Objavljeno u Nacionalu br. 824, 2011-08-30

Autor: Boris Beck

Prevrat u muzeju

Revolucija nikad ne spava

Dalibor Martinis izlaže ovog ljeta niz provokativnih umjetničkih radova u Poreču, Trstu i Budimpešti te sprema rad o gradskom nasilju za biennale u Ljubljani

Dalibor Martinis jedan je od najuglednijih
hrvatskih umjetnikaDalibor Martinis jedan je od najuglednijih hrvatskih umjetnikaRevolucionarna zbivanja u Egiptu pratio sam na internetu, dok sam pregledavao ‘Krstaricu Potemkin’ i tako se spoj slike iz nijemog Ejzenštejnova filma i zvuk aktualnih uličnih demnonstracija, sukoba s policijom, ispaljenih bombi sa suzavcem, krikova i slogana spojio u jedan rad”, kaže ugledni hrvatski umjetnik Dalibor Martinis čiji je rad “Egipatske stube Odese” izložen u rovinjskoj galeriji svetog Tome.

Izložbu je postavio kustos Dario Sošić u okviru RAP-a, Rovinj Art Programa, koji predstavlja avangardne umjetnike, poznate po svojim konceptualističkim djelima, videoradovima ili performansima. Martinis je u znameniti prizor krvoprolića na stubama Odese umontirao zvukove i slike s videosnimki koje su u siječnju i veljači egipatski prevratnici stavljali na You- Tube. “I film i snimke prikazuju revolucionarne događaje”, kaže Martinis i nastavlja: “'Krstarica Potemkin' prikazuje događaje prije Oktobarske revolucije dok su YouTube klipovi digitalni dokumentarni videozapisi događaja na ulicama Kaira. Ne razlikuje ih samo postupak i medij, već i motivacija njihovih autora.


Ejzenštejn je želio stvoriti avangardno filmsko djelo u kojem će novim filmskim jezikom izraziti vrijednosti novoga sovjetskog društva. Njegovo djelo postoji u sferi simboličkog. Videoklipovi koje su aktivisti egipatske revolucije postavljali na internet bili su taktičko sredstvo, u samoj borbi, ono što se danas u medijskoj teoriji naziva ‘tactical media’. Njihova svrha bila je da izvještavaju same sudionike o događajima koji su se simultano odvijali u različitim dijelovima grada i zemlje kako bi se lakše koordinirala borba. Oni nisu bili simbolički prikaz borbe, oni su bili sama borba.” Osim ovogodišnjeg rada “Egipatske stube Odese” Martinis je u Rovinskoj galeriji izložio i dva ranija rada: instalaciju “Umjetnik pri radu” iz 1978. u kojoj flomaster obješen na lampu sam, bez prisutnosti umjetnika, polako stvara djelo te videorad “Otvoren kolut” iz 1976. u kojem Martinis namotava oko svoje glave videovrpcu što je upravo izašla iz kamere kojom se ta akcija snima.

MARTINIS JE TRENUTAČNO u Komiži na Visu gdje su Dan Oki i on voditelji radionice Video Anketa
u muzeju Ludwig u BudimpeštiAnketa u muzeju Ludwig u BudimpeštiVortex Summer School koju organiziraju Umjetnička akademija iz Splita i Akademija primijenjene umjetnosti iz Rijeke. Ta majstorska radionica namijenjena je studentima i diplomantima na odsjecima novih medija i filma hrvatskih i europskih umjetničkih akademija, a uz voditelje, predavači su Merry Krell i Adrian Goycoolea sa Sveučilišta u Brightonu, Peter Purg iz Nove Gorice, Brian Willems sa Splitskog sveučilišta te Sarah Kesenne i Kobe Vermeere s Umjetničke akademije Sint Lucas iz Genta u Belgiji. Iako je na dalekoj Komiži, Martinis stigne izlagati ne samo u Hrvatskoj nego i izvan nje. “Egipatske stube Odese” prikazuju se ovog ljeta u Trstu na velikoj izložbi “Lo stato dell'arte” gdje je izložen i njegov rad “Proleteri svih zemalja” - velika zastava Europske unije na kojoj je plava boja zamijenjena crvenom. Istodobno je u Ludwig Muzeumu u Budimpešti predstavljen Martinisov rad iz 1976. za koji zagrebački kustos Tihomir Milovac kaže da je prethodio mnogim drugim sličnim radovima u svijetu te da se tek danas uočava njegova iznimna vrijednost. Riječ je o radu “Čuvar na izložbi” u kojem je Martinis odjeven kao muzejski čuvar stražario u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu pred radovima koje je smatrao vrijednim čuvanja. “’Čuvar na izložbi’ za mene je bio i ostao jedan od mojih ključnih radova”, kaže Martinis, “mnogo više nego što je to bio u kritičarskoj ili kustoskoj percepciji. Tek sada, nakon 35 godina, malo pomalo, on se afirmira.

Za ovu priliku MSU je posudio djela Knifera i Vasarelyja koja sam čuvao te davne 1976. tako da je uz fotografiju akcije čuvanja djela izloženo i originalno djelo čuvanih umjetnika.” Na mađarskoj izložbi prikazan je i Martinisov rad “Muzej koje radničke klase”, projekt koji Martinis realizira u suradnji s muzejom u kojem izlaže. Prije izložbe hrvatski umjetnik provede tajnu anketu među radnicima muzeja o tome koliko su zadovoljni svojim radnim uvjetima, visinom plaće i poštovanja radničkih prava. Na temelju te ankete Martinis je muzeju Ludwig dao 3 od 5 crvenih zvijezdica te titulu “Muzej srednje radničke klase”. Dalibor Martinis sljedećeg mjeseca sudjelovat će i na Grafičnom biennaleu u Ljubljani - koji više nije ograničen na grafičku umjetnost, nego prihvaća svu recentnu suvremenu umjetnost bez medijskog ograničenja - te će ondje izložiti videoinstalaciju koja na tri ekrana predstavlja izvedbe “Vječne vatre gnjeva”. “Radi se o umjetničkim intervencijama u sustav političkih - ili predpolitičkih - događaja koji su postali karakteristični za svjetske gradove, a kojima je zajednička gesta spaljivanja automobila kao iskaz socijalnog nezadovoljstva ili bijesa. Ovim se projektom bavim od 2007. i do sada sam realizirao nekoliko izvedbi u različitim hrvatskim i europskim gradovima, a uskoro će izaći i knjiga”, kaže Martinis.

Vezane vijesti

„Kako preživjeti rat“

„Kako preživjeti rat“

U povodu 70. obljetnice ustanka u Hrvatskom zagorju večeras je u Muzeju „Staro selo“ u Kumrovcu otvorena izložba „Kako preživjeti rat“. Autor izložbe… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika