Pola ure kulture

Srijeda, HRT 1, 20.45

vijenac

Izreka tjedna: “Vidite, na primjer, Wolfgang Goethe, koji je bio pravnik kao što sam ja…” (Silvije Degen novinarki “Pola ure kulture”). U tjednu u kojem je Gipsova kći osvojila dvije olimpijske medalje, zlatnu i srebrnu, probiti se u medije može samo Goetheov kolega, uvaženi g. Šumonja, jer njegova je izjava senzacionalna koliko i on sam.
Iako je Šumekovo posvajanje Goethea najvažnija stvar u emisiji, ne treba zaboraviti ime Michel Houellebecq (čitaj: uelbek) koje jest da je obrađeno u vijestima i dnevnicima na dan promocije časopisa “Europski glasnik” (900 stranica, četiri romana), ali uvijek ga je lijepo iznova napisati, recimo čak i za zadaću (napiši pedeset puta Houellebecq, Houellebecq…). Dakle, roman toga H., suvremenog francuskog književnika objavljen je u časopisu Dražena Katunarića (“Europski glasnik”) čija je tema seksualni liberalizam. Koliko sam uspio shvatiti novinarku, Houllebecq tvrdi da je seks precijenjen, a ona se pita što će na to reći oni naši FAK-ovci kojima je orgazam smisao života. Pa, draga kolegice, oni će vjerovatno uskliknuti fak (čitaj: fuck) i zahvaliti vam na trudu da ih uvrstite u vašu gledanu emisiju i tako proširite njihovo područje borbe.
Dražen Ilinčić, maskota emisije, utrpao je u lift jednog stričeka (arhitekt prof. dr. Velimir Neidhardt) koji nam je sve ispričao. Prethodnik lifta/dizala je platforma koja je, pokretana parnim strojem, 1823. godine u Londonu podizala izletnike do nekakvog vidikovca. Izumitelj lifta je Werner von Siemens (1880. godine). Fenomenolog Dražen zaključno besjedi: “Dosadan kakav jest, život bi bio još dosadniji da nema te male neizvjesnosti u vožnji liftom”. Njegova utješna rečenica dolazi nakon slika filmske jeze u liftovima i prizora u kojem D:I. jednog jutra u ogledalu lifta umjesto svoje vidi sliku nekog neznanca. Sve to skupa toliko je daleko od Janice Kostelić, ali za superpozitivnu ocjenu emisije valja pričekati iduću srijedu.

Vijesti dana

Četvrtak, 19.00

četiri kaktusa

Konačno sreća i na licu s razlogom zauvijek tužnog Danijela Peka, čovjek se ceri blaženo, a malo mu je i neugodno, sve u svemu kao da je napravio baricu na podu u prvom razredu osnovne škole za tv voditelje. Janica je tek prva u prvoj vožnji, još se čeka drugi slalom i spust, ali prava reakcija je već tu. Time je otvoren tjedan ružnih osmijeha u povodu Janičinih medalja. Svaka čast Peku.

Dnevnik

Četvrtak

četiri kaktusa

Shodno svojoj legendarnoj brzini, Dnevnik je još oprezan glede Janice, ali zato se udarilo u praved orgije glede Valentinova. Emisija je zaključena prizorom dviju debelih slijepljenih žaba koje je autorica i žena Zdravka Šeparovića uvrstila po načelu similis simili gaudet (sličan se sličnom veseli). Iako nije nalik žabi i mršavi Renato Kunić družijanićevski se nacerio žabetinama, kao da ih prvi put vidi. Ono što bi trebalo izražavati njegovo lice bio bi užas, jer debelu minutu, uz pjesmu “Simpatija”, emitirati razne životinje u nečemu što Branki Šeparović sliči na zaljubljenost, malo je bolesno čak i za jednu već ionako neizlječivo bolesnu emisiju kakva je Dnevnik

Televizija o televiziji

Petak, HRT 1, 16.16

četiri kaktusa

Emisija više nema onu staru špicu, što je stara bolest svih novih urednika, bilo u državnim novinama, bilo na tv. Nove špice Dnevnika i nova grafika Vjesnika (u razdoblju do 1990. godine) uvijek su bili znak nekompetentnosti. Nova gđa urednica Ulaga Valić Jasna, želi ostaviti dojam osobe sposobne za svoj novi posao, trebala bi idućih mjeseci okom sokolovim paziti samo na to da joj netko ne mijenja špice starih emisija.

Dnevnik

Petak, HRT 1, 19.30

četiri kaktusa

Za početak pustili su nam himnu u cijelosti, pa Renata Kunića koji se smiješio kao Danijel Pek, a ukras je bio glas Ivića Pašalića koji izlaže svoje misli. HRT ga zaista mrzi, a naivci iz konkurentskih CCN-ovh Vijesti dana, dali su Pašalića bez tona, misleći da ćemo ga tako manje voljeti. Ne, dajte ga u originalu, kao Silvana Menđušić večeras.

Puni krug

Petak, HRT 2, 20.54

kaktus

Voditeljica Maja Sever: “U sljedećih nekoliko minuta uživajte u Janici”. Bile su samo dvije minute, podložene onom lošom pjesmom BBB-a, ali ni ona (pjesma) nije mogla skinuti osmijeh s lica voditeljice. Čemu to intimiziranje s gledateljima? Tko ste vi, gospođo, da nam se smiješite? Sve sama pitanja, a odgovora nigdje.

Dnevnik

Nedjelja

četiri kaktusa

Nensi Brlek je usred emisije, poslije jedne vijesti, rekla “bravo, Janica”, no nitko nikad ne će odgonetnuti jesu li joj to napisali ili joj je sinulo. Kako je poznato jda gđica Brlek zna pogriješiti čitajući, možda je misao “bravo, Janica” izrekla napamet. Dužina te njene rečenice ide u prilog ovoj smjeloj hipotezi.

Sport

Nedjelja, HRT 1, 19.57

kaktus

Željko Vela je popodne, u studiju Trećeg programa, uživo je zapljeskao Janici. Neven Cvijanović duboko diše, vrlo duboko, prije nego što će išta reći, ali u Pekovoj disciplini “popiškio sam se na pod u razredu” sve ih je nadmašio Jura Ozmec koji je umjesto osmijeha proizvodio nešto tako ružno, da smo se uplašili za Janičino zdravlje, Ne za Ozmecovo, jer tu je, hvala Bogu, kuc-kuc, oduvijek sve u istom redu.

Podnevne vijesti

Ponedjeljak, HRT 1, 12.00

kaktus

Gđa Ljiljana Saucha, kad se već odučila da govori “poštovanje”, morala bi se, kao pristojna ženska osoba, prestati intimizirati s gledateljima i kesiti se na kraju emisije kao da smo joj rod. Danas joj je izgovor Janica, a sutra to će biti nešto što ću s gnušanjem morati opisati.

Hrvatska danas

Ponedjeljak, HRT 1, 16.45

četiri kaktusa

Ljiljana Saucha je na kraju emisije, dok se otkapčala i vadila si žicu iz srednjeg uha, toliko grohotala kao da je već kod kuće na kauču, no nije to važno. Važnije je da je iz materijala ispao Račanov pohvalni govor o SOS dječjem selu Lekenik. Umjesto njegova obećanja da će vlada pomagati takvu brigu o djeci bez roditelja, ton je ovaj put pridodan Račanovoj slici u Hrvatskom centru za razminiranje. Nekoliko fraza o skupom razminiranju u svega je pet sati, od vijesti u podne, potisnulo premijerove riječi podrške SOS dječjem selu koje ovisi o domaćim donacijama, za razliku od mina za koje se trebaju isprsiti strane organizacije s kojima toliko samozatajno kontaktira premijerova zakonita žena, anonimnma građanka Pleština. Kad u uredničkim glavama ne bi toliko zvonilo ime “Dijana Pleština”, onda bi SOS dječje selo Lekenik imalo još koju povijesnu priliku da se donatorima predstavi snažnom pozitivnom porukom.
Vijest o premijerovu putu sisačko-moslavačkom županijom, ako se ta tako zove, zaključen je misterioznom najavom da u Sisku konferiraju Račan i privrednici: sastanak još nije završen. Šanse Lekenika, koji je propao već sad, da se pojavi u Dnevniku, manje su iz sekunde u sekundu, jer HRT reagira munjevito.

Svakodnevica

Ponedjeljak, HRT 1, 17.05

kaktus

Branko Uvodić, autor nezaboravno ljigavog tv intervjua s Tukijem Tuđmanom, ne štedi ni Janicu Kostelić. Za njega je ona “heroina hrvatskog alpskog skijanja”, što je u redu, ako je sam to smislio. Svoj mali uvodni ogled o Janici zaključio je svečanom i skromnom obaviješću: “Pokrenuli smo inicijativu da se skijalištu na Sljemenu da ime Janica Kostelić”. Uvodićev ozbiljan prijedlog i službeno je označio kraj tjedna u kojem su se svi voditelji svaki put nekontrolirano kesili kad bi čitali nešto o Janici K. Za par minuta saznali smo da Uvodića ljudi već zovu i pitaju za broj na kojem mogu glasovati za ili protiv prijedloga, a neki i predlažu ime “Janica i Ivica Kostelić”. Uredništvo Nacionala predlaže zbirno ime Gips, jer ipak je on napravio tu djecu, a i simbolično je, jer se na skijalištu pada. Janica, Ivica i Marica neka se zovu spustovi koji se sada zovu po bojama (crveni, zeleni, plavi). Očito je i da se nama žuri dati svoj doprinos, ali nije to ništa prema Uvodićevoj hitnji. Glede telefonskog broja za glasovanje o novom imenu Sljemena, Uvodić se tužno izjasnio da će biti poznat sutra. Sad svi moraju biti strpljivi zato što je on bio nestrpljiv i izbrbljao se. Sto posto je bio uvjeren da je zamisao genijalna i da ne bi imalo smisla da mu je netko preotme. Stoga uredništvo Nacionala povlači svoj prijedlog da ne bi bilo optuženo za plagijat.