IlustracijaAmerički znanstvenici prvi su put tehnikom kloniranja postigli da embrionalne matične stanice rastu u neoplođenim ljudskim jajnim stanicama, otkriće koje bi moglo biti novi razlog sukoba onima koji se protive istraživanjima na matičnim stanicama.

Stručnjaci su pokušali dokazati kako je moguće tehnologijom kloniranja poznatom kao somatski stanični nuklearni transfer (SCNT) proizvesti embrionalne matične stanice koje odgovaraju pacijentovom DNA.

Otkriće, objavljeno u srijedu u znanstvenom časopisu Nature, važno je jer se te stanice "po mjeri" pacijenta mogu transplantirati kako bi zamijenile oštećene stanice u ljudi oboljelih od dijabetesa ili drugih bolesti, bez odbacivanja imunološkog sustava.

Ova bi tehnika mogla izazvati nove kontroverze jer je neki protivnici smatraju kloniranjem, čemu se oštro protive.

Matične stanice osnovne su tjelesne stanice, izvor materijala za druge vrste stanica. Zagovornici embrionalnih matičnih stanica kažu da bi mogle potpuno promijeniti medicinu osiguravajući liječenje sljepoće, dijabetesa i teških ozlijeda.

SCNT podrazumjeva uklanjanje genetskog materijala iz jezgre jajne stanice domaćina i umetanje jezgre odrasle stanice, tehnika koja je korištena kod kloniranja ovce Dolly 1996. No, znanstvenicima dosad nije polazilo za rukom da te stanice kod ljudi i primata rastu i dijele se i nakon početne faze.

Znanstvenici iz najnovije studije, Dieter Egli i Scott Noggle iz Laboratorija za matične stanice u New Yorku, zadržali su genetski materijal iz jajne stanice domaćina i jednostavno dodali jezgru odrasle stanice.

"Na opće iznenađenje, te su se stanice vrlo dobro razvile do faze blastocita (faze neposredno prije implantacije kada se embrij sastoji od 80 do 100 stanica)", rekla je u priopćenju Robin Lovell-Badge iz Britanskog nacionalnog instituta za medicinska istraživanja.

Dodala je da je rezultat podbacio jer znanstvenici nisu dobili korisne stanične linije, ali mogao bi objasniti zašto su neuspješne ostale tehnike.

"Ova studija pokazuje da je uobičajeni pristup SCNT-u kod ljudi neučinkovit", istaknula je profesorica Mary Herbert sa Sveučilišta u Newcastleu.

"Iako se ovaj pristup nije pokazao kao rješenje, on nas ipak dovodi korak bliže tomu da razumijemo gdje leži problem", dodala je Herbert.