Objavljeno u Nacionalu br. 365, 2002-11-13

Autor: Mate Granić

SAT POLITIČKE ANATOMIJE - Mate Granić

Nakon 'slučaja Bobetko' Hrvatska u dogledno vrijeme neće ući ni u Uniju ni u NATO

Vladino natezanje s Haaškim sudom i odugovlačenje da se optuženiku Bobetku preda optužnica potaknulo je Europsku uniju da obnovi pristup 5 + 1 – 1 i još će Hrvatska dobro proći bude li tretirana poput Makedonije i Albanije

Umjereni islamisti Tayyifa Erdogana, bivšeg uspješnog gradonačelnika Istanbula i šefa stranke osnovane prije godinu dana pomeli su tradicionalne političke stranke i ostvarili apsolutnu većinu u turskom parlamentu. Stranka dosadašnjeg premijera Bulenta Ecevita dobila je samo 1 posto glasova, a s političke scene otišli su i bivši premijeri. MMF-ov program za Tursku doživio je potpuni krah. Porast broja nezaposlenih, usporen gospodarski rast, inflacija i korupcija doveli su do potpune promjene političke scene u Turskoj. Odnos prema EU, ljudskim pravima i budućoj američkoj intervenciji u Iraku odredit će i stavove međunarodne zajednice prema Turskoj, a turski građani očekuju više zaposlenosti, manje korupcije i nižu inflaciju. Ipak, najvažniji će biti odnos sekularno nastrojene turske vojske prema novoj vlasti. O tom odnosu ipak će najviše ovisiti budućnost nove turske vlade. S velikim zanimanjem pratit će se i novi odnosi Turske s MMF-om i Svjetskom bankom, te hoće li bivši visoki dužnosnik Svjetske banke i ministar financija u Ecevitoj vladi preživjeti ove promjene.
Svi analitičari slažu se da je George W. Bush najzaslužniji za trijumf republikanaca u izborima za američki Kongres i Senat. Prvi put nakon 1934., a treći put u američkoj povijesti stranka kojoj pripada predsjednik ima većinu u oba doma. Uz rezolucije u Kongresu i Senatu o Iraku te najnoviju rezoluciju Vijeća sigurnosti o Iraku Busha više ništa ne može zaustaviti da razoruža i ukloni Saddama Husseina i njegov režim. Zanimljivo je da se ovakav veliki izborni uspjeh predsjednika Busha događa uz bitno pogoršanje gospodarske situacije u SAD-u, pa i ponovno jačanje antiratnih pokreta i skupina i u Americi i u Europi (300 tisuća prosvjednika iz cijele Europe u Firenci).

EU i Hrvatska

Nakon oštre izjave šefa misije Europske komisije u Zagrebu Jacquesa Wunnebergera, koji je upozorio Hrvatsku da ne surađuje potpuno i iskreno s Haaškim sudom te da ne ispunjava ni druge preduvjete Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, uz prijedlog Vladi da ne šalje molbu za prijem u EU jer će ta molba biti zamrznuta, Europski parlament donio je rezoluciju o Hrvatskoj i državama obuhvaćenim procesom stabilizacije i pridruživanja. Europski parlament upozorava Hrvatsku na probleme nesuradnje s Haaškim tribunalom te u odnosima sa susjednim državama, posebno Slovenijom, BiH i SRJ, i potiče Hrvatsku na zajedničko uspješno rješavanje svih problema, posebno graničnih pitanja. Na žalost, u rezolucija Europskog parlamenta Hrvatska i SRJ gotovo su izjednačene u vezi s problemima u suradnji s Haaškim sudom. EU nije ni čekala odluku Žalbenog vijeća Haaškog suda nego je pojačala pritisak na Hrvatsku, a nakon odluke Žalbenog vijeća EU neće imati nikakvog razumijevanja za otezanje hrvatske Vlade da prihvati optužnicu protiv generala Bobetka i uruči je Županijskom sudu u Zagrebu. Naprotiv, sada je sigurno da nećemo u nikakvom pozitivnom kontekstu biti spomenuti na kopenhaškom summitu šefova država i predsjednika vlada EU, a pogotovo da se nećemo priključiti Bugarskoj i Rumunjskoj koje će kao kandidati za EU dobiti novi rok za ispunjavanja svih uvjeta EU i uspješni završetak pregovora (vjerojatno 2007. godine). Obrnuto, politika 5+1-1 bit će sve čvršća, a pritisci na Hrvatsku sve snažniji. Sada je posve jasno da se o novom širenju NATO-a na summitu u Pragu neće ni govoriti i da ćemo iz ugla NATO-a biti promatrani u sklopu regije 5+1-1 ili u najboljem slučaju u skupini zemalja obuhvaćenim Partnerstvom za mir (Hrvatska, Makedonija i Albanija). Očito je da traženja novog konsenzusa o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom između Vlade i oporbe neće biti te da je Vlada preuzela svu odgovornost na sebe, što i jest legitimno i u skladu s Ustavom i Zakonom o suradnji s Haaškim sudom.
Na žalost, ni cijela oporba ne koordinira svoje stavove o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom, osim pojedinih stranaka. Taktički manevri i predizborni potezi i Vlade, koja snosi najveću odgovornost, i oporbe, mogu samo štetiti Hrvatskoj te je još više udaljavati od Europske unije. Hrvatska vlada treba uvjeriti EU, SAD i Vijeće sigurnosti da želi iskreno i transparentno surađivati s Haaškim sudom u svim slučajevima, uključujući i optužnicu protiv generala Bobetka, te da će prihvatiti svaku odluku Žalbenog vijeća. Ali isto tako hrvatska Vlada treba se odlučno boriti protiv dijelova optužnica protiv hrvatskih generala koji dovode u pitanje legitimitet oslobodilačkih redarstvenih operacija. To nije lako i pitanje je može li to sadašnja vlada više učiniti s obzirom na pad međunarodnog kredibiliteta, ali to je jedini put za Hrvatsku. Davorin Domazet Lošo godinama je bio najviši po rangu hrvatski vojni obavještajac, poslije i načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske. Kako tijekom oslobodilačkih akcija nije imao nikakvu zapovjednu odgovornost, poziv na saslušanje generala Domazeta u ulozi osumnjičenika izaziva duboku zabrinutost. Čvrsto podržavam odluku admirala Domazeta da se odazove saslušanju jer kao odličan profesionalni časnik i prvi vojni obavještajac Hrvatske sasvim sigurno može najviše pomoći i sebi i Hrvatskoj, a posebno obrani legitimiteta i ciljeva vojno-redarstvenih oslobodilačkih operacija (Medački džep, “Bljesak” i “Oluja”).
Vlada nastavlja privatizaciju “Ine”, iako su se i ministri (Linić, Čačić i Pecek) na otvorenoj sjednici Vlade oko toga počeli sukobljavati (dopustiti pravo prvokupa dionica strateškom partneru ili ne?). Vesna Pusić kaže da je isti problem bio i na sastanku vladajuće koalicije između premijera Račana s jedne te Vesne Pusić i Zlatka Tomčića s druge strane.
Očito je da se radi o velikom sukobljavanju interesa raznih lobija u privatizaciji “Ine”. Cijenu toga zaista ne bi trebala platiti država. Zato DC uporno upozorava da “Inu” treba bolje pripremiti za privatizaciju i da ovo predizborno vrijeme nije dobro za uspješan završetak tog posla. Sukobi interesa i potpuno oprečni prijedlozi novog izbornog zakona HSS-a i SDP-a onemogućavaju donošenje novog izbornog zakona, tako da mnogi ugledni predstavnici vladajuće koalicije već govore o tome da se možda neće ni mijenjati izborni zakon, osim nužnih usklađivanja s Ustavom.

Račan i Tomčić

Još jedan žestoki sudar izbio je između SDP-a i HSS-a zbog “kuloarskih” priča da HSS traži 1,5 milijardu kuna za sanaciju i restrukturiranje poljoprivrednih kombinata iz državnog proračuna koje su procurile od jednog “visokorangiranog” esdepeovca tijekom skupa vodećih esdepeovaca u Tuheljskim Toplicama. Skup u Tuheljskim toplicama početak je predizborne kampanje SDP-a, bez obzira na to kad će se izbori održati, a odgovor Zlatka Tomčića je hvatanje što čvršćih pozicija u predstojećoj izbornoj utakmici. Oštra izjava predsjednika HSS-a Tomčića pokazuje da HSS želi samostalno izaći na predstojeće parlamentarne izbore.

Vezane vijesti

'Bush je kriv za sve'

'Bush je kriv za sve'

Oko dvije trećine Amerikanaca vjeruje da je bivši američki predsjednik George Bush odgovoran za loše stanje američke ekonomije dok nešto manji… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika