Demonstranti na Brooklynskom mostu protiv korporativne AmerikeUoči nedjelje svijet je već saznao da su se antikorporacijski prosvjednici okupili u nekoliko ulica oko Wall Streeta. Prosvjedovali su protiv “činjenice da Amerikom ne upravljaju njeni izabrani politički lideri, nego banke i krupni kapital”. Bilo ih je mnogo više nego prošle godine, oko 11. rujna. Tada je više stotina Amerikanaca demonstriralo u istom kvartu protiv izgradnje Islamskog centra Cordoba blizu Nulte točke. Ali ih je bilo puno, puno manje nego 15. veljače 2003., uoči Bushove invazije na Irak. U New Yorku se onda okupilo pola milijuna Amerikanaca, uzvikujući “ne damo krv za naftu”. Ove 2011. val mladih prosvjednika želio je da ih Amerika i svijet čuju kako govore o pohlepi s Wall Streeta. Prosvjeduju već 13 dana u manjim ili većim skupinama.

PROSVJEDI SU ZAPRAVO kao prva iskra počeli 17. rujna, od skupina mladića i djevojaka iz mreže američkih simpatizera događaja u Egiptu ove zime, kada se razbuktalo Arapsko proljeće. Sredinom prošlog mjeseca njujorška se policija prvi put zabarikadirala ispred glavne burze na Wall Streetu – da spriječi prvi marš prosvjednika koji su krenuli sa sloganima protiv korporacijske pohlepe. Ne može se, međutim, reći da prosvjeda nije bilo ili da su bili zanemarivi samo stoga što ih nije bilo na američkoj televiziji, ili zato što je New York Times – najutjecajniji američki dnevnik – u nedjelju na naslovnoj stranici donio sliku samo jednog prosvjednika. A bilo ih je na tisuće, iako službenih podataka još nema. Uostalom, i globalno prezauzeti CNN – lokalno je podbacio, pa je registrirao samo nekoliko incidenata, o tome kako je policija pokazala brutalnost – samo prema pojedincima. Ali kad se i gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg napokon u petak oglasio, rekavši da se ta “buka i galama”, posebno u kasnim satima, više ne može tolerirati, bilo je jasno da su poruke prosvjednika već uzbudile političare. Već narednog dana, u subotu, na ulicama je bio kordon spremne policije, a ne samo nijemih prometnih čuvara ulica. Još kada su prosvjedi počeli sličiti na ideološkog duha puštenog iz boce i kad su mladići i djevojke dobili podršku dviju velikih sindikalnih unija – radnika u obrazovanju, među kojima je već na stotine mladih otpuštenih učitelja, i transpornih radnika – prosvjednici kao da su dobili krila. Do obližnjeg Brooklyna, gdje bi ih možda dočekalo mnogo više siromašnih nezadovoljnika, ipak nisu mogli preletjeti East River. Tko zna jesu li ondje tražili upravo takvo radničko pojačanje, nakon što je sve počelo kao elitni prosvjed bijelih ovratnika u srcu Wall Streeta.

IAKO SU DANIMA ČUVALI svoju samodisciplinu, policija ih je lukavo namamila na Brooklynski most, gdje su zbog glomaznosti i usporenosti povorke prosvjednici “morali” zaustaviti promet. Tako je policija i krenula s uhićenjima. Do nedjelje ujutro u njujorškim je zatvorima, prema američkim medijskim izvorima, bilo je oko 700 privedenih. Dok ovo javljamo, većina njih je već puštena iz pritvora, uz mandatorne pozivnice za sud. Tek ondje će morati platiti novčanu kaznu za “izazivanje nereda” i “kršenje prometnih propisa”, a za to se može izreći čak i kazna zatvora. Glavni američki mediji nisu sve popratili s tržišnim interesom niti su u svemu namirisali krv. Ali zato su prosvjedi svoju medijsku auru već zaradili u Europi i među najpoznatijim američkim blogerima. Nezaposlenost, koja negdje u Americi doseže i do 20 posto - iako Washington priznaje samo devet posto – mladi očito ne mogu više olako prihvatiti. Želudac, a ne srce, na sljedećim izborima, uključujući i predsjedničke 2012., mogao bi presuditi. Bune se uglavnom studenti s diplomama i bez posla. Njih je najviše na ulicama u newyorškom downtownu, u “masi” koja se ne može uspoređivati sa “standardima” uličnih prosvjeda u Kairu ili Ateni, ali sve bi se moglo pretvoriti u prvu veću socijalnu lavinu u Americi. Novinari Los Angeles Timesa pišu da bi se socijalni nemiri mogli proširiti diljem Amerike. Problem je, samo, primjećuju ove kalifornijske novine izvještavajući iz New Yorka, što prosvjednici nisu jasno artikulirali svoje ciljeve. Zato su zasad tako usamljeni. Sve se još samo vrti oko parola o korupciji i pohlepi. Izgledaju više kao karneval; mnogi su naoružani gitarama i vrlo dobrim raspoloženjem. Ali su i disciplinirani! Svakoga jutra (već gotovo dva tjedna) oglasi se jutarnje zvono, nakon čega se formira mirna povorka koja krene prema vratima glavne newyorške burze i tuda prodefilira barem nekoliko puta.

Vlasti se boje da se prosvjednicima ne priključe vojni povratnici iz IrakaSVE BI MOGLO POSTATI vrlo nezgodno, ako potraje i ako se nezadovoljnicima priključe pripadnici nekoliko desetaka tisuća vojnih povratnika iz Iraka. A onda i oni najavljeni iz Afganistana. Nitko, naime, ne može obećati posao veteranima američkih ratova, a država je sve siromašnija da ih izdržava. Moglo bi, dakle, postati gusto, ove zime i sljedećeg američkog proljeća – ako se svi istomišljenici slože. Oglasio se i poznati lingvist i politički aktivist Noam Chomsky. On je unatoč nevelikom broju prosvjednika u svemu prepoznao socijalni potencijal. Chomsky je podsjetio da je jaz između bogatih i siromašnih Amerikanaca postao neizdržljiv te da je broj onih koji žive ispod granice izdržljivosti – svakoga dana sve veći. A to “od Sjedinjenih Država čini zemlju Trećeg svijeta, valjda poput neke u Africi”, rekao je ovaj čuveni profesor s Harvarda. Na lice mjesta, u epicenter prosvjeda, već su stigla i druga poznata lica; redatelj dokumentarca “Fahrenheit 9/11” Michael Moore i ne manje slavna hollywoodska glumica Susan Sarandon. Oni su pokušali probuditi usnule američke medije, kako bi se na vrijeme solidarizirali sa začetnicima newyorškog “iPhones i Androids pokreta”. Generacija komunikacijske revolucije ima, naravno, u svojim rukama i Facebook, koji još nije dostatno uposlila pa su revolucionarni virtualni požari još nepredvidljivi.

MEĐU STUDENTIMA KRUŽE PRIČE da su prosvjednici već formirali tri odbora (za financije, hranu i smještaj). Postoji i “generalna skupština” na kojoj, po principu pučke demokracije, svatko može održati kratki govor povezan s okupacijom Wall Streeta. Međusobno se, ipak, ne nazivaju drugovima; ne vole posebno čaj, pa se već zna da nisu ni ekspozitura pokreta Tea Party. Mnogima je bilo važno da znaju upravo ovo drugo. Skupina je već dobila i poštansku adresu u obližnjoj filijali UPS-a (United Parcel Service), poznatoj tvrtki koja raznosi pošiljke od vrata do vrata u Americi. I solidarnost je, kažu, na zavidnoj razini. Jedan dio mlade gospode već se sada zaklinje da će tu biti i kad bablje ljeto ove američke jeseni prođe - i ostati do prvih atlantskih snjegova. Jer poruka ostatku zemlje treba poteći upravo odavde. Možda svi skupa na tom mjestu dočekaju i proljeće? Uostalom, na iscrtanoj mapi sljedećih prosvjeda u Zuccotti Parku, nadomak burze u New Yorku, piše da će se prosvjedi “skupine za okupaciju Wall Streeta” održati 6. listopada u Washingtonu, a sljedeće subote u Los Angelesu. Netko je tome dodao grafit: “Počelo je!” Masa kineskih turista koja svakodnevno tuda prolazi neprestano škljoca fotoaparatima i maše američkim i kineskim zastavicama.