Objavljeno u Nacionalu br. 484, 2005-02-22

Autor: Željko Rogošić

CESTOVNA RENESANSA

Ove godine kreće gradnja novih 260 km autocesta

Nakon uspješno provedenog natječaja za gradnju dionice autoceste od Dugopolja do Ploča, na kojem je pobijedio hrvatski konzorcij, ponudivši cijenu od 4,9 milijardi kuna, Hrvatske autoceste okreću se ulaganju u pravce Zagreb-Sisak, Beli Manastir-Osijek-granica s BiH, Rijeka-Žuta Lokva te Županja-Lipovac

Igor Oppenheim, predsjednik Uprave Ingre, tvrtke koja ima iskustvo glavnog izvođača i proizvođača radova na autocesti Zagreb/SplitIgor Oppenheim, predsjednik Uprave Ingre, tvrtke koja ima iskustvo glavnog izvođača i proizvođača radova na autocesti Zagreb/SplitNakon zatvaranja natječaja za izgradnju autoceste Zagreb-Split-Dubrovnik, na dijelu od Dugopolja do Ploča, dugom 97 kilometara, povjerenstvo Hrvatskih autocesta (HAC) odabralo je ponudu hrvatske poslovne udruge. Konzorcij u kojemu su Konstruktor inženjering Split, Viadukt Zagreb, Hidroelektra Niskogradnja Zagreb, Cesta Varaždin, Zagorje Tehnobeton Varaždin, Strabag Zagreb, Osijek Koteks i Ingra Zagreb za izgradnju triju dionica – Dugopolje-Šestanovac, Šestanovac-Ravča i Ravča-Ploče 1 – ponudio je najpovoljniju cijenu od 4,99 milijardi kuna. Hrvatski cestograditelji čak su za milijardu kuna bili jeftiniji od najvećeg konkurenta, američkog Bechtela, registriranog u Hrvatskoj kao Bechtel International iz Ogulina. Za Bechtel se još prošlog ljeta tvrdilo da bi vladinom odlukom, bez natječaja, mogao dobiti dozvolu za izgradnju te zahtjevne dionice kroz bespuća Biokova upravo zato što bi bio znatno jeftiniji.

LEAD Po svemu sudeći Bechtel se neće žaliti na odluku da se gradnja dodjeli hrvatskom konzorciju pa će se poštivati rokovi početka i dovršetka gradnje LEAD Za razliku od Bechtela hrvatski konzorcij zadovoljio je natječajni uvjet o vlasništvu nad kamenolomom u krugu 15 km od trase autocesteJoš se ne zna kako je domaći konzorcij toliko uspio sniziti cijenu i dati najpovoljniju ponudu, no to nije razlog da mu se ne čestita na iskazanoj poslovnosti. Bechtel do subote nije uložio žalbu HAC-u, a procjenjuje se da to neće ni učiniti zbog tolike razlike u cijeni. Nakon žalbe HAC-u, sudionici natječaja imaju se pravo žaliti i Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Prema našim informacijama, Bechtel se neće žaliti, a to znači i da će se poštivati rokovi početka i dovršetka gradnje te dionice. Na javnom otvaranju ponuda za tri usporedna natječaja kojima bi autocesta do Ploča bila završena do konca 2008. konkurirali su i austrijski konzorcij Alpine Mayreder Bau iz Salzburga, poslovna udruga Metrostav iz Praga i Doprastav iz Bratislave.

Ta je dionica autoceste podijeljena u nekoliko podsektora. Podsektor I obuhvaća izgradnju 11,8 km od čvora Dugopolje do Biskog i 25,1 km od Biskog do Šestanovca. Za taj dio autoceste Bechtel je zatražio 1,76 milijardi kuna, a hrvatski konzorcij 1,58 milijardi kuna, s rokom izrade do 30. lipnja 2007. U podsektoru II od Šestanovca do Zagvozda (13,4 km) i od Zagvozda do Ravče (26,9 km) Bechtel je zatražio 2,08 milijardi kuna, a hrvatska poslovna udruga 1,65 milijardi, s rokom do 30. prosinca 2008. U podsektoru III od Ravče do čvora Ploče 1 (19,5 km) Bechtel je zatražio 2,14 milijarde kuna, a hrvatski konzorcij 1,74 milijarde, s rokom izvedbe do 30. prosinca 2008. Uz sedam prometnih čvorova (Dugopolje, Bisko, Blato na Cetini, Šestanovac, Zagvozd, Ravča i Ploče 1) na toj 96,7 km dugoj dionici bit će izgrađeno deset tunela i čak dvadeset vijadukata. Dokumentaciju je preuzelo čak 25 stranih i domaćih tvrtki koje su bile zainteresirane za gradnju. Zakon o javnoj nabavi omogućio je poslovno udruživanje tvrtki i zajedničke ponude. U tome je svoju snagu i prednost pronašlo osam iskusnih hrvatskih građevinskih tvrtki. Dobro obavljen posao govori o punoj koordinaciji između HAC-a i nadležne Uprave za promet i veze Kalmetina Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. Bechtel je pokušao dobiti posao uvjetovanim popustima. Drugim riječima, u svojoj je ponudi naveo da je spreman dati popust na ukupnu cijenu od 3,5 posto ako mu se dodijeli izgradnja sektora I i II, ili II i III. Ako bi mu se dodijelila izgradnja svih triju sektora, Bechtel bi bio spreman ponuditi 5 posto popusta na ukupnu cijenu. Međutim, domaći konzorcij odmah je s pravom parirao primjedbom kako se u tom nadmetanju radi o trima odvojenim ponudama, te da uvjetovani popusti nisu dopušteni.

Osnovni kriterij za odabir najbolje ponude HAC-u je bio sposobnost ponuditelja s najnižom cijenom. Financijska sposobnost ponuditelja, tvrtke ili grupacije, provjeravala se time je li ponuditelj u svakoj od tri protekle godine ostvario promet od najmanje 350 milijuna kuna. Uvjet je bio i jamstvo banke s kreditnim rejtingom u iznosu od 1 posto od iznosa ponude, te priloženo pismo namjere banke u iznosu od 5 posto od ponude za uredno izvršavanje ugovorne obveze. Prilikom odabira bio je važan i kadrovski kriterij, odnosno priloženi popis inženjerskog kadra i opreme s kojom ponuditelj raspolaže. Na posljetku, razmatrali su se i tehnički kriteriji i određene reference o gradnji autocesta, tunela, vijadukata, te još jedan, dodatni kriterij koji je na neki način bio prepreka stranim ponuditeljima.

Od ponuditelja se tražio i predugovor, ugovor ili dokaz o vlasništvu nad kamenolomom, ili više njih, u krugu od 15 kilometara od trase autoceste. Takav je uvjet bilo lakše ispuniti hrvatskom konzorciju, s obzirom na to da splitski Konstruktor inženjering na području županije ima nekoliko kamenoloma. Taj su uvjet HAC i Ministarstvo stavili u natječaj vodeći se iskustvima izgradnje dijela autoceste u Lici. Naime, Bechtel je morao otvoriti niz novih kamenoloma, a to je zahtijevalo sređivanje dokumentacije i dozvola što se u Hrvatskoj rješava sporo, pa je to bio razlog da se i za neke druge zastoje krivnja prebacivala na sporu državu. Na ovoj dionici prednost će biti to što postoji prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije u kojem su ucrtani kamenolomi. Radijus od 15 kilometara udaljenosti kamenoloma od trase dovoljan je da se pri izgradnji autoceste ne unište lokalne ceste, kao što je to bio slučaj u Lici. Bilo bi nedopustivo da se kamen za izgradnju dionice kod čvora Dugopolje usred sezone dovlači iz kamenoloma iznad Trogira ili Šibenika Jadranskom magistralom kroz Kaštela.

Ako nakon žalbenog roka hrvatske tvrtke dobiju taj veliki posao, sebi bi osigurale kvalitetne ugovore za iduće četiri godine, a to podrazumijeva i zapošljavanje hrvatskih radnika i stručnjaka, te zapošljavanje u prometu i turizmu. Na taj bi način bila osigurana i optimalna uporaba opreme i leasinga na opremu. HAC će se moći koncentrirati na posao, koji se na taj način s tehničke i financijske strane, može isplanirati unaprijed. To znači da je HAC u izvedbu projekta, u suradnji sa Ministarstvom financija i MMF-om, i uz znanje Sabora, unaprijed ugradio i mogući dopušteni deficit. Dakle, ne može se ponoviti situacija iz 2003. kad je ponestalo novca za radove na autocesti, pa se Račanova vlada morala dodatno zadužiti 1,1 milijardu kuna.

Sve to jasno govori da se s investicijama u cestogradnji neće stati. Sanaderova vlada je u studenome 2004. donijela strategiju prometnog razvitka i održavanja javnih cesta od 2005. do 2008. Njime se predviđa da će se u izgradnju i održavanje javnih cesta uložiti više od 32 milijarde kuna ili 13,5 posto više nego u prethodne četiri godine. Od toga će se u izgradnju cesta utrošiti 19,4, a u održavanje 10,8 milijardi kuna. U izgradnju državnih cesta koje su pod naplatom uložit će se 8,2 milijarde kuna ili 55 posto više nego u protekle četiri godine. Osim daljnje gradnje autoceste prema Pločama, u sljedeće četiri godine izgradit će se koridor V. c autoceste Zagreb-Sisak, a već se radi na autocestama Županja-Bajakovo, Krapina-Macelj te na izgradnji punog profila na dionicama autoceste Zagreb-Rijeka. Preciznije, nakon što se u lipnju 2005. pusti u promet 48 kilometara autocesta, i to 39 km na relaciji Bosiljevo-Split i 9 km na dionici Rupe-Rijeka, HAC u idućem trogodišnjem razdoblju planira ulagati na sljedećim pravcima: Beli Manastir-Osijek-granica BiH, Split-Ploče-Dubrovnik, Rijeka-Žuta Lokva, Županja-Lipovac, Zagreb-Sisak, granični spojevi Rupa, Goričan, Macelj.

Za to su predviđena ukupna ulaganja od 11, 22 milijarde kuna. Za samu izgradnju 9,72 milijardi kuna, za otkup zemljišta 302 milijuna kuna, za projektiranje 608 milijuna kuna, za izmještanje instalacija 239 milijuna kuna te za nadzor 349 milijuna kuna.

Hrvatske autoceste održavaju i upravljaju sa 666 kilometara mreže autocesta. Osim novih investicija u izgradnju novih 257 kilometara autocesta, uz održavanje postojećih, u iduće četiri godine ciljevi HAC-a su i bolje upravljanje i gospodarenje te unapređenje i razvoj uslužnih djelatnosti uz autoceste. Kontinuitet u izgradnji javnih cesta u Hrvatskoj mora voditi i do efekta multiplikatora u hrvatskom gospodarstvu, jer izgradnja autocesta utječe na razvoj drugih djelatnosti koje su vezane uz ceste što potiče ukupni ekonomski rast i razvoj.

Vezane vijesti

Bruxelles prisilio na smanjenje cestarina

Bruxelles prisilio na smanjenje cestarina

Dok se u Hrvatskoj priprema poskupljenje cestarina, a u Sloveniji je u proteklih nekoliko godina propalo više pokušaja da se utječe na smanjenje… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika