Ivica Račan u društvu Carle Del PonteKrvavo je riješena talačka kriza u Moskvi, uhvaćeni su washingtonski ubojice snajperisti, a SAD upozorava Vijeće sigurnosti da više neće dugo gubiti vrijeme na rasprave o novoj rezolucija Vijeća sigurnosti o Iraku. Očekivano najveći otpor pružaju Rusija i Francuska. Amerikanci već najavljuju da će sami povesti koaliciju i vojno razoružati Irak te ukloniti Saddama Husseina, ako Vijeće sigurnosti ubrzo ne donese prihvatljivu rezoluciju.

Vrijeme za Saddama Husseina istječe, ali možda i za postojeći međunarodni poredak. Američka podrška predsjedniku Putinu u rješavanju talačke krize vjerojatno će utjecati na stavove Rusije. Za terorizam više ni jedna demokratska država neće imati razumijevanja, ali se može očekivati da će terorističke akcije biti sve krvavije i okrutnije. Terorizam je svjetski problem, a borba protiv terorizma zadaća je svake demokratske države. Borba protiv terorizma neće uspjeti bez uklanjanja uzroka terorizmu.

Carla Del Ponte u Zagrebu

Susret glavne haaške tužiteljice Carle Del Ponte i premijera Račana prošao je bez iznenađenja. Ona je čvrsto branila stav da se Hrvatska nema pravo žaliti na optužnicu tužiteljstva Haaškog tribunala te je tražila od hrvatske Vlade da povuče obje žalbe, iako je Haaški tribunal imenovao žalbeno vijeće od pet sudaca koje će razmatrati žalbe Hrvatske. Premijer Račan odbio je povući žalbe (što se i očekivalo) te je izjavio da će prihvatiti svaku odluku žalbenog vijeća Haaškog tribunala. To je suprotno prijašnjim izjavama premijera Račana da će dati ostavku i raspisati prijevremene izbore ako izgubi pravnu bitku s Haaškim tribunalom.

Carla Del Ponte prvi je put pokazala razumijevanje za zdravstveno stanje generala Bobetka. Konačna odluka žalbenog vijeća Haaškog tribunala može se očekivati u sljedeća tri tjedna. Do ada neće biti novih političkih pritisaka na Hrvatsku, a pogotovo ne sankcija. Carla Del Ponte dotad će posjetiti Vijeće sigurnosti i prijaviti SRJ da ne surađuje s Haaškim sudom (prijava se u prvom redu odnosi na Srbiju, a ne na Crnu Goru), ali i upozoriti na probleme u suradnji s Hrvatskom. Hrvatska bi trebala iskoristiti tu priliku da sama upozori Vijeće sigurnosti zašto se upustila u pravnu bitku s tužiteljstvom Haaškog tribunala (neutemeljenost dijela optužnice protiv generala Bobetka te dovođenje u pitanje legitimiteta oslobodilačke vojno-redarstvene operacije Medački džep).

Hrvatska ima snažne argumente da obrani legitimitet svih vojno-redarstvenih oslobodilačkih operacija (Maslenica, Medački džep, “Bljesak”, “Oluja”) na okupiranim područjima Republike Hrvatske pozivajući se na rezolucije Vijeća sigurnosti 871, 920, te Glavne skupštine UN-a 43/49 iz prosinca 1994. Sve te operacije poduzete su zbog terorističkog ponašanja dijela pobunjenih Srba, uz izravnu pomoć i vodstvo iz Beograda. Zbog toga se Milošević i nalazi na sudu u Haagu.

Ali Vijeće sigurnosti neće i ne može imati ulogu Haaškog suda, neće razmatrati pojedinačne optužnice. Iz tog razloga zdravstveni argumenti za neizručivanje generala Bobetka Haagu iz dana u dan postaju sve važniji, kao i opcija da Vrhovni sud razmatra svaku novu moguću optužnicu Haaškog suda i njezinu utemeljenost i ustavnost, a ne ova ili bilo koja druga vlada. Premijer Račan kroz povjerljive medijske izvore nagovještava da će se konzultirati s čelnicima oporbe.

Kako je scenarij događaja lako predvidjeti ako žalbeno vijeće Haaškog suda odbije žalbe hrvatske Vlade, očito je neizvjesno jedino to hoće li sam general Bobetko prihvatiti suradnju s Vladom ili neće.

I Vlada i oporba trebaju se odgovorno ponašati i čuvati teških izjava te pokušati isključiti pitanje suradnje s Haaškim tribunalom iz predizborne retorike, iako je to u praksi sve teže, jer je sam premijer Račan ojačao svoje pozicije dosadašnjim čvrstim stavovima prema tužiteljstvu Haaškog tribunala (prema nekim ozbiljnim istraživanjima javnog mnijenja).

Canjuga i Pašalić

Zlatko Canjuga je novi predsjednik HND-a a Josip Manolić se nakon duge političke karijere povukao i postao doživotnim počasnim predsjednikom stranke. Novom predsjedniku bit će jako teško naći politički pretprostor u lijevom liberalnom centru, gdje je vrlo velika gužva (HNS, LS, Libra, IDS), a HNS ohrabren posljednjim dobrim rezultatima istraživanja javnog mnijenja postaje sve radikalniji i rezolutniji, ne samo u odnosu s Haaškim sudom nego i u zagrebačkoj Gradskoj skupštini gdje prijeti SDP-u izlaskom iz koalicije. Vrlo je teško ne biti u vladajućoj koaliciji kao što je HND, a čvrsto podržavati Vladu u svemu i stvarati novi politički prostor.

Ivić Pašalić je snažnom podrškom velikog broja izaslanika 1. sabora Hrvatskog bloka – pokreta za modernu Hrvatsku (možda i prevelikog za veličinu stranke u ovom trenutku) potvrđen za predsjednika stranke. Dvorana i govori, bez obzira na modernu scenografiju, podsjećali su na entuzijazam prvih sabora HDZ-a. Stvaranjem Hrvatskog bloka stvorili su se uvjeti za konsolidaciju hrvatske parlamentarne političke desnice, čime će politička scena Hrvatske biti jasnije profilirana.

Gospodarski forum DC-a

Prisutnost brojnih neovisnih stručnjaka i znanstvenika (dr. Mladen Vedriš, prof. dr. Žarko Primorac, dr. Guste Santini, ing. Siniša Grgić, doc. dr. Marina Dabić i dr.) te više od 500 neovisnih uspješnih poduzetnika na stručnom skupu jedne političke stranke (Demokratskog centra) svjedoči o velikom zanimanju poduzetnika za gospodarsku budućnost Hrvatske. U istraživanju koje je proveo Zavod za tržišna istraživanja čak 85 posto uspješnih gospodarstvenika (od 422 koji su bili obuhvaćeni istraživanjem) ne vjeruje u odlučne gospodarske iskorake Vlade. Vanjskotrgovinski deficit se povećava, izvoz stagnira, posebno u zemlje EU, vanjski dug je već gotovo 13 milijardi dolara, a ima 376.000 nezaposlenih. Korupcija je i dalje vrlo visoka, pravna država ne funkcionira, poduzetnička klima je loša, povećava se deficit platne bilance države, a Vlada predlaže najveći proračun od osnutka moderne hrvatske države (80 milijardi kuna). Vlada pregovara i o novom stand-by aranžmanu s MMF-om a da o tome nije obavijestila Hrvatski sabor, na što je obvezuje rezolucija Sabora. Nema jasne koncepcije završetka procesa privatizacije, privatizacija Croatia osiguranja nije uspjela, a najveće poduzeće u Hrvatskoj u državom vlasništvu (“Ina”) namjerava se privatizirati u predizbornoj godini, što nije učinila ni jedna država u tranziciji. “Ina” još nije restrukturirana ni modernizirana, a ima previše zaposlenih te probleme s tržištima u Sloveniji i BiH. Vlada nema jasne ciljeve što želi postići privatizacijom “Ine”. Zato DC smatra da Vlada treba zaustaviti privatizaciju “Ine”, koju treba mnogo bolje pripremiti za taj proces.

Gospodarski uspješna i razvijena te europski integrirana Hrvatska u kojoj pravna država funkcionira, te koja poštuje sve međunarodne obveze jedina je budućnost Hrvatske. Ali za to su potrebni puno odlučnija i kompetentnija vlada, novi ljudi, nove ideje i novi programi.