Objavljeno u Nacionalu br. 824, 2011-08-30

Autor: Ivan Pandžić

Pomoć Vlade građevini

Četiri pilule za samrtnika

Ministar Branko Bačić sprema subvencije za obnovu fasada, nove milijune za kupnju stanova, izmjenu Zakona o štedionicama i ublažavanje licencija za rad građevinara

Građevina nikako
ne uspijeva ući u novi
investicijski ciklusGrađevina nikako ne uspijeva ući u novi investicijski ciklusNovac za Vladin model subvencije kupnje stanova ovaj ili sljedeći tjedan će biti potrošen, mnogo prije nego što se očekivalo. Operacija u kojoj Vlada plaća prve četiri godine pola godišnjih rata kredita, uz snižene kamate kod svih banaka, bila je uspješna - do kraja prošlog tjedna, u samo četiri mjeseca, prodano je 1330 stanova, a osiguranih 28 milijuna kuna bit će dostatno za 1400 do 1500 stanova. Bankama i građevinarima građani i država kroz te su kredite ostavili za te stanove oko 100 milijuna eura. “Na bolesniku koji je imao infarkt napravljen je facelifting”, komentar je Josipa Ticemjere s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu - naime, građevinarstvo je nekad činilo 15 posto BDP-a, a zbog krize je izgubilo 40 tisuća radnih mjesta, uz gubitak od 1,27 milijardi kuna.


NA POČETKU GODINE u Hrvatskoj je bilo 15 tisuća novih neprodanih stanova, od čega polovica u Zagrebu. 1500 subvencioniranih stanova tek je desetina tog broja, a još je toliko prodano do kraja kolovoza bez subvencije - no dok se ne prodaju svi prazni stanovi neće doći do rušenja cijena, zapošljavanja radnika i bolje kvalitete objekata. U svibnju je nastavljen pad od 8,4 posto u građevinskim radovima, u Zagrebu je pola godine izdano 30 posto manje odobrenja za građenje, a predviđena vrijednost izgradnje je 46 posto manja. Zbog toga Ministarstvo građevinarstva kojem je na čelu Branko Bačić Vlada bi trebala osigurati svjež kapital za subvencioniranje kupnje stanova prema dosadašnjem modelu. Vjerojatno će se raditi o iznosu do 10 milijuna kuna koji bi trebao osigurati prodaju bar još 500 stanova. Tako će Vlada stvoriti obvezu isplate oko 150 milijuna kuna za četiri godine plaćanja rata. Obećano je da će se model primjenjivati i sljedeće godine pa za to treba osigurati oko 50 milijuna kuna u proračunu za sljedeću godinu. Druga mjera je ono što su građevinari tražili od početka krize, a temelji se na njemačkom modelu. Za razliku od hrvatske vlade, koja je na početku krize ugovarala milijarde kuna vrijedne poslove poput izgradnje autocesta i Pelješkog mosta od kojih profitira najviše 10 velikih kompanija, Nijemci su išli na puno sitnijih radova koji osiguravaju posao za što više malih i srednjih građevinskih tvrtki. Trenutno se priprema zakon kojim bi država subvencionirala energetsku učinkovitost - obnovu fasada i građevinske radove koji bi rezultirali manjom potrošnjom energije u zgradama. Obnovu zgrada u Hrvatskoj država bi podupirala još nepoznatim iznosom, vjerojatno omogućavajući povoljnije kreditne linije. I dio novca dobiven od naknade za legalizaciju bespravnih objekata išao bi u tu svrhu.

TREĆA MJERA je promjena zakona o stambenim štedionicama. Njima je prije gotovo dvije godine omogućeno da ulažu u izgradnju stanova za svoje korisnike, a cijene kvadrata trebale su biti puno povoljnije. No ni jedna od pet stambenih štedionica nije se upustila u tu avanturu, a Vlada ih želi potaknuti na veće sudjelovanje u tržištu nekretnina. Četvrta mjera je promjena kriterija za dobivanje licencije za obavljanje građevinskih radova. Kad je licenciranje uvedeno prije više od dvije godine, cilj mu je bio osigurati red na tržištu - primjerice, da ne može tvrtka koja ne plaća radnike dobiti posao s državom ili uopće raditi. Također, mala tvrtka nije mogla dobiti posao na velikim objektima, a zatim ga davati u podizvođenje uz uzimanje provizije. Danas je sustav licenciranja jako zamro, pogotovo jer kad se jednom dobije licencija, nitko vas ne provjerava sljedećih pet godina. Grubo rečeno, kad je imate, možete otpustiti radnike, ne plaćati ih, a onda pred novo podnošenje zahtjeva samo osigurati traženi broj i dobiti licenciju na sljedećih pet godina. U krizi je procvjetao rad na crno. Sada se i kroz anketu koja se upravo provodi među građevinarima, želi doznati kako poboljšati sustav i omogućiti zdravim tvrtkama nastavak funkcioniranja bez nelojalne konkurencije.

NO TE MJERE koje se planiraju, uz već doneseni zakon o legalizaciji 150 tisuća bespravnih objekata i izmjene zakona o građenju, više će stvoriti dojam da Vlada nešto čini nego bitne pomake. Nema onih osnovnih parametara za spas: bolji standard koji bi povećao kupnju stanova, a na obzoru nema povećanja privatnih investicija, kao ni onih iz lokalnih i državnog proračuna. “U stanogradnji smo tek na sredini krize. Trebat će još barem dvije ili tri godine da se potroše zalihe. Osim toga, ne može se računati na pojačanu kupnju nekretnina dok barem šest mjeseci građani ne osjete poboljšanje i sigurniju budućnost. Stanove sada kupuju oni koji moraju ili oni koji su iskorisitili Vladine subvencije”, kaže Dražen Nikolić, direktor Raiffeisen Consultinga. “Da se poštuje tržišna logika, cijene stanova bi pale i bile bi rasprodavane zalihe kako bi se pokrenuo novi investicijski ciklus. Sad je sve prilično netransparentno što se tiče cijena. Ako itko želi da kriza završi u ovom desetljeću, i Vlada, i investitori, i banke morat će vući radikalnije poteze”, zaključuje Josip Tica.

Vezane vijesti

'Povezivanje Dubrovnika ne smije ovisiti o interesima BiH'

'Povezivanje Dubrovnika ne smije ovisiti o interesima BiH'

Predsjednik dubrovačko-neretvanskoga Županijskog odbora HDZ-a Branko Bačić i dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić na današnjoj su… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika