Sadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa Bozanića snažno podržava Ivan Pavao II. i njegovi suradnici, koji cijene njegove organizatorske sposobnostiValentin Pozaić, odnedavno pomoćni biskup zagrebački, mogao bi uskoro postati najvažnija osoba u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj. Istina, to se neće dogoditi dok je živ sadašnji papa Ivan Pavao II., ali vrlo je izvjesno da će tijekom mandata njegova nasljednika kardinal i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić biti premješten u Vatikan. Iako je Pozaić u trenutačnoj hijerarhiji u Zagrebu tek treći biskup ? zbog duljine staža ispred su Josip Mrzljak i Vlado Košić ? u crkvenim je krugovima njegovo imenovanje doživljeno kao potvrda da Vatikan ozbiljno računa s ovim isusovcem kao budućim predvodnikom Katoličke crkve.

Sadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa Bozanića snažno podržava Ivan Pavao II. i njegovi suradnici, koji cijene njegove organizatorske sposobnosti. Bozanić je bio glavni organizator izrade ugovora Svete Stolice i Republike Hrvatske, kojima su Katoličkoj crkvi dane beneficije kakve ne uživa ni u jednoj drugoj europskoj državi. A da je u vatikanskim krugovima bio respektiran, svjedoči i svojevrsna anegdota nedugo prije imenovanja zagrebačkim nadbiskupom. Najavu odlaska na najvažniji crkveni položaj Bozanić nije primio s prevelikim oduševljenjem. “Kako ću biti zagrebački nadbiskup kada loše govorim, a još slabije pjevam”, pitao je nadređene u Vatikanu. “Crkva se ne vodi pjesmom”, dobio je kratak odgovor prije negoli je poslan na Kaptol. Nitko u Crkvi neće se iznenaditi ako Bozanić jednog dana postane voditelj neke od 14 vatikanskih kongregacija. U prilog mu ide i mladost, sada ima 56 godina i ako ga iz Kurije pozovu u idućih četiri, pet godina, do svog 75. rođendana mogao bi ostvariti lijepu karijeru u središtu Rimokatoličke crkve.

Kako je prilično izvjesno da Bozanića u skoroj budućnosti čeka posao pri Svetoj Stolici, najnovije imenovanje zaključna je priprema da Pozaić postane njegov nasljednik. Za sada područje djelovanja bit će moralna pitanja kojima se taj profesor moralne etike i bioetike bavi dulje od tri desetljeća, no to je tek prvi korak na putu prema vjerojatnom nadbiskupskom položaju. Dodatna je prednost i to što ga podržava apostolski nuncij u Hrvatskoj Francisco-Javier Lozano, kao i činjenica da pripada isusovcima, jedinom redu unutar Katoličke crkve čiji interni pravilnik propisuje bespogovornu odanost papi u svim pitanjima. Najveće zasluge za Pozaićev hijerarhijski napredak imaju Bozanić i Lozano, koji su ga preporučili Vatikanu, no unutar Svete Stolice glavnu ulogu odigrao je Franc Rode, bivši ljubljanski biskup. Rode je pročelnik Kongregacije za biskupe koja papi preporučuje tko treba doći na vodeće položaje unutar Crkve. Pozaića, Lozana i Rodea spaja i to što su sva trojica tradicionalisti koji potpuno slijede službenu vatikansku politiku.

Pozaić je izabran zbog dva razloga ? potvrdilo je za Nacional nekoliko osoba bliskih crkvenom vrhu ? jer je riječ o svećeniku besprijekorne prošlosti koji nije upadao u afere, ali i osobi čiji su stavovi u svim važnim pitanjima striktno na liniji Crkve. Gledano iz svjetovne perspektive, Pozaić je konzervativni katolik koji se protivi imalo liberalnijim stajalištima kad je riječ o eutanaziji, umjetnoj oplodnji, pobačaju, a kamoli istospolnim zajednicama. Novi zagrebački pomoćni biskup abortus doživljava kao ubojstvo, eutanazija nad smrtno bolesnima nije prihvatljiva čak ako bi se time okončale patnje, a umjetna oplodnja je “teški zločin nad ljudskim životima i njihovim dostojanstvom”, kao što je napisano u izjavi “Svako je dijete Božji dar bez obzira na uvjete začeća”. Upravo je Pozaić autor stajališta o povezanosti umjetne oplodnje i zločina, koji je naišao na brojne osude od znanstvenih krugova do katoličkih obitelji koje su iskoristile ovaj postupak kako bi konačno dobile djecu. Jedan od razloga zbog čega je Crkva izabrala Pozaića upravo je njegovo dugogodišnje bavljenje bioetičkim pitanjima, koja sve jače izbijaju u prvi plan. Vodeći ljudi Katoličke crkve svjesni su da se suvremeno društvo nepovratno sekularizira, čime teološke rasprave o Bogu i Bibliji postaju stvar prošlosti.

Razvoj znanosti i medicine otvara mnoga etička pitanja koja se sve više mimoilaze s crkvenim naukom. “Za Crkvu postoje pitanja oko kojih može malo popustiti, ali jedan od temelja naše doktrine jesu takozvani naravni zakoni, poput prava na život od začeća do smrti, brak kao zajednica muškarca i žene ili protivljenje eutanaziji, i oko toga Crkva nikada neće popustiti”, smatra Nacionalov sugovornik. Pozaić je najveći crkveni stručnjak u ovim pitanjima i u prošlosti je redovito branio vatikansku politiku. Drugo i nije moguće očekivati od profesora kršćanske etike na fakultetu Družbe Isusove i člana Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za nauk vjere. Pozaić ne spada među crkvene liberale i sve dok Vatikan ne promijeni službene stavove o ovim pitanjima, to neće napraviti ni vjerojatni Bozanićev nasljednik. On se dramatično razlikuje od Mije Škvorca, posljednjeg redovnika koji je bio pomoćni biskup u Zagrebu, a umro je 1989. Škvorc je bio snažni zagovornik ekumenizma i dijaloga s ateistima, a Pozaić je dogmat koji ne dopušta stavljanje crkvenih istina pod znak pitanja.

Svi se slažu da je riječ o vjerojatno najjačem intelektualcu među hrvatskim biskupima. Rodio se 1945. u Mariji Bistrici, a sjemenišnu gimnaziju pohađao je na zagrebačkoj Šalati. Nakon što je završio Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, 1973. je zaređen, a zatim je nastavio studij na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu. Na Gregoriani je 1984. i doktorirao, a u to je vrijeme u Zagrebu postao profesor moralne teologije. Sada je profesor kršćanske etike na Institutu Družbe Isusove i jedan od prvih svećenika koji su se 80-ih počeli baviti rubnim pitanjima poput AIDS-a, kontracepcije ili pobačaja. Napisao je nekoliko knjiga i sudjelovao u mnogim raspravama vezanim uz bioetička pitanja, a usavršavao se na medicinskim institutima u Washingtonu, Londonu i Barceloni.

Iako je temelj njegova rada vezan uz bioetiku, ne manje kontroverzi izaziva Pozaićev politički i javni angažman. On je jedini svećenik koji je u kolovozu 2004. potpisao peticiju za obnovu postupka Mili Budaku, ustaškom ministru i potpisniku rasnih zakona na temelju kojih je u NDH ubijen golem broj Srba, Židova i Roma. Nakon rata Budak je uhvaćen i poslije kratkog sudskog postupka osuđen na smrt. Peticijom je zatražena obnova postupka i sugerirano da je Budak u stvari nevin, a među stotinjak potpisnika nalaze se i Valentin Pozaić, Ivan Aralica, Igor Zidić, Nenad Ivanković, Miro Laco, Željko Olujić, Josip Jović i Zvonimir Šeparović. Pozaić je nedavno implicitno branio i Ivana Čučeka, svećenika osuđenog zbog pedofilije, kome je skandaloznim drugostupanjskim rješenjem zagrebačkog Županijskog suda presuda na 1,5 godinu zatvora preinačena u uvjetnu. Za pomoćnog biskupa, koji je izbjegao govoriti o dokazanoj pedofiliji šestinskog župnika, proces protiv Čučeka bio je vrlo upitan zbog medijskog pritiska na sud. Čak i u ovom slučaju Pozaić je postupio dosljedno vatikanskoj politici koja stigmatizira homoseksualizam ili benigna pitanja poput kontracepcije, a s druge strane kada svećenici dokazano krše zakone i dodiruju djecu po spolnim organima, tada licemjerno prosvjeduje protiv navodnog medijskog linča.

Ustoličenjem Pozaića na mjesto pomoćnog zagrebačkog biskupa, Katolička crkva je nesumnjivo kadrovski ojačana. Nadbiskup Bozanić dobio je još jednog saveznika unutar Biskupske konferencije i tako osnažio blok koji se suprotstavlja nacionalističkom krilu koje predvode biskupi Mile Bogović, Želimir Puljić, Marin Barić i Ivan Prenđa. Iako sudjelovanje u peticiji za Budaka pokazuje da je i Pozaiću hrvatstvo kudikamo važnije od potpore ulasku u međunarodne integracije, poznavatelji unutarcrkvenih prilika smatraju da su korijeni njegova konzervativizma ideološki, a ne nacionalni. Upravo tako razmišljaju i u Vatikanu jer Katolička crkva se, posebno otkako je vodi Ivan Pavao II., snažno širi i u potpunosti je nadnacionalna. Takvoj instituciji smetaju retrogradni i slabo obrazovani biskupi koji nerijetko izjednačavaju vjeru i etničku pripadnost. Izgleda da je donesena odluka kako je Valentin Pozaić ? pravovjerni isusovac koji suvereno vlada bioetičkim i moralnim pitanjima koja determiniraju izgled društva u budućnosti ? vjerojatni izbor za glavnog branitelja crkvene doktrine u nadolazećim godinama.