Tintina u njegovim pustolovinama vjerno prati foksterijer MilouSljedećeg tjedna u Europi, a za dva tjedna u Hrvatskoj počet će se prikazivati film "Avanture Tintina", kojim se ispunila 30-godišnja želja redatelja Stevena Spielberga da ekranizira lik dječaka pustolova i novinskog reportera poznatog belgijskog autora stripova Georgesa Prospera Remija, poznatijeg po umjetničkom imenu Hergé. Spielberg je uvijek vidio Tintina kao neku vrstu nećaka Indiane Jonesa, ali zbog brojnih problema trebala su proći tri desetljeća do ekranizacije, što i nije tako loše jer je u međuvremenu CGI, odnosno računalna grafika toliko napredovala da je film "Avanture Tintina" vizualno najnaprednija verzija motion capturea, tehnike u kojoj se pokreti pravih glumaca animacijom pretvaraju u crtane likove u 2D ili, kao u ovom filmu, 3D tehnici. Robert Zemeckis najpoznatiji je redatelj koji se dosad služio tom tehnikom u filmovima "The Polar Express", "Beowulf" i "A Christmas Carol", a u naprednijoj verziji i James Cameron u "Avataru".

"Nisam znao ništa o Tintinu sve dok 1981. nisam pročitao francusku kritiku filma 'Otimači izgubljenog kovčega', gdje je moj film uspoređen s nečim što se zove Tintin, pa sam u Francuskoj kupio knjigu. Ne znam francuski, ali sam mogao pratiti priču na temelju ilustracija i sjajnog crteža, humora, likova i zapleta", rekao je Spielberg u srpnju ove godine kad je predstavljao film na Comic-Conu u San Diegu, objašnjavajući kako su i Tintin i Indiana Jones likovi u potrazi za nečim što je velika priča te uskoro i sami postaju zvijezde priče. Potražio je Hergéa, koji je 1982. imao 75 godina i nije bio najboljeg zdravlja. Godinu dana kasnije je i umro, isprva se govorili o leukemiji, a puno kasnije njegovi biografi objavili su da se radilo o posljedicama HIV-a. Hergé se zarazio prilikom transfuzije krvi, ali kako se tada nije znalo mnogo o HIV-u, nije mogao biti donesen pravi medicinski zaključak. Hergé je pristao na Spielbergov prijedlog o ekranizaciji Tintina, ali pod uvjetom da on režira. Spielberg je tada režirao "E.T.-ja", planirao nastavke Indiane Jonesa i nije mogao obećati Hergéu da će režirati Tintina, nego da će biti producent. Stoga od dogovora nije bilo ništa, ali je nakon njegove smrti Spielberg dobio prava na ekranizaciju, ali ta prava nije iskoristio. Odlučio je obnoviti prava 2002. I tada je htio biti producent, a za redatelja je odabrao Petera Jacksona koji je godinu dana ranije postao zvijezda režirajući "Gospodara prstenova" i koristeći pritom specijalne efekte svoje kompanije Weta. Ipak, kako je dogovoreno da se radi Tintin franšiza s tri filma, a ako se pokaže uspješnom, postoji mogućnost i za više, 2008. je odlučeno da će Spielberg režirati prvi film iz trilogije, dok će Jackson biti producent, a u drugom filmu njih će dvojica zamijeniti uloge. Tko će režirati treći film, još nije odlučeno.

Film "Avanture Tintina" napravljen je prema pričama iz tri stripa koji su nastali tijekom II. svjetskog rata, "Rak sa zlatnim kliještima", "Tajna jednoroga" i "Blago Crvenog Rackhama". Hergéa su prije rata zbog prva dva stripa - "Tintin u zemlji Sovjeta" i "Tintin u Kongu" - kritizirali zbog ismijavanja Rusa i crnaca, a tijekom rata optuživali su ga kao simpatizera nacizma jer je objavljivao stripove u listu Le soir koji su kontrolirali nacisti. Nakon rata Hergé je izjavio da ga je u jednom razdoblju demokracija razočarala i da je povjerovao da je budućnost Zapada u "Novom poretku", ali da je poslije shvatio da je to pogrešno. I nakon rata u nekim epizodama Tintina pronalaženi su elementi antisemitizma, ali sve je to nakon njegove smrti odbačeno pa je prije dvije godine dobio i svoj muzej u mjestu Louvain-la-Neuve kraj Bruxellesa. "Tajna jednoroga" i "Blago Crvenog Rackhama" dva su dijela jedne priče, a među njih je ubačen dio priče iz epizode "Rak sa zlatnim kliještima". Film počinje pričom iz "Tajne jednoroga", kad Tintin na buvljaku kupuje maketu stare karavele, ali odmah nailazi na dvije osobe koje žele otkupiti brodić od njega, što on ne želi.

Peter Jackson, Steven Spielberg i Jamie BellNe shvaća u čemu je tajna broda sve dok mu ne provale u stan i opljačkaju ga, ali u stanu ostaje pergament koji je bio skriven u brodu. Tada se prelazi na priču iz epizode "Rak sa zlatnim kliještima", jer u potrazi za ukradenim brodićem Tintin biva otet i smješten na brod Karaboudjan. Uspijeva pobjeći, na brodu pronalazi kapetana Haddocka, alkoholičara čiji je predak bio kapetan broda koji je plovio s ogromnim količinama blaga i koji su u 17. stoljeću napali gusari, a blago nikad nije pronađeno. To je već dio iz epizode "Blago Crvenog Rackhama" pa njih dvojica, zajedno s Tintinovim psom, bježe s broda, preko Sahare dolaze do gradića na obali gdje otkrivaju što se dogodilo s blagom.
U 24 epizode Tintina Hergé je stvorio prepoznatljiv stil, koji je po njemu nazvan "ligne claire" (jasna linija) i koji je 50-ih godina bio vrlo popularan, a danas ga smatraju staromodnim. Upravo taj stil Spielberg i Jackson su htjeli prenijeti na film, da film što više sliči stripu.

"Nismo željeli glumce koji će sličiti likovima iz stripa", izjavio je Spielberg. Prije tri godine prvi odabir za ulogu Tintina bio je Thomas Sangster, tada 18-godišnji britanski glumac, ali kad je potkraj 2008. došlo do velike ekonomske krize, kompanija Universal, koja je trebala financirati film zajedno s kompanijom Paramount, povukla se iz projekta jer nije htjela riskirati ulažući 65 milijuna, pola proračuna od 130 milijuna dolara. Umjesto Universala uskočila je kompanija Sony Pictures, ali sve to oduzelo je puno vremena pa je Sangster, koji poprilično sliči Tintinu, napustio projekt, a angažiran je četiri godine stariji Jamie Bell koji se proslavio ulogom u filmu "Billy Eliott". Za ulogu kapetana Haddocka Jackson je angažirao svog prijatelja Andyja Serkisa, koji je glumio Golluma u "Gospodaru prstenova", a istu će ulogu ponoviti i u Jacksonovu filmu "Hobbit" koji se upravo snima. Nick Frost i Simon Pegg glume Thompsona i Thompasona, nespretne policajce koji pomažu Tintinu, dok Daniel Craig glavnog negativca Ivana Ivanoviča Saharina, skupljača maketa brodova koji smatra da ga Tintin može odvesti do nestalog blaga.
Stripovi o Tintinu u nekadašnjoj Jugoslaviji objavljivani su u beogradskom Politikinu zabavniku, prije šest godina počeli su ga objavljivati Slovenci, zatim opet Srbi, a u veljači ove godine počeo ga je objavljivati i zagrebački Algoritam. Dosad je u tri izdanja objavljeno prvih osam epizoda a uskoro se očekuje i objavljivanje sljedećih, upravo onih na kojima se temelji film.

Darko Macan, koji je prevodio Tintina s francuskoga, izjavio je da je to najbolji strip za djecu, a upravo to zbunilo je mnoge koji su na Comic-Conu gledali manji dio filma jer su smatrali da za film koji se temelji na dječjem stripu ipak ima previše nasilja. Njihovi oponenti smatraju da to nije film za djecu pa je izvjesna količina nasilja ipak dopuštena. U svakom slučaju, konačnu ocjenu dat će europska publika, koja će film vidjeti dva mjeseca prije američke. Tintin je u Americi potpuno nepoznat lik i producenti se nadaju da će uloženi novac vratiti ponajviše u Europi pa su stoga i angažirali engleske, a ne američke glumce za ovaj film.