Objavljeno u Nacionalu br. 340, 2002-05-22

Autor: Igor Saračević

VIDEO/DVD

Bushemijev 'Zakon' tjeskoban je prikaz robijaškog života

Drugo redateljsko ostvarenje američkog glumca Stevea Bushemija snažna je adaptacija romana kultnog američkog pisca Edwarda Bunkera koji je dobar dio života proveo iza rešetaka

Sjajni američki karakterni glumac Steve Buscemi prije šest godina najavio je zanimljivu redateljsku karijeru svojim dugometražnim prvijencem, suptilnom dramom “Bar za lijenčine”. Njegov drugi redateljski rad, “Zakon zatvora” koji se nedavno pojavio u našim videotekama, nešto je manje dojmljiv, ali svakako potvrđuje Buscemija kao autora vrijedna pozornosti.
“Zakon zatvora” ekranizacija je romana “Tvornica životinja” američkog autora Edwarda Bunkera, koji je, poslije dugogodišnjeg boravka na robiji, u prvoj polovici sedamdesetih započeo književnu karijeru i svojim žestokim krimićima stekao kultnu reputaciju. U središtu priče je prijateljstvo dvojice robijaša: Rona Deckera (Edward Furlong), mladića koji je zbog trgovine drogom osuđen na kaznu zatvora u trajanju do deset godina, te okorjelog Earla Copena (Willem Dafoe), neslužbenog “bossa” zatvorenika.
Po dolasku u zatvor, naočitom Ronu odmah postaje jasno da bi zbog svog izgleda mogao postati nečija “djevojka”, pa se obraća Earlu za zaštitu. Iako u svom nastupu prekrši kažnjenički protokol, Earl ga ipak uzima u svoju “momčad”, te se između njih postupno razvija odnos surogatnog oca i sina (doduše, u jednom trenutku Earl otvoreno kaže svom štićeniku da mu vjerojatno ne bi pomogao da je ružan). Problemi, međutim, nastaju kad jedan novopridošli robijaš pokuša silovati Rona, te mu se mladić odluči osvetiti, ali si pritom uništi priliku da bude pušten na uvjetnu slobodu. Earl tada počinje smišljati plan njihova bijega.
Kao što kaže doslovni prijevod naslova romana i filma, “Tvornica životinja” vrlo je pesimističan prikaz američkoga zatvorskog sustava, u kojem kažnjenici nemaju gotovo nikakve šanse za rehabilitaciju i povratak u društvo, nego u pravilu gube gotovo sve ljudske kvalitete koje su ikad imali. Buscemi svojim strpljivim, smirenim stilom sugestivno razrađuje teme Bunkerova predloška. Zahvaljujući takvoj strategiji, precizno odmjereni dramski akcenti dodatno dobivaju na težini – najbolji je primjer doista užasavajuća scena u kojoj Dafoeov Earl simulira da je “prolupao”, s odbojnim detaljima koje je bolje ne opisivati.
Kao i u “Baru za lijenčine”, u “Zakonu zatvora” okosnica redateljskog pristupa je detaljno portretiranje likova i njihovih odnosa. Rezultat takva postupka ovaj put nije posve uspješan, ponajprije zbog previše introvertirane Furlongove interpretacije, koji lik Rona nije uspio načiniti dovoljno zanimljivim. Cjelina je opterećena i nekim konvencionalnim Bunkerovim dramskim rješenjima, koja u knjizi nisu toliko smetala, ali se ovdje čine odviše rutinskima. Zbog takvih propusta “Zakon zatvora” nije sjajan film, ali dovoljno je dobar da zasluži preporuku.

Naslov:

Podnaslov:

Potpis:

ZAKON ZATVORA
(UCD)

Animal Factory
am. zatvor. drama, 2000.
R: Steve Buscemi
GL: Willem Dafoe, Edward Furlong, Seymour Cassel, Mickey Rourke, Danny Trejo, Tom Arnold, Mark Boone Jr.

FILM: tri točkice
DVD: dvije točkice

O psima i mačkama
Issa

Cats & Dogs, am. fant. komedija, 2001.
R: Lawrence Guterman GL: Jeff Goldblum, Elizabeth Perkins

FILM: točkice
DVD: točkice

Krađa stoljeća
UCD

Iza beznadno rutinskoga domaćeg naslova krije se jedan od najvećih holivudskih komercijalnih promašaja iz prošlogodišnje produkcije. Unatoč budžetu od 62 milijuna dolara i zvijezdama kalibra Kurta Russella i Kevina Costnera, film je u američkim kinima zaradio jedva 15 milijuna, ni u ostatku svijeta nije prošao ništa bolje, a u nas se pojavljuje izravno na videu.
Redatelj i suscenarist Lichtenstein kao da se nadahnuo filmovima iz zlatnog doba špageti-vesterna u izlaganju zapleta o skupini kriminalaca koji opljačkaju jednu kockarnicu u Las Vegasu, a zatim se međusobno obračunaju oko podjele plijena: u “Krađi stoljeća” likovi su samo manje ili više antipatični i nema ničeg što neće napraviti radi novca. Takav cinizam možda bi i bio intrigantan da je film duhovitiji i dosljednije apsurdan i da je režiran manje nametljivim vizualnim stilom; ovako, riječ je tek o gledljivoj besmislici. (I. S.)

3000 Miles to Graceland, am. akc. triler, 2001.
R: Damien Liechtenstein GL: Kurt Russell, Kevin Costner, Courteney Cox, Christian Slater, David Arquette

FILM: dvije točkice
DVD: dvije točkice

M.A.S.H.
Continental Film

M.A.S.H., am. rat. satira, 1970.
R: Robert Altman GL: Donald Sutherland, Elliott Gould, Tom Skerritt, Sally Kellerman, Robert Duvall

FILM: točkice
DVD: točkice

Lov na Crveni oktobar
VTI

The Hunt For Red October, am. akc. triler, 1990.
R: John McTiernan GL: Sean Connery, Sam Neill

FILM:
DVD:

Wayneov svijet 2
VTI

Wayne’s World 2, am. komedija, 1993.
R: Stephen Surjik GL: Mike Myers, Dana Carvey, Tia Carrere

FILM:
DVD:

Hello Dolly
Continental Film

Hello Dolly, am. mjuzikl, 1969.
R: Gene Kelly GL: Barbra Streisand, Walter Matthau, Michael Crawford

FILM:
DVD:

Eskadrila u podne
Continental Film

DVD-izdanje klasičnoga ratnog filma redatelja Henryja Kinga zasigurno neće privući pozornost širokog kruga publike, no ambiciozniji filmofili, a pogotovo poklonici zlatnog doba Hollywooda, ne bi ga smjeli propustiti. Gregory Peck ostvario je jednu od najboljih uloga karijere tumačeći lik generala američkog zrakoplovstva koji, sredinom Drugog svjetskog rata, nastoji vratiti čeličnu disciplinu i borbeni moral malodušnim pripadnicima eskadrile zadužene za dnevna bombardiranja neprijateljskih ciljeva. Istini za volju, film se danas doima pomalo zastarjelo, ponajprije zbog povremeno odviše statičnih dijaloških scena, ali još uvijek imponira psihološkom slojevitošću u prikazu ljudskog proživljavanja rata. (I. S.)

Twelve O’Clock High, am. rat. film, 1949.
R: Henry King GL: Gregory Peck, Hugh Marlowe, Gary Merrill

FILM: tri točkice
DVD: jedna točkica

Vezane vijesti

Bespravna gradnja je i pravno i moralno pitanje

Bespravna gradnja je i pravno i moralno pitanje

Zakonski prijedlog o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama nije samo pravno nego i moralno pitanje, no s rješavanjem tog problema više ne… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika