Tamara Curić i Larisa Lipovac Navojec - plesne umjetnice i menadžericeNakon 11 godina Platforma mladih koreografa i njezine osnivačice Larisa Lipovac Navojec i Tamara Curić iz zagrebačkog Plesnog centra Tala šire svoju djelatnost pokrenutu radi promocije plesa i poboljšanja položaja naših mladih umjetnika.
"Unatoč poteškoćama s financiranjem, odlučile smo ne stopirati Platformu. Koliko god bile ogorčene, koliko god nam bilo teško, a tako nam je otkad smo se počele baviti plesom, jedini naš slogan jest: idemo dalje promišljati, analizirati i raditi. Jedino se tako možemo boriti i postaviti ples na poziciju na kojoj bi trebao biti", kaže Tamara Curić, a Larisa Lipovac Navojec se nadovezuje: "Tu smo već dugo godina, imamo ciljeve, rezultate, a sad smo se okrenule i nekim drugim izvorima financiranja. Nema predaje!"

Stoga se u Zagrebu do 16. listopada ove godine održava Platforma.hr. Promjene, dakako, nadilaze samo naziv, a pojašnjenje nudi Larisa: "Platforma je posljednjih 11 godina doživjela napredak, tako da naziv nije više odgovarao onomu u što se razvila. Ne predstavljamo više samo mlade koreografe, nudimo različite sadržaje vezane uz ples i koreografiju, a od iduće godine planiramo razviti jedan europski projekt koji bi uključio i ostale naše partnere iz regije i Europe."
Nova programska koncepcija Platforme.hr usmjerena je na premijerne izvedbe ili praizvedbe predstava domaćih izvođača. Ove su godine među njima istaknuta imena naše plesne scene, poput Maše Kolar i Zorana Markovića, Saše Božića, Ane Kreitmeyer, Zrinke Užbinec i Sandre Banić... Još jedna novost je i projekt "Task", osmišljen za profesionalce, ali i mlade umjetnike za koje je to nastavak uspješnoga programa "Break a Leg" iz prijašnjih izdanja festivala. Naime, troje dokazano uspješnih autora - a ove su godine to Pravdan Devlahović, Žak Valenta i Selma Banich - promišljaju svojevrsne koreografske zadatke koje su pisale Milana Broš, Irma Omerzo i Mila Čuljak. Predlošci su isti i za troje selektiranih neafirmiranih umjetnika, pa ćemo dva posljednja dana Platforme moći vidjeti ukupno šest premijernih predstava na zadane "teme".
Tamara Curić ističe da je riječ o dugoročnom projektu: "To je predložak koji će i za deset godina biti upotrebljiv - ako netko želi uzeti 'task' Milane Broš, imat će za to mogućnost. Usto imamo i publikacije koje bi trebale služiti za bilježenje povijesti naših koreografskih predložaka." Platforma je uvijek bila orijentirana na razvoj mreže među srodnim organizacijama, pa je i ove godine prisutan dugogodišnji regionalni partner Nomad Dance Academy, kao i međunarodna mreža za suradnju na polju plesne umjetnosti i vrlo cijenjeno londonsko natjecanje Aerowaves, dok su među radionicama nadasve aktualne one Slovenca Roka Vevara koji se nada potaknuti razmjenu iskustava o smislu kulturne festivalizacije i kreativne (plesne) kritike u suvremenim medijima.
"Jako smo se pomučile oko toga da dokažemo da je Platforma projekt namijenjen cjelokupnoj lokalnoj sceni i da od njega naši ljudi imaju direktne koristi", ističu Tamara i Larisa. Osim mogućnosti prezentacije rada, Platforma koreografima i plesnim umjetnicima danas omogućava gostovanja u inozemstvu i rezidencije, ali i uvjete za rad na projektima koje si naši nezavisni umjetnici s malim budžetima ne mogu priuštiti. Naime, u Zagrebu i Hrvatskoj uvijek je problem naći adekvatan prostor za rad, platiti tehničara, treba još misliti na PR i marketing... Plesni centar Tala, koji je odnedavna preselio na novu zagrebačku adresu, u nekim se projektima pojavljuje i kao producent ili koproducent: "Sad konačno imamo i tri dvorane, normalne uvjete za projekte, to nam je znak da Platforma i ono čemu smo težili ima smisla." I novi prostor od oko 300 četvornih metara unajmljuju, nadaju se da će u njemu ostati barem pet godina. Stalno zapošljavaju troje ljudi, kao vanjske suradnike još 15 vrsnih pedagoga, a godišnje bilježe oko 500 polaznika edukativnih programa.
Znači li to da su odustale od osnivanja međunarodnog plesno-edukativno-koreografskog centra u prostoru bivšeg kina Kalnik u Ilici 227, koji je Grad Zagreb prije više godina njihovoj umjetničkoj organizaciji dodijelio upravo u te svrhe? Podsjetimo, riječ je o prostoru od 400 četvornih metara u ruševnom stanju, koji desetljećima nije u funkciji, nema ni instalacija, zvučne izolacije... Budući da je riječ o gradskom prostoru, Grad bi ga trebao i urediti, no premda je lani dobivena i posljednja potrebna dozvola za gradnju i adaptaciju objekta, zapelo je na - financijama. "Često se šalimo da ćemo prije ostarjeti nego što će se bilo što pokrenuti. Političke strukture se prebrzo mijenjaju, a mi svakoj novoj moramo iznova sve objašnjavati. Osim toga, nakon sedam godina saznale smo da će nam biti jako teško izboriti se za taj prostor - očito je netko iz gradskih struktura zainteresiran. Shvatile smo da nismo političarke, nemamo želudac za bavljenje stvarima na taj način i nemamo vremena za gubljenje", jasna je Larisa.
Europska unija uskoro kreće s poticajima za kulturne industrije, a to je sfera u kojoj su i iz Tale prepoznali svoju priliku za konačno ostvarenje sna o međunarodnom plesnom centru: sad imaju nužnu državnu i lokalnu proračunsku podršku, infrastrukturu, ali i neki osnovni vlastiti prihod. Jednoga dana nadaju se i vlastitoj izvedbenoj sceni, ali dotad - plesnim su umjetnicima najbitniji kontinuitet i uvjeti rada. I edukacija koja je, ne samo u Hrvatskoj, već i u cijeloj regiji, jedna od naslabijih karika. I zato su na ovogodišnjoj Platformi odlučili pokrenuti kampanju "Portreti hrvatskoga plesa", koju najzornije predstavljaju dvije ikone naše scene - neuništivi Milko Šparemblek i Milana Broš. "Željeli smo skrenuti pozornost na povijest našeg suvremenog plesa i ljude koji su nešto promijenili, srušili neke granice, potaknuli razvoj... Ovaj projekt usmjeren je na to da naši stariji kolege i plesna povijest pomognu mladima koji dolaze", pojašnjava Tamara. Naime, fotografije s izložbe bit će stavljene na aukciju, a prikupljeni novac ići će u prvi fond za školovanje hrvatskih plesača. U Hrvatskoj, naime, još uvijek ne postoji infrastruktura na koju bi se mladi plesni umjetnici mogli obratiti za školarine, uglavnom je riječ o jednokratnim pomoćima nedostatnim za četverogodišnje obrazovanje. I to uinozemstvu.
No i to bi se doskora moglo promijeniti, otkriva Larisa: "Najfriškija informacija je da se iduće godine plesna akademija otvara u Zagrebu kao odsjek ADU. Program je već odobren, ali zapelo je na financiranju. Za lokaciju još nismo sigurni, ali s tim bi se trebalo krenuti od rujna iduće godine." Ni novosti za Platformu ne nedostaje: od iduće godine kreće u novom proljetnom terminu, zaključno s Međunarodnim danom plesa 29. travnja. Ni Larisa i Tamara, usprkos iscrpljujućem menadžerskom angažmanu, ne odustaju od svoje prve ljubavi - plesa. Larisa s predstavom "Ne boj se, i mene je strah!" neposredno pred ovu Platformu gostuje u Engleskoj na festivalu "New Moves", a prošla je audiciju i za novu Liberdanceovu predstavu, dok obje s Irmom Omerzo rade na zajedničkom projektu koji će svjetlo dana ugledati dogodine.