Objavljeno u Nacionalu br. 826, 2011-09-13

Autor: Robert Bajruši

Izvještajni sabor HDZ-a

Partijski redizajn uoči izbora

Premijerka je odlučila politički transformirati stranku u demokršćansku, što je pokušaj da se promjenom imidža privuče široko biračko tijelo

Hadezeovci su odustali od koncepcije stranke kao političkog pokretaHadezeovci su odustali od koncepcije stranke kao političkog pokretaPredsjednica Vlade Jadranka Kosor prihvatila je neslužbeni nacrt kojim se u idućim mjesecima Hrvatska demokratska zajednica planira politički i ideološki transformirati u demokršćansku stranku. Predstojeći Izvještajni sabor, zakazan za subotu 17. rujna, neće značiti samo početak izborne kampanje, nego i premijerno predstavljanje novog HDZ-a, repozicioniranog u stranku demokršćanske orijentacije.

IZVJESNO JE da novo profiliranje ponajprije cilja na privlačenje tradicionalnog biračkog tijela, srednje klase, posebno među onima koji još uvijek nisu odlučili za koga će glasovati na parlamentarnim izborima. U strateškom smislu, repozicioniranje u demokršćansku stranku pokazuje da su Jadranka Kosor i njezin savjetnički tim odustali od koncepcije HDZ-a kao političkog pokreta što ga je još početkom 90-ih inaugurirao Franjo Tuđman.


U Tuđmanovoj je viziji HDZ bio politički oksimoron koji je u sebi spajao emigrantsku desnicu, preobraćene članove nekadašnjeg Saveza komunista i skupinu spretnih (za sebe) tehnomenadžera. Potom je uslijedilo višegodišnje zatišje i pod vodstvom Ive Sanadera stranka se nije ideološki profilirala, baš kao ni nakon što ju je preuzela Jadranka Kosor. Sada se to mijenja i u izbornoj kampanji politički stratezi koje predvodi Dejan Verčič, slovenski ekspert za politički marketing, odlučili su predstaviti HDZ kao stranku demokršćanske orijentacije, ideološki profilirane poput kršćanskih demokrata u Njemačkoj i Švedskoj. Ne treba zaboraviti da je u lipnju ove godine Jadranka Kosor imenovana potpredsjednicom Demokršćanske internacionale (CDI), političke grupacije koja okuplja stranke kršćansko-demokratskog usmjerenja. Izborom na ovaj položaj dobila je i svojevrsnu međunarodnu legitimaciju kao demokršćanska političarka, što je dodatni argument i za metamorfozu koja se sprema u HDZ-u.

Osnovni argument koji će koristiti u stranci na vlasti glasi da je HDZ kao pokret izvršio svoju povijesnu misiju. HDZ je pobijedio na prvim višestranačkim izborima, kasnije donio odluku o izlasku iz Jugoslavije i vodio državu do ratne pobjede, a aktualna vlada uvela je Hrvatsku u NATO i Europsku uniju. Završetak pregovora s Bruxellesom – u interpretaciji koju namjeravaju ponuditi HDZovi “opinion makeri” – znači da je riješena i zadnja velika nacionalna tema, a sve što slijedi su uobičajena politička pitanja s kakvima se susreću političari u svim demokratski uređenim državama. A nova situcija iziskuje i novu političku strategiju, posebno uzme li se u obzir položaj u kojem se nepuna tri mjeseca prije izbora našao HDZ. Ili kako je to u susretu s Nacionalovim novinarima u jednoj rečenici sublimirao bliski suradnik Jadranke Kosor: “Nova stranka za novo vrijeme.”

REPOZICIONIRANJE u smjeru demokršćanske opcije zapravo je posljednji pokušaj da se promjenom imidža pokuša privući široko biračko tijelo. Demokršćani i konzervativci na vlasti su u Njemačkoj, Francuskoj, Britaniji, Italiji, Nizozemskoj i u još nekoliko članica EU, pa su u HDZ-u procijenili da taj podatak može pomoći u privlačenju neodlučnih birača. U zemlji u kojoj se gotovo devet desetina stanovnika deklarira kao katolici trebalo bi biti normalno da je najjača stranka demokršćanske orijentacije koja zagovara vrijednosti kao što su obitelj, malo i srednje poduzetništvo i očuvanje nacionalne tradicije. Pitanje je, međutim, koliki će biti učinak HDZ-ova repozicioniranja prema demokršćanstvu. HDZ-ov zaostatak za Kukuriku koalicijom iznosi 15 posto, što je teško dostižna razlika. Čak i prema vlastitu istraživanju, HDZ osvaja 20 posto glasova i uz maksimalnu mobilizaciju svojih birača teško će dosegnuti 30-ak posto, što je minimum da bi se u poslijeizbornim pregovorima uopće moglo doći u priliku da se formira vlada. Osim toga, HDZ-ovi koalicijski kapaciteti također su slabi jer HSS, Milan Bandić i Željko Kerum, prema svemu sudeći, neće osvojiti dovoljno saborskih mandata da mogu bitno naškoditi opozicijskoj koaliciji. U takvim okolnostima HDZ je odlučio zaoštriti predizbornu retoriku kako bi privukao desno orijentirane birače.

Odatle plašenje “crvenom Hrvatskom” i zaoštravanje odnosa sa Srbijom, ali u oba se slučaja radi o fingiranim sukobima, a ne nekakvu ideološkom zaokretu udesno, kao što se prezentira. Uostalom, iz Europske komisije nije stigla ni jedna reakcija na verbalni sukob između Jadranke Kosor i Borisa Tadića, iako su u prošlosti iz Bruxellesa intervenirali uvijek kad je postojala opasnost od nastanka regionalnih kriza. Ovoga puta nisu se uključili jer je bilo jasno da je svađa Kosor-Tadić inicirana da se prikupe predizborni bodovi, ali bez povlačenja poteza koji bi stvarno ugrozili suradnju Hrvatske i Srbije. Ionako u savjetničkoj ekipi Jadranke Kosor vlada uvjerenje da je sadašnja situacija za HDZ svojevrstan “najgori mogući scenarij”. Najveći dio javnosti i medija svakodnevno podupire priče o krivnji HDZ-a za lošu gospodarsku situaciju, visoku stopu nezaposlenosti, rasprostranjenu korupciju i izostanak bilo kakve perspektive. Dodaju li se i ankete u kojima HDZ itekako zaostaje za Kukuriku koalicijom, zaključak se nameće sam od sebe: želi li zadržati makar i minimalne šanse za ostanak na vlasti, HDZ se hitno mora redizajnirati i nadati se da će dovoljan dio biračkog tijela prije 4. prosinca prihvatiti novi proizvod. Zato sada treba očekivti personalizaciju kampanje, s ciljem da se Jadranka Kosor u usporedbi sa Zoranom Milanovićem prikaže kao netko tko je kompetentniji za vođenje države. “Obraćamo se svima koji ne žele Zorana Milanovića za premijera”, kratko objašnjava strateg HDZ-ove kampanje za Nacional.

U OBILJU LOŠIH vijesti za Jadranku Kosor, malo optimizma donose ispitivanja koja pokazuju da se u posljednja tri mjeseca HDZ polako oporavlja i da je trenutačno gotovo izjednačen s SDP-om. Iako je zaostatak za oporbenom koalicijom još uvijek jako velik, u HDZ-ovu strateškom timu polaze od premise da je napokon zaustavljen dugotrajan negativni trend (koji traje još od siječnja prošle godine i pobjede Ive Josipovića na predsjedničkim izborima) i barem se pojavljuju kakve-takve naznake da HDZ još nije poražen. Transformacija iz pokreta u demokršćansku stranku najvažniji je adut koji će koristiti Jadranka Kosor kako bi u zadnji trenutak povećala izborne šanse HDZ-a, ali veliko je pitanje hoće li u tome uspjeti. HDZova stigmatiziranost za lošu situaciju u Hrvatskoj je prevelika i teško je očekivati značajnije promjene među biračima. No to nipošto ne znači da se HDZ već predao, o čemu svjedoči i ova najnovija strateška odluka.

Vezane vijesti

Karamarko: vlast nije napravila ništa za narod

Karamarko: vlast nije napravila ništa za narod

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je danas kako aktualna vlast tijekom proteklih šest mjeseci nije napravila ništa korisno za ovaj narod,… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika