U povodu 50. godišnjice prvog summita nesvrstanih u Muzeju istorije Jugoslavije u Beogradu u subotu je otvorena izložba "Od Beograda do Beograda" na kojoj su izložena 32 vrijedna eksponata, koje su predstavnici zemalja sudionica Prve konferencije, te domaćini ostalih konferencija, poklanjali Josipu Brozu Titu. Kako je rekla kustosica izložbe Ana Panić, ti predmeti imaju veliku umjetničku vrijednost, ali značajni su i kao dokumenti vremena i društva u kojem su nastali. Također govore o darodavcima i njihovim statusima, te se odlično uklapaju u koncept izložbe kojom se želi predstaviti društveni kontekst Pokreta nesvrstanih, te njegove ideje multikulturalizma i susreta svjetova.

Najvredniji i najstariji eksponat je drevna brončana statua boga Ozirisa iz 6. stoljeća pr. n. e. iz Egipta, poklon predsjednika tadašnjih Ujedinjene Arapske republika Anvara el Sadata. Među najluksuznijim poklonima ističu se srebrni pribor za jelo sastavljen od 180 komada iz Indonezije i zlatna kutija za cigarete iz Maroka, koja je ukrašena sa 16 safira i 35 briljanata. Izložena je i srebrna kutija za cigarete, dar cara Etiopije Hajla Selasija I., koja na poklopcu ima stiliziranu Davidovu zvijezdu pa time ukazuje, kažu u muzeju, na podrijetlo etiopskih kraljeva od kralja Solomona i kraljice od Sabe. Pažnju plijeni i skupocjen pribor za pisanje od bjelokosti i zlata, poklon predsjednika Vrhovnog suda Sudana, koji je izrađen tradicionalnom tehnikom i inspiriran poviješću. Tu su i zlatna harfa iz Iraka, glava Bude iz Afganistana, dvije svete manadale iz Nepala, kutija za čaj, poklon premijerke Cejlona Sirimavo Bandaranaike te stolica iz Libanona koju je Tito kosristio na Brijunima.

Otkrivena je i obnovljena reljefna mapa Titovih putovanja, koja je nekoć bila dio autentične zidne dekoracije muzejske zgrade. Titova putovanja bila su važan dio vanjskopolitičke strategije zemlje. "Bila su planirana i organizirana u funkciji razvijanja bilateralnih odnosa Jugoslavije, ali i učvršćivanja njene uloge u Pokretu nesvrstanih, dok je slika Tita kao 'svjetskog putnika' bila važan dio simboličke prakse zemlje", kaže Ana Panić.