Objavljeno u Nacionalu br. 485, 2005-03-01

Autor: Eduard Šoštarić

RASKOL ZBOG GOTOVINE

Osniva se nova Hvidra

Umirovljeni pukovnik Božo Drmić, ratni vojni invalid, bivši pripadnik 2. gardijske brigade i jedan od osnivača specijalne policije u Lučkom, predvodi inicijativu za osnivanje nove udruge ratnih vojnih invalida nakon istupa sadašnjeg šefa Hvidre Josipa Đakića

Nova će Hvidra zatražiti reviziju svih invalida i branitelja Domovinskog rata. Nacional doznaje kako će Drmiću, koji je već okupio bivše pripadnike specijalne policije iz Lučkog, glavni oslonac biti umirovljeni brigadir Damir ŠimunićNova će Hvidra zatražiti reviziju svih invalida i branitelja Domovinskog rata. Nacional doznaje kako će Drmiću, koji je već okupio bivše pripadnike specijalne policije iz Lučkog, glavni oslonac biti umirovljeni brigadir Damir ŠimunićNacional je doznao kako se zbog ispolitiziranosti sadašnjeg vodstva Hvidre, na čelu koje je saborski zastupnik HDZ-a Josip Đakić, započelo s njezinim rušenjem i osnivanjem nove Hvidre. Umirovljeni pukovnik Božo Drmić, ratni vojni invalid i bivši pripadnik 2. gardijske brigade Grom, jedan od osnivača specijalne policije u Lučkom, predvodi inicijativu za osnivanje krovne udruge svih hrvatskih vojnih invalida, jer sadašnju smatra produženom rukom premijera Ive Sanadera i HDZ-a, koja apsolutno ništa nije učinila u zaštiti branitelja i digniteta Domovinskog rata. Osim toga, nova će Hvidra zatražiti reviziju svih invalida i branitelja Domovinskog rata. Nacional doznaje kako će Drmiću, koji je već okupio bivše pripadnike specijalne policije iz Lučkog, glavni oslonac biti umirovljeni brigadir Damir Šimunić, jedan od utemeljitelja gardijske brigade Tigrovi, i to u vrijeme kada su postrojbu organizirali sadašnji načelnik Glavnog stožera general Josip Lucić, zapovjednik kopnene vojske general Marijan Mareković i general Jozo Miličević. Šimunić je poznatiji kao vojnik koji je uništio prvi tenk JNA na području Iloka. Osim Drmića i Šimunića, u najužem vodstvu Hvidre bit će i umirovljeni pukovnik Boris Jecović, bivši pripadnik specijalne postrojbe Crne mambe iz sastava 2. gardijske brigade.

Nagovještaj osnivanja nove Hvidre težak je udarac Sanaderu i HDZ-u. Sanader je instalirao saborskog zastupnika HDZ-a i županijskog predsjednika HDZ-a Virovitičko-podravske županije Đakića na čelo Hvidre još u svibnju 2004. s jednom namjerom, da ublaži svaki pritisak branitelja koji bi se eventualno pojavio u vezi s izručenjem generala Gotovine. Sada je jasno da Đakić nije uspio pacificirati braniteljske udruge i ratne vojne veterane, a to znači da Sanader više ne može kontrolirati događaje na terenu i eventualne demonstracije na ulicama.

Nedavnom izjavom da se Gotovina mora predati Haaškom sudu Đakić je pokušao na sebe u potpunosti preuzeti udar braniteljskih udruga i ratnih vojnih invalida usmjeren protiv Sanadera ako Vlada izruči Gotovinu Haaškom sudu.

Zbog Đakićeve izjave, istovjetne stajalištu hrvatske vlade, došlo je do potpunog raskola među braniteljskom populacijom, ozbiljno se zaprijetilo osnivanjem političkih stranaka branitelja s vojnim krilom, dužnosnici HDZ-a nazivaju se veleizdajnicima, a nekoliko desetaka podružnica Hvidre, osobito s južnodalmatinskog područja, već je počelo otkazivati poslušnost Glavnom odboru Hvidre prijeteći izlaskom na ulice.

Koliko je Sanader zabrinut nedvosmisleno je pokazao i na prošlotjednom sastanku s čelnicima oporbenih stranaka. Tada je već u uvodnom dijelu sastanka ustvrdio kako čelnici stranaka moraju učiniti sve da spriječe eventualne prosvjede i nemire po ulicama. Oporbeni prvaci bili su zatečeni Sanaderovom zabrinutošću na sastanku, smatrajući kako je scenarij “kotrljanja ulice” teško ostvariv, jer je i do sada Sanader držao takve udruge pod kontrolom, a to je najbolje pokazao poznatim okupljanjem na splitskoj rivi. Čelnici parlamentarnih stranaka na sastanku su više bili zabrinuti zbog činjenice kako bi odgađanje početka pregovora Hrvatske s EU moglo pojačati euroskepticizam i oslabiti potporu javnosti za ulazak u euroatlantske integracije. Međutim, premijer je već 23. veljače bio očito dobro obaviješten o namjerama i budućim zaključcima sastanka zadarske konvencije “Istina o Domovinskom ratu”, održane 25. veljače u organizaciji UHDDR-a i Hvidre Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije, koja je najavila obračun ratnih vojnih invalida s hrvatskom vladom i njezinim dužnosnicima zbog pitanja izručenja Ante Gotovine.

Na izvanrednom sastanku Glavnog odbora Hvidre, održanom 28. veljače, Đakić je uz dvadesetak članova Glavnog odbora ostao potpuno usamljen u najnovijim zaključcima da se Gotovini kao osumnjičeniku omogući razgovor s haaškim istražiteljima u Zagrebu. To je bio pokušaj kompromisnog zaključka s ostatkom udruge, jer je samo dva dana prije izjavio kako Gotovina mora u Haag. Da stvar bude gora, Đakić se nakon sjednice Glavnog odbora Hvidre uopće nije pojavio pred novinarima kako bi komentirao svoju izjavu da Gotovina mora u Haag. Svojim nepojavljivanjem na sastanku Glavnog odbora doveo je u pitanje vjerodostojnost zaključaka i sumnju u mogući raskol Glavnog odbora, a s terena dolaze zahtjevi za njegovom smjenom.

Tisuću članova okupljenih u podružnicama Hvidre izmiču kontroli i traže ostavku vodstva smatrajući kako su i najnoviji zaključci Glavnog odbora na čelu s Đakićem, među ostalim da general u svojstvu osumnjičenika svoj iskaz dade haaškim istražiteljima, potpuno neprihvatljivi. Prihvaćanje takvih zaključaka, smatraju ratni vojni invalidi, značilo bi da se daje za pravo onima koji generala sumnjiče za ratne zločine, a to znači da se sumnjiče i svi oni koji su mu bili podređeni. Uz to, branitelji su ogorčeni činjenicom da je Sanader još 2001. pozivao branitelje sa splitske rive da se svojim tijelima suprotstave izručivanju hrvatskih generala Haaškom sudu, te tako dobio njihove glasove na prošlim parlamentarnim izborima.

Dramatični događaji oko izručivanja Gotovine Haaškom sudu, među ostalim, dobrodošao su povod za napad na Đakića i dijelu onih braniteljskih udruga koje su prošlih godina pokrivale kriminal i nezakonite radnje unutar Hvidre. Đakić je dolaskom na čelno mjesto Hvidre počeo detaljno istraživati kriminalne aktivnosti svojih prethodnika, ponajviše zbog nestanka 38 milijuna kuna dionica hrvatskih branitelja u sklopu Hrvatskog domovinskog fonda, a kako sada stvari stoje, njegovim odlaskom teško da će se doći do bilo kakvih rezultata. Desetak profitabilnih tvrtki udruge Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (Hvidra) te desetak braniteljskih poduzeća već godinama netransparentnim poslovanjem okreću milijune kuna unatoč tvrdnjama njihovih čelnika kako primaju skromnu ili nikakvu materijalnu pomoć države i mjesnih zajednica.

Udruge hrvatskih invalida Domovinskog rata već više od pet godina upravljaju s osam javnih garaža, dvadeset parkirališta s ukupno osam tisuća parkirnih mjesta, desetak poduzeća dobilo je koncesiju za poslove pauk-službe u većim gradovima, a uz sve to još ostvaruju i postojeće zakonske povlastice, invalidninu, automobile i stanove.

Premda je u Hrvatskoj već dulje vrijeme opće prihvaćena činjenica kako su Hvidrine udruge neprofitabilne i da se financiraju vrlo skromno iz proračuna jedinica lokalne samouprave, svaki pokušaj revizije poslovanja nailazi na njihov odgovor ulice, političke pritiske, a najveća je besmislica kada Hvidrini čelnici zahtjeve za transparentnošću poslovanja u Hvidri smatraju napadom na Domovinski rat. Stoga će napadom na Đakića biti zadovoljni svi oni kojima nije u interesu pronalaženje krivaca za dosadašnji kriminal u Hvidri.

Sve u svemu, okupljanje bivših elitnih vojnika, inače bliskih prijatelja sadašnjih aktivnih generala u Hrvatskoj vojsci, te najava osnivanja političkih stranaka unutar braniteljske populacije, suočit će HDZ i njegovo vodstvo s mogućnošću katastrofalnih rezultata na predstojećim lokalnim izborima. Povrh toga, sada je jasno da HDZ-u prijeti ozbiljan raskol i iznutra. Uzme li se u obzir da su upravo hrvatski branitelji bili jezgra glasačke mašinerije HDZ-a proteklih desetak godina i da je nedavno predsjednik Kluba utemeljitelja HDZ-a Đuro Perica na pitanju izručenja generala Gotovine također otkazao poslušnost Sanaderu, moglo bi se reći da Sanader danas vodi jednako tešku bitku i na vanjskopolitičkom i na unutarnjem planu, vjerojatno najtežu dosad.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika