvojio 29 posto glasova i Ljubo Urlić, član sadašnjeg poglavarstva. Unutar stranke veću potporu ima Radojković, inače blizak Račanu i pripadnik svojevrsne srednje struje u SDP-u, no Urlićeva prednost je dobro poznavanje upravljanja gradom. Ostale članice koalicije neće predložiti svoje ljude za ovu funkciju, premda je HNS zagovarao Joška Dvornika.

Istraživanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji pokazalo je uvjerljivu prednost SDP-a i HSS-a, koje podržava 47 posto ispitanika, HDZ 26,3, HNS 15,8, a HSP 5,3 posto.

I splitski HDZ za sada ima dva jaka kandidata, od kojih unutar stranke veću snagu ima Želimir Puljić, saborski zastupnik i čelnik lokalnog ogranka HDZ-a. Osim toga, Puljić je zadužio Sanadera dok se aktualni premijer borio za prevlast u HDZ-u. Split je bio jedno od najjačih uporišta Ivića Pašalića i upravo je Puljić bio jedan od glavnih organizatora lokalnih sanaderovaca. Unatoč tomu, visoki izvor u HDZ-u potvrdio je za Nacional da se odnedavno ozbiljno razmišlja o Jerku Rošinu, arhitektu i Sanaderovu prijatelju. Rošin nije član HDZ-a i isticanje nestranačke osobe, nasuprot kandidatima četiriju ili pet stranaka, moglo bi imati pozitivan odjek u javnosti. Hrvatska stranka prava kandidirat će sveučilišnog profesora Milijana Sesara, koga će možda podržati marginalne desne strančice Hrvatski blok i HČSP. Ako ni jedna lista ne osvoji natpolovični broj mandata, vrlo je vjerojatno da će splitski pravaši koalirati s HDZ-om i omogućiti da novi gradonačelnik postane Puljić ili Rošin.

Rijeka je od 1990. u vlasti SDP-a čiju će listu predvoditi sadašnji gradonačelnik Vojko Obersnel. Premda su mnogi sumnjali da će, poslije odlaska Slavka Linića u Zagreb, njegov nasljednik uspjeti upravljati drugim gradom u državi, Obersnel je to postigao. Sa županom Komadinom vodi riječki lobi unutar socijaldemokratske partije i ima najveće izglede da zadrži položaj. Ispitivanje javnog mnijenja pokazuje da u Rijeci lista SDP-HSS dobiva 41 posto, HDZ 18 posto, a vrlo dobro prolaze IDS i HSU s oko devet posto. Za HNS, odnosno HSP glasovalo bi po 8,2 posto ispitanika.

U HDZ-u još nije odlučeno tko će se suprotstaviti Obersnelu, međutim najveći su izgledi Vladimira Vrankovića, čelnika stranke u županiji i državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva. Vranković je bivši direktor brodogradilišta u Kraljevici i slovi kao umjereni političar, no, kao i ostalim hadezeovcima u Rijeci, nedostaje mu karizma nužna za pobjedu u gradu koji redovito glasuje za lijevu opciju. Svog kandidata dat će i koalicija HNS-HSLS-PGS, koji se konzultiraju o nositelju zajedničke liste. HNS predlaže sveučilišnog profesora Peru Lučina, HSLS Željka Glavana, a PGS predstavlja Nikola Ivaniš.

U Osječko-baranjskoj županiji SDP-HSS osvajaju 43 posto, a HDZ 25,5 posto, a treća je Liberalna stranka sa 7,8 posto. Izborni prag još prelaze HSP i Hrvatska stranka umirovljenika s 5,9-postotnom podrškom tamošnjih birača. HDZ će u Osijeku kandidirati Vladimira Šišljagića, liječnika i predsjednika lokalnog ogranka vladajuće stranke. Šišljagić je kadar Branimira Glavaša, ali za razliku od njega, izbjegava konflikte i ne spada u krug političkih radikala. Jedini eksces koji se veže za njegovo prezime dogodio se prije tri godine, kada je njegova kći, profesorica u jednoj osječkoj školi, povela učenike na demonstracije ispred zgrade Županije. U to vrijeme župan je bio SDP-ovac i učenici su zgradu zasuli jajima, te tako devastirali pročelje. Njegova sanacija upravo je u tijeku i stoji milijun kuna.

SDP u Osijeku ima loš rejting, a otkako je eliminiran Željko Malević, stranka je u rasulu. Trenutačno nemaju kandidata, iako se sve češće spominje Biljana Borzan, liječnica i predsjednica osječkoga gradskog vijeća. Ujedinjenjem Libre i HNS-a listu će vjerojatno voditi Vilim Herman, iako narodnjaci žele progurati Ivana Vrdoljaka, mladog poslovnog čovjeka koji bi u budućnosti trebao voditi stranku u Slavoniji. Anto Đapić nosit će listu HSP-a i po svemu sudeći postizborno koalirati s HDZ-om.

Zlatko Kramarić gradonačelnik je od 1991. i najvjerojatnije će novi kandidat liste LS-HSLS ipak postati Zlatko Benašić, predsjednik Liberalne stranke i osječki dogradonačelnik.

Dubravka Šuica sigurna je kandidatkinja za dubrovačku gradonačelnicu. Jedna od vodećih HDZ-ovih političarki bliska je Sanaderu i Jadranki Kosor i u vladajućoj stranci vjeruju kako mogu zadržati vlast u tom gradu. Andro Vlahušić, bivši ministar zdravstva, bit će prvi na listi HNS-a u kojem vjeruju da postoje veliki izgledi za izbornu pobjedu. Treći blok predstavljat će koalicija SDP-HSS unutar koje traju rasprave o zajedničkom kandidatu koji bi nosio listu. Budući da je SDP-u u raspodjeli pripalo mjesto kandidata za župana koji će biti Ivan Šprlje, haesesovci smatraju da bi trebali dobiti dubrovačku listu. Bliski suradnik Zlatka Tomčića potvrdio je za Nacional da se razmišlja čak i o reaktiviranju Vida Bogdanovića, bivšega gradonačelnika koji je u sukobu s vodstvom stranke. S druge strane, SDP-ovci guraju Ivu Margetića, nekadašnjega sindikalnog vođu, sada zaposlenog u Atlasu.

Ingrid Antičević-Marinović, bivša ministrica pravosuđa, trebala bi voditi SDP-ovu listu i kandidirati za zadarsku gradonačelnicu. S obzirom na fijasko koji je u zadarskoj regiji SDP doživio na posljednjim izborima, njezini izgledi su prilično mali. U HDZ-u još nije donesena definitivna odluka, ali to vjerojatno neće biti sadašnja gradonačelnica Ana Lovrin. Najveće šanse ima Zvonimir Vrančić, zadarski liječnik, premda dio stranke okupljen oko Božidara Kalmete favorizira Darija Jurina, šefa lokalne podružnice Hrvatske gospodarske komore.

U Šibeniku će HDZ istaknuti Nedjeljku Klarić, a najveću potporu u SDP-u ima Ivan Ninić, neformalni predvodnik lijevog krila stranke. Prema nedavnom internom istraživanju socijaldemokrata, njihov je rejting u Šibeniku narastao s 14 na 20 posto, a HDZ je u velikom padu s 46 na 26 posto. HSP će kandidirati Gordana Baraku, bivšeg župana koji je zbog sumnji da je blizak s Pašalićem eliminiran iz HDZ-a.

Najzvučniji kandidat za varaždinskoga gradonačelnika je Ivan Čehok koji posljednjih godina obavlja tu funkciju. Čehoka kandidira koalicija HSLS-HNS, a zauzvrat je kandidat za župana Radimir Čačić. U HDZ-u još nisu odlučili, no neki smatraju da bi to mogao biti Anđelko Koprek, liječnik i bliski suradnik šefa policije Marijana Mlinarića. Uz njega solidne izglede ima i Vladimir Kurečić, čelnik županijskog HDZ-a. U koaliciji SDP-HSS prvo mjesto na listi prepušteno je socijaldemokratima i njihov će kandidat vjerojatno biti saborski zastupnik Miroslav Korenika.

Vezane vijesti

Zapateru prijeti poraz na lokalnim izborima zbog krize i rekordne...

Zapateru prijeti poraz na lokalnim izborima zbog krize i rekordne nezaposlenosti

Španjolskim vladajućim socijalistima prijeti u nedjelju težak poraz na lokalnim izborima zbog krize i rekordne nezaposlenosti te narod najavljuje da… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika