Centar Antunović otvoren je prije pet godinaIako je izgrađen i počeo s radom prije punih pet godina, golemi zagrebački poslovno trgovački centar Antunović tek bi ovih dana mogao biti i legaliziran. Taj zaključak proizlazi iz nedavnog prijedloga zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića da se tvrtki Erste Group immorent Leasing prodaju dva zemljišta ukupne površine od 5445 kvadratnih metara, potrebne za ishođenje lokacijske dozvole i legalizaciju izvedenog stanja trgovačko- poslovno-hotelskog objekta i benzinske crpke s autopraonicom Antunović.

Pojednostavljeno, to znači da je dio poznatog hotela, ali i benzinska postaja Antoil u neposrednoj blizini, izgrađena na gradskom zemljištu. Na temelju toga ti objekti nisu mogli dobiti ni građevinsku ni uporabnu dozvolu, pa je stoga sada pitanje kako i na temelju kojih dokumenata rade već pet godina. To se posebno odnosi na benzinsku postaju, koja je u pravilu objekt posebne namjene, te se stoga pri njezinoj gradnji mora voditi računa o posebnim regulativama. Ti nelegalni objekti zapravo su vlasništvo poznatog poduzetnika Tomislava Antunovića, a nejasno je kako je on uspio dobiti građevinsku dozvolu za gradnju na zemljištu koje nije njegovo, odnosno zašto je Grad Zagreb kao vlasnik zemljišto dopustio da se na njegovoj nekretnini gradi tuđi objekt. Također, zanimljivo je da su na svečanom otvaranju Centra Antunović, najpoznatijeg po rotirajućoj krovnoj kupoli u kojoj se nalazi restoran, 2006. godine prisustvovali brojni uglednici javnog i političkog života na čelu s bivšim hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem.

Kako je Antunović, koji se obogatio poslovima s naftom, bio Mesićev bliski prijatelj i jedan od glavnih financijera njegove kampanje, bivši predsjednik je svoju oproštajnu svečanu predsjedničku večeru održao upravo u velikoj dvoranii hotela Antunović. Sada, na temelju ovih saznanja, ispada da je Mesić tu večeru održao u bespravnom objektu koji nije imao valjanu lokacijsku ni uporabnu dozvolu. Sad bi te nepravilnosti napokon trebale biti ispravljene, a Zagreb bi za sporno zemljište trebao inkasirati oko 2,8 milijuna kuna. Ovakva praksa u glavnom gradu Hrvatske nije neuobičajena. Niz velikih poslovnih i stambenih objekata izgrađen je izvan dopuštenih gabarita pa su legalizirani tek godinama nakon što su dovršeni i počeli se upotrebljavati.

Dakako, takvu socijalnu osjetljivost prema krupnim investitorima Grad rijetko pokazuje u ophođenju s građanima, no to nitko i ne očekuje.