Laskav napis u kojem se Hrvatsku naziva "novom rivijerom" objavio je u posljednjem broju londonski Sunday Times. U reportaži Croatia Special, pod naslovom "Zvijezda je rođena", britanski turistički novinar David Wickers na čak tri stranice secira komHrvatska je postala nova zvijezda svjetskog turizma. Ako je suditi prema ljestvicama svjetskih odredišta za koja su turisti najviše zainteresirani u 2005., koje proteklih dana objavljuju strani mediji, Hrvatska je napokon ušla u ligu najboljih. I dok većina europskih turističkih zemalja strahuje hoće li i kako preživjeti iduću sezonu u kojoj će se, kako se predviđa, voditi najžešća europska bitka za goste, Hrvatskoj stižu sjajne vijesti. One ne garantiraju strelovit porast broja gostiju i novca koji će se iz turizma sliti u državnu blagajnu, ali nedvojbeno pokazuju kako je Hrvatska na marketinškom planu ugrabila najbolju poziciju na turističkoj karti Europe.

Laskav napis u kojem se Hrvatsku naziva “novom rivijerom” objavio je u posljednjem broju londonski Sunday Times. U reportaži Croatia Special, pod naslovom “Zvijezda je rođena”, britanski turistički novinar David Wickers na čak tri stranice secira kompletan hrvatski turizam, najavljujući Hrvatsku kao novo “in” odredište Europe. Wickers pritom ne skriva oduševljenje golemim hrvatskim turističkim potencijalom koji se, kako kaže, krije u jedinstvenoj kombinaciji prirodnih ljepota, kulture, povijesti, gastronomije i pristupačnih cijena. Nakon reportaže u Sunday Timesu, londonski ured Hrvatske turističke zajednice od ranog su jutra počeli zvati čitatelji koji su tražili dodatne informacije o pojedinim mjestima spomenutim u Wickersovoj reportaži. Osim toga, isti je magazin u posebnom izdanju za vikend od 23. siječnja objavio prilog u boji na 100 stranica o turističkim odredištima koja obožavaju najbogatiji ljudi svijeta. I ovaj put Hrvatska ulazi u ligu najelitnijih, odmah iza Antigue i otočja Caicos na Karibima, a ispred Meksika, Kanade, Havaja, Kine i Australije.

Na početku mjeseca i američki izdavač turističkih vodiča Lonely Planet proglasio je Hrvatsku destinacijom koja je najpoželjnija. Detaljno opisujući raznolikost hrvatskih turističkih atrakcija, jedan od kritičara piše: “Ovo je godina Hrvatske! Ona još uvijek nije opsjednuta turistima, ali je razvila odličnu turističku infrastrukturu tako da odgovara i turistima avanturistima i onima koji trebaju određen stupanj udobnosti u svojim planovima.” Dodaje kako je najviše mjesto na ljestvici “vrućih turističkih odredišta” Hrvatska osvojila i zbog toga što je do nje lako doći, zbog relativne prihvatljivosti po cijenama i visoke kvalitete turističke ponude. Svjetske putnike Lonely Planet poziva da u Hrvatskoj posjete “nevjerojatne plaže i otoke”, “veličanstvenu hranu” i zavidno očuvane stare gradove poput Dubrovnika.

Hrvatska je svoje turističke konkurente pobijedila i na internet portalu www.wanadoo.co.uk, koji je u dnevnom uvodniku 21. siječnja objavio rezultate ankete “svjetske turističke destinacije koje turisti najviše žele posjetiti u 2005. godini”. Hrvatska je proglašena najboljom.

Trend ovakvih i sličnih zavidnih napisa mnogi će u Hrvatskoj protumačiti kao garanciju briljantne turističke sezone. Drugi će upozoravati kako nema mjesta euforiji i optimizmu. I zaista, teško da bi bilo opravdano maštati kako će ove sezone hrvatska zabilježiti spektakularan porast broja stranih gostiju i novca koji će kod nas potrošiti. To potvrđuju i službene procjene Hrvatske turističke zajednice za nadolazeću turističku sezonu prema kojima će hrvatski turizam ostvariti porast od dva posto. Takav naoko nizak porast, tvrde u HTZ-u, potpuno je realan, a u idućim razdobljima više se i ne može očekivati dramatičan rast iz prethodnih sezona. I da može ostvariti golem porast broja turista, Hrvatska ih ne bi imala gdje smjestiti. Osim toga, kako tvrdi predsjednik poslovnice Hrvatske turističke zajednice u Londonu Josip Lozić, naše bi se statistike trebale odmaknuti od prebrojavanja broja gostiju i broja noćenja, jer takvi podaci nisu dovoljno dobar pokazatelj turističke sezone. Posljednjih 15 godina glavni ured HTZ-a i njegove inozemne poslovnice pokušavaju Hrvatsku predstaviti kao ekskluzivno turističko odredište za bogatiju klijentelu, a prije je ona bila poznatija kao takozvana destinacija za masovni turizam.

“Posljednje dvije do tri godine najveća je potražnja za skupim, luksuznim hotelima, tako da britanski tour-operatori sada za Hrvatsku nude najviše upravo ekskluzivnih aranžmana. Osim toga traženi su i manji, obiteljski hoteli, ali i kod njihova će izbora presuditi kvaliteta i luksuz što ga omogućuju gostu. Cijena pritom nije ni najmanje važna. Bitna je samo usluga”, objašnjava Lozić. Upravo takvom, ekskluzivnom uslugom Hrvatska još uvijek oskudijeva.

“Zanimanje britanskih turista svake godine raste tako da je lani u Hrvatskoj boravilo od 38 do 40 posto Britanaca više nego lani. Ove godine očekujemo porast za još 40 posto, iako je nezahvalno biti prorok. S obzirom na to da je riječ o otočkoj državi, najbolji je pokazatelj interesa za Hrvatsku broj redovnih avionskih linija. Trenutačno u čak osam britanskih regionalnih zračnih luka postoje izravni letovi za Hrvatsku”, kaže Lozić.

Posljednje dvije godine sve više hrvatskih kapaciteta popunjavaju gosti iz bogatijih europskih zemalja od onih skandinavskih pa do Velike Britanije i Francuske, upozorava na trendove Lozić. Nove turističke trendove otkriva i istraživanje Tomas što ga je Institut za turizam pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, turizma, pomorstva i razvitka provodio na ljeto 2004. Prema rezultatima tog istraživanja, u sklopu kojeg je anketirano gotovo pet tisuća mahom inozemnih turista, komparativne prednosti Hrvatske u odnosu na druga turistička odredišta jesu ljepota krajolika i očuvanost prirode, urbanistička i arhitektonska skladnost mjesta, sigurnost u zemlji i gostoljubivost. Isti podaci pokazuju i da je čak 60 posto turista koji biraju odmor u Hrvatskoj visoko obrazovano, što znači da će svoj aktivan odmor najradije provesti uživajući u kulturnim i umjetničkim sadržajima te povijesnoj baštini. Upravo stoga među najčešće spominjanim nedostacima na koje se žale inozemni turisti jesu loše informacije i prezentacija kulturne baštine. Lozić objašnjava kako posjetitelji iz inozemstva očekuju mediteranski ugođaj i atmosferu, počevši od hrane koja im se servira u restoranima do apartmana u kojem će odsjesti.

Dolaskom turista iz bogatijih europskih zemalja povećala se i potrošnja izvan unaprijed uplaćenog pansiona pa je ona lani bila čak 42 posto veća od one ostvarene u 2001. Najveći porast zabilježen je u potrošnji za zabavne sadržaje, a kod turista što dolaze iz Europe na sve je većoj cijeni i aktivan odmor koji podrazumijeva kombinaciju odmora s posebnim aktivnostima i hobijima kao što su tenis, jedrenje na dasci ili obilaženje vinskih podruma na kakvoj vinskoj cesti. Najvjerniji su gosti Hrvatske Slovenci, građani Bosne i Hercegovine, Austrijanci te kamperi. Među nove i brojem sve prisutnije goste spadaju Britanci i Francuzi, koji kao motiv dolaska na hrvatski Jadran najčešće navode prirodu, baš kao i Poljaci i Mađari. Zabava je razlog zbog kojeg u Hrvatskoj ljetuju Talijani, a gastronomija privlači Nizozemce, Nijemce i Austrijance. Potrošnja izvan pansiona zapravo bi mogla biti značajan financijski pomak u ovoj sezoni, u odnosu na proteklu u kojoj je, prema riječima Marine Halužan, glasnogovornice Ministarstva turizma, do listopada ostvaren prihod nešto veći od sedam milijardi dolara. Kakvi se prihodi mogu očekivati od sezone 2005. teško je govoriti jer ako je mjerilo broj turista, očekuje se da će ih ovog ljeta biti tek neznatno, oko dva posto više nego lani. Osim toga, primijećeno je kako se vrijeme boravka na ljetnom odmoru skraćuje, pa je stoga i broj noćenja manji. Trend je u Europi da se dugi godišnji odmori zamjenjuju radije s nekoliko kraćih, a upravo stoga raste i interes za turističku ponudu izvan ljetne sezone. U tome Hrvatska još uvijek zaostaje budući da su svi festivali i zabave koncentrirani na osam ljetnih tjedana u srpnju i kolovozu, a već u rujnu i kiosci u manjim mjestima vraćaju se na zimsko dvokratno radno vrijeme.

Prihod od turizma značajno će porasti tek ako se rezultati ovakvih istraživanja uzmu kao temelj buduće strategije razvoja, pa umjesto da na obali kao gljive nakon kiše svake sezone niču nove apartmanske rugobe, neka ih se zamijeni ugodnim i luksuznim obiteljskim hotelima mediteranskog štiha s terasom i pogledom na more. Dok to ne postane svijetla budućnost koja će povećati turističke kapacitete “male zemlje za veliki odmor”, najjednostavnije i najjeftinije bi bilo pobrinuti se za sadržaje koji će turiste u Hrvatsku dovesti i prije i nakon ljeta.

“Ne trebaju njima Pavarottiji, dovoljno je u konobu dovesti dalmatinsku klapu. Najbolji primjer su Grčka i Španjolska, bilo da se razbijaju tanjuri ili pleše s kastanjetama. Hrvatska takvih sadržaja ima u izobilju, treba ih samo uvrstiti u program”, upozorio je Lozić koji vrlo dobro poznaje navike europskih turista jer se ovim poslom bavi punih 40 godina.

Službena procjena prihoda ovogodišnje turističke sezone kreće se oko osam milijardi dolara, no ove će godine, kako najavljuju u Ministarstvu turizma, krenuti i sveobuhvatna akcija protiv sive i crne ekonomije u turizmu. Pribroje li se očekivanim prihodima i prihodi svih smještajnih kapaciteta koji posljednjih godina nisu prijavljivali svoje prihode, iznos što bi ga Hrvatska mogla ostvariti ove sezone samo od turizma mogao bi se popeti i do nevjerojatnih deset milijardi dolara.